DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 458 — Prenos . . . 5,125.111 kora. 946.440 kom. 6,071.551 kora. U St.LouisduRhone 370.288 » — 370.288 » » Arasterdam . . 195.000 » — 195.000 ,. » Valenciu . . . 20.067 » — 20.067 » » Italiju ... . 105.623 » 47.162 » 152.785 » » Oporto .. . - 262.406 » 262.406 » » Corfu .... — 1.541 » 1.541 » Sveukupno . . 5,816´089 kom. 1,257.549 kom. 7,073.638 kom. II. UTOZ francezkih dužica u Trst. a) U mjesecu lipnju 1896. Iz Metkovića (bosanska roba) . 210000 kom. » Rieke 4.000 » » Broda 4.000 » » Vinkovaca 4.000 » Ukupno T 222.000 » b) U mjesecu srpnju 1896. Iz Metkovića 50.000 kom. » Trnove 52.000 » » Banjaluke 28.000 » » Siska 16.000 » » Vrbovca 8.000 » » Sv. Gottharda 4.000 » » Vinkovaca 4.000 » Ukupno^"! 162.000 kom. ´ Različite viesti. Iz Bosne. Prigodom svoga putovanja Bosnom pregledao je ministar Kallay i prašume oko Zepe i Krivaje, u kojima se dižu ogromne bukve i omorike visoke do 60 m, a stare više stotina godina. Izvoz drva urediti će se dielomice kroz Krivajsku dolinu do Bosna-željeznice a odatle na more, dielomice opet Drinačom i Drinom na Savu i Dunav. Ministra je na tom putovanju pratio šumarski savjetnik Petrašek, te su se izletnici dopirući, mjestimice u srce tih prašuma, osvjedočili na licu mjesta, da će samo trebati nuždan kapital i vješto pođuzetničtvo, da se u tim prašumama otvori cvatuća šumska industrija. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— 459 — D jednom ođ prvanjih brojeva javili smo već, đa se je ustrojilo dioničko družtvo u svrhu eksploatacije bosanskih šuma; to đružtvo namjerava, da unovči patent Kasselskog inžinira Bergmana za drvnu destilaciju, koja će u glavnom proizvadjati koncentriranu octenu kiselinu i terpentin. Jedan od proizvoda te destilacije jeste Cazodon, koji se upotrebljava kao jedna od glavnih sastavina kod proizvodnje bezđimnog puščanog praha. Osim toga proizvadjati će se tom destilacijom još alkohol, methyl, briketi od drvnog ugljena, i napokon katran; dočim će se kod destilacije preostali ugalj upotrebiti bud u domaćoj željeznarskoj industriji, ili će se izvažati. Taj Bergmanov patent uporabljuje se za sada već kod 16 poduzeća, medju inima puno u Americi i Njemačkoj. Za bosansku uporabu toga patenta izplaćeno je obretniku u ime naknade 50 000 for. Za Austro-Ugarsku kupio je taj patent poznati drvni veleobrtnik barun Popper, koji eksploatiše šume grčko-iztočnog vjerskog fonda u Bukovini. Jfatjeeaj. Ravnateljstvo kr. ugarske šumarske akademije u Sćavinici razpisalo je natječaj na stipendij od godišnjih 1000 for. Stipendij ima svrhu, đa se dotičaik uputi u poslove šumskih pokušalištnih zavoda; onaj, koji tu stipendiju poluči, obvezan je, da sluša botaniku, šumogojstvo i nauku o čuvanju šuma na monakovskom sveučilištu; osim toga mora da prouči bavarsku šumsku upravu, zatim šumska pokušališta u Ziirichu i Mariabrunnu. To je sigurno prvi korak osnovanju šumskoga pokušališta, koje se u Magjarskoj ustrojiti kani i o kojem se je na ovogodišnjem kongresu ugarskih šamara na 30. i 31. kolovoza razpravljalo. Šumski odnošaji u velikoj kneževini Finskoj. Velika kneževina Finska, koja je, kako je poznato, pokrajina ruskog carstva, obseže 373.604. kv. km. i broji 2,380.140 duša, koje obitavaju 36 gradova 19920 sela. Šumska povr.šina, koja pripada državi, iznašala je godine 1890. circa 14,187 804 hektara, te je razdieljena na 8 nadzornih i 53 upravna kotara. Najmanji nadzorni kotar (Wiborg) ima 281.108 ha, a najveći (Kemi) ogromnu površinu od 9,523.582 ha.; najmanji .srez (Evois-Wesijaho) obuhvaća 9201 ha., a najveći 2,468 200 ha. Na jednog šumskog upravitelja odpada popriečno 267.695 ha., i pošto u svemu imade 751 lugar, to iznašaju pojedini srezovi popriečno 18.891 ha. Razumije se samo po sebi, da pri takovim odnošajima ne može još ni govora biti o intensivnom gospodarenju. Najvažnija zadaća šumarnika sastojala se je u tom, da se šume sačuvaju i da se narodu utuvi u glavu, da su te šume državno dobro, a ne narodno, kao što su to Finci do sada držali. Ta zadaća je prilično uspjela, jer zadnjih 5 godina nije ukradeno više od 4742 vriednijih stabala a požarom uništeno kakovih 8280 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 460 — Do sada pobire država još slabu rentu iz svojih šuma, a glavni uzrok tomu jeste taj, što državne šume leže najsjevernije, usljeđ česa je radi slabe napučenosti, nadnica veoma visoka. Ipak je vrieđnost izvoženih šumskih proizvoda iznašala god. 1890. nešto preko dva milijuna franaka, a to iznaša cirka 6—7´´/o od sveukupnog izvoza; iz toga sliedi, da privatnici više nego li deseterostruko izvažaju. Koliku uloga igraju šumski proizvodi u Finskoj, vidi se najbolje odatle, da sveukupni eksport razne robe representira 104 milijuna franaka, a od toga ođpađa na šumske proizvode oko 53 milijuna franaka. Kako se vidi, ima država da izdrži silnu konkurenciju sa privatnima šumama; nu tomu ne će još dugo trajati, jer su privatnici nemilice izsjekli svoje starije sastojine, dočim su državne tako rekuć još netaknute. Zato budućnost pripada državnim šumama, tim većma, što eksporteri kod svakog tovara stanovitu količinu debelih stabala traže, a takovih mogu samo još u državnoj šumi dobiti. Takova stabla vade se prebornom sječom i to usljed zakonske ustanove, glasom koje se nijedno stablo ne smije posjeći, koje nije u visini od 7 met. 25 cm. debelo. Sva stabla, koja na prodaju dolaze, moraju se u prisutnosti šumarnika dvaput sa čekićem udariti, i to na žili i zatim n prsnoj visini. Buduć da povjerenstvo, koje ima izlučiti iz šumišta ono zemljište, koje je sposobno za poljodjelske svrhe, još nije taj posao dovršilo, niesu se mogle niti šume još konačno urediti. Sa uredjivanjem, odnosno racijonalnim gospodarenjem u državnim šumama započelo se godine 1851.; godine 1858. pozvan je ravnatelj tharandske akademije Berg, da sastavi shodne instrukcije za upravu i stavi predloge za šumarsko školstvo- Plod toga poziva bio je taj, da je u Helsingforsu ustrojena tako zvana „šumska vlada", koja upravlja sa državnim šumama, dočim je u Evoisu podignut šumski institut. Taj institut datira od godine 1862. a šumarsku nauku predaje jedan ravnatelj i pet pripomoćnih učitelja, i to djelomice finskim a djelomice švedskim jezikom. Učevni kurz traje đvie godine, ali tako. da se pitomci samo svake druge godine primaju, tako da se učitelji dvije godine bave sa jednimi te istimi učenici. Praktičnim radnjama posvećeno je prve godine dva, a druge godine tri mjeseca. Svaki učenik mora površinu od 500 ha. sam izmjeriti, procieniti i urediti. Na koncu druge školske godine dobiju pitomci svjeđočbu i budu primljeni u državnu službu kao šumski „kondukteri". Sto se šuma samih tiče, sastoje se iste iz tri glavne vrsti drvlja, a to jesu: Pinus silvestris, Pinus excelsa i Betula verucos. Najskupocienija je ona prva, naime P. silvestris, jer ne samo da je najvedma razprostranjena, nego ima i najljepše dimenzije t. j . do 36 met. ravne đeblovine. Drvo je veoma traženo, te ima svjetski eksport; za |