DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 381 — da mu se je ova metoda najbolje svidjala. Za tadanje odnošaje, kad je bilo malo šumskoga osoblja, a to su bili samo empirici i lovci, ta je metoda i bila najbolja, tim više, što su šume tada još malene Pruske bile većinom borici, sterudi se po nizkih ili brežuljastih predjelih, dakle šume, kod kojih je čista sječa i naravno pomladjivanje najzgodnije. S razloga, što je nespretno bilo pojedine godišnje sječine za čitavu obhodnju unapried opredieliti, u nacrte urisati, vani izkolčiti i jer se ne mogu sve šume čistom sječom sjeći, prešlo se je od godišnjih na periodički jednake sječine. Obhodnja visoke šume podielila se je u primjerena, obično 20godišnja razdobja ili periode, a svakoj ovakovoj periodi dala sječina, koja se je urisala u nacrt, vani u šumi odbola i pro sjekom osjegurala. Da se periodička odnosno godišnja jednakost prihoda osjegura, dopitao je Hartig svakoj periodi toliku površinu, koja će dati jednaki prihod na drvu. Tako je nastala metoda poznata pod imenom «razšestarenje na periodički jednake sječivne prihode t. zv. Massenfachwerk». Ovom metodom osjegurana je jednoličnost prihoda pojedinih perioda, ali ta je metoda komplicirana, jer traži točno poznavanje drvne gromade čitave šume i točno poznavanje prirasta, pošto se sječni prihod pojedinih perioda već unapred za čitavu obhodnju proračunati mora. Ove su okolnosti ´potakle mladjeg suvremenika Hartigovog Cottu, da on etat još više veže na površinu i samu metodu ujednostavi. Cotta je dopitao svakoj periodi jednaku sječivnu površinu, da to učini, netreba ni poznati drvnu gromadu, već samo dobu sastojina, da može srednjim periodam dopitati sastojine srednje dobe, prvoj periodi najstarije a posliednjoj najmladje dielove šume. Da se osjegura godišnja potrajnost, valja prije početka prve periode proračunati drvnu masu svih sastojina, koje su toj periodi dopitane, pronadjenoj zalihi pribrojiti prirast od pol periode, a rezultat podieliti brojem godina periode. Zbog velikih prednostih ova se metoda i u novije vrieme mnogo preporuča, pak je i u susjednoj Ugarskoj novim šumskim zakonom od god. 1879. obćenito propisana. |