DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 442 — 2. Da se predstavkom na visoku kr. zemaljsku vladu i visoki sabor o tome poradi; „da se u osobnoj i plaćevnoj šemi šumarskih tehničarah i nađlugarab polit, uprave, odnosećoj se na § 3. zakona od 22. siečnja 1894 , kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u stavci C) točka 2. jeđanajsti dnevni razred kot. šumarah, kao tehničkoupravnim činovnikom nedolikujući, briše ter da se svi kr. kot. šumari uvrste u X. dnevni razred". 3. Da se glavna skupština šum. družtva obrati na visoku kr. hrv.slav. zem. vladu i visoki sabor moleč: da se u § 6, zakona od 22 siečnja 1894., kojim se uredjuje šum. tehnička služba kod političke uprave iza stavke prve: „Sumarsko-tehničku službu . . . do . . . gospodarstva" uvrsti sliedeca zakonska ustanova: „Za vrieme dok se u zemlji ueuredi višja stručna akademička naobrazba, namještaju se u tu službu i abiturienti kr. gospod. i šumar, učilišta u Križevcih, nakon što su položili konačni izpit i izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva". Nadalje da se nakon sadanje stavke druge: ,.Tko pak želi . do . . . službi" imade dodati zakonska ustanova: „ter da je tečajem osme godine položio višji ospo.sobljujudi izpit". U savezu s timi zakonskimi izpravci pako da se dokine ustanova § 14. istoga zakona. Prvih od ovih predloga usvojila je skupština u cielosti. Drugi predlog prihvatila je takodjer podpunoma glavna skupština uz dodatak, da se podjedno zamoli visoki sabor i visoka kr. zem. vlada, da bude slušateljem križevačkoga zavoda osiegurano promaknuće u IX. i VIII. dnevni razred. Glede trečega predloga nije usvojila glavna skupština zaključni dio istoga, polag kojega bi se imao u svrhu promaknuća u YIII. dnevni razred uvesti još jedan „višji osposobljujuči izpit", nego je prema predlogu nadšumara, M. Zobundžije zaključila, neka se visoka mjesta zamole, da budu slušatelji križevačkoga zavoda, položivši državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja smatrani podpuno izjednačenimi sa svojim drugovima, koji su svršili šumarsku akademiju ili visoku šumarsku školu. G. Bogoslav Karakaš, kr. assistent na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima podnio je sliedeca dva predloga: I. predlog: 1. Da slavna skupština izabere odbor od 6 — 8 stručnjaka, koji bi imao da izradi nacrt „o ustrojstvu šumarske pokusne postaje u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji" s osobitim obzirom na čim užju potrebitu svezu iste naredbe u kraljevini Ugarskoj, te da taj svestrano obrazloženi nacrt predloži visokoj kralj, zemaljskoj vladi na daljnje visoko djelovanje. |