DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 461 eksportne dimenzije nužđna je u južnoj Finskoj 100 — 120, u srednjoj Finskoj 140 — 160 a u sjevernoj 200—250 godišnja obhođnja. Omorika (P. excelsa) takodjer je po cieloj Finskoj razprostranjena, nu vrieđnost njezinog drveta je za circa 2070 manja od borovog. U zadnje vrieme traži se omorikovo drvo puno za tvornice eelulose i papira. I breza raste posvuda, te dopire ea do 70" sjeverne iirine. Da dobijemo pođpuniju sliku finskih šuma moramo još napomenuti, da su iste obtočene sa jezerima, čretovima i t d., koja neproduktivna površina šest i pol milijuna hektara iznaša. Pojedine šumarije udaljene su od najbližeg sela do 350 kilometara, a od cesta, po kojima se može kolima voziti, do 100 kim. D sjevernoj Finskoj sja sunce neprestance 45 dana, a zima je tolika, da 40" C. nije ništa izvanrednoga; god. 1889. bila je dapače 53° C, pa se je ipak pri toj zimi šuma izradjivala. Sv su radnici obskrbljeni sa takozvanima „sniežnim sklizaljkama" (Schneesehuhe), koje su u sjevernoj Finskoj isto tako nuždne kao i sobovi. Nezavisnost, lov i ribarenje doprinose puno, da je finski šumar i kraj ovakovih okolnosti zadovoljan, J. K. Sitnice. Mijo Thonet. Na 2. srpnja t. g. proslavili su sinovi M. Thoneta, izumitelj a pokućtva iz savijenog drveta, stogodišnjicu očeva narođjenja. U tu svrhu izdali su spomen-knjigu, iz koje se uviditi može, do koje visine se industrija sa savijenim drvetom podigla: do sada bave se naime 52 tvrđke, odnosno 60 tvornica sa gore spomenutim obrtom. U Austrougarskoj potrebna je 150.000 ha. velika bukova šuma, koja te tvornice sa nuždnim materijalom snabđjeva; iz Austro-Dgarske izveze se više nego 100.000 k. pokućtva iz savijenog drveta na sve strane svieta. Oko toga obrta zabavljeno je oko deset tisuća radnika. M. Thonet bio je stolar u Boppardu na Rajni, te je godine 1830. počeo prve pokuse sa savijenim drvetom praviti, mnogo je borbe imao, dok je svoj izum pretiskao. Međjunarodna gospođai´ska izložba u Kijevu, Buduće godine biti će od srpnja do rujna obđržavana u Kijevu u Rusiji međjunarodna gospodarska izložba, na kojoj će, osim gospodarske industrije, šumarstvo i ribarstvo zastupano biti. Prospekte razašilje gospodarsko đružtvo u Kijevu, prijave izložitelja primaju se do 1. sieenja 1897. po starom. Vrieđnost lova i lovine u brojkama, l´o zadnjoj lovnoj statistici ulovi se u cislajtanskim pokrajinama koristne divjači u vriednosti |