DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 382 — Kad bi bili dobni razredi u sumah prilično grupirani i kada njihovo razmjerje nebi bilo previše abnormalno, ova bi metoda zbog svoje jednostavnosti zaslužila prednost pred svim drugima, nu jedna njezina mana uzrokom je, da se ona obćenito prihvatila nije. Ta mana jest nejednakost periodičkih prihoda, ako je stanje dobnih razreda vrlo nepovoljno. Toga radi počelo se je ovo «razšestarenje na periodički jednake sječivne površine» ili t. zv. Flachenfachwerk kombinirati sa prije spomenutom Hartigovom metodom nu ipak u novije vrieme tako, da se izjednačenje periodičkih prihoda za 2 ili najviše 3 periode provede, dočim se ostale periode provide normalnom sječivnom površinom. Dosele ima više vrsti kombinovanih metoda uredjenja, od kojih se neke više na površinu a druge na zalihu vežu. Za naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, preporučio bi onu metodu, koja je propisana u Wirtemberškoj za šume korporacija. Ova metoda bila bi po mojem mnienju najzgodnija za naše prilike i to specialno za one šume, koje se čistom sječom ili oplodnom sječom sjeku. Potrajnost osjegurava se površinom i to tako, da se podieljenje čitave šumske površine provede, kao kod t. z. Flachenfachverka. Za one sastojine, koje se dopituju prvim dvim periodam, provede se izjednačenje kao kod t. z. Massenfachverka. Tim je stroga potrajnost za 40 godina osjegurana. Ova metoda dosta je jednostavna, jer zahtjeva točnu procienu drvne gromade samo onoga diela šume, koji je prvim dvim periodam dopitan. Ponajprije se procieni onaj dio koje šume, koji je prvoj periodi dopitan i pribije prirast od Va periode Nakon toga procieni se onaj dio šume, koji je dopitan drugoj periodi i k toj zalihi pribroji prirast od 1 VŽ periode. Ako li se izmedju sječivnog prihoda I. i II. periode pokazuju znatne razlike, nastoji se to izjednačiti, da se odgovarajući dio površine od I. periode dopita II. ili od II. I.-voj. Ovako je polučena stroga godišnja potrajnost za dvie periode, što može svakoga zadovoljiti. Za dalje tu potrajnost računati neima svrhe, jer je praksa pokazala, da računi, što je dalje od 2 periode, nisu sje |