DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 446 — zasluge, koje je grof Tissa oko procvata družtva stekao, nije uzela obzira na njegovu molbu, nego ga je poaovno izabrala predsjednikom. Prvim podpredsjednikom izabrat je opet državni tajnik, A. pl. Bedo, koji tu čast ved davna obnaša, te koji je i sada skupštini predsjedao; drugim podpredsjednikom izabran je ministar-predsjednik barun D. Banfy. Kako se vidi, Magjari se drže svojih velikaša, gdje se tiče ovakovih počastnih mjesta, jer znaju dobro, da takovimi izbori niesu samo dotične ličnosti, nego još više i samo družtvo odlikovano, i da takovi izbori mogu družtvu samo na korist biti. To ne rade u ostalom samo Magjari, nego i ostala šumarska družtva u Austriji, Češkoj, Moravskoj i t. d. I naše hrvatsko šumarsko družtvo poprimilo se je napokon kod ovogodišnjeg izbora toga načela, koje je načelo sadanji urednik Šum. lista veo prije deset godina, ali žalibože uzalud preporučivao. Po podne oko tri sata bio je u istoj dvorani banket na kojemu su hrvatski šumari bili gosti Jmagjarskog šumarskog družtva; osim hrvatskog šumarskog družtva, bilo je na banketu jošte zastupano austrijsko šumarsko družtvo sa tri, i šlezko-moravsko sa jednim članom. Razumije se, da je bilo i zdravica, te da su i hrvatski šumari nazdravljeni. Tom smo se prilikom osvjedočili, da su Magjari veoma vješti govornici, dakako samo u magjarskom jeziku, u njemačkom idiomu već im ne ide tako od ruke. Kada se je banket svršio, otišli su hrvatski šumari u hrvatsku kušaonicu, koja se nalazi tik do našeg šumarskog paviljona, gdje ih je svojim posjetom počastio državni tajnik A. pl. Bedo, šumarski savjetnik u ministarstvu G. Tavi i t. d., proboravivši dobrano vrieme u njihovoj sredini. Sutradan nastavilo je magjarsko šumarsko družtvo svoju skupštinu u kojoj su razpravljali tri teme: «0 pošumljivanju golieti» (šumarski savjetnik G. Tavi); «0 preustrojstvu šumarske nauke* (šumarski nadsavjetnik A. Horvath) i «0 pokusnim zavodima* (profesor E. Vadas). 0 tima razpravama ne možemo za sada još ništa spomenuti, ali se nadamo, da ćemo tečajem iduće godine sve tri gore spomenute razprave u našem listu donieti. Time bi bili gotovi sa opisom izleta na izložbu; ono, što šumara na toj izložbi najviše zanima, to smo iznieli već na drugom mjestu ovoga lista, a što se tiče ostalih paviljona, to isti ne spadaju u našu struku. Nu ipak ne možemo prešutiti, da je hrvatski industrijalni paviljon nedvojbeno jedan od najljepših na cieloj izložbi, jer svi ondje nakrcani izložci nose na sebi narodni biljeg, a da se ipak ne moraju stiditi svjetske utakmice, a to je ono što takovima predmetima daje posebnu vriednost. Kao što sa industrijalnim, tako se možemo ponositi i sa šumarskim paviljonom. On nije doduše tako velik kao magjarski, ali bogatstvom izložaka, te ukusnom razporedbom istih ne zaostaje za magjarskim; što se drvnog obrta tiče, to je u prvom redu |