DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 461 eksportne dimenzije nužđna je u južnoj Finskoj 100 — 120, u srednjoj Finskoj 140 — 160 a u sjevernoj 200—250 godišnja obhođnja. Omorika (P. excelsa) takodjer je po cieloj Finskoj razprostranjena, nu vrieđnost njezinog drveta je za circa 2070 manja od borovog. U zadnje vrieme traži se omorikovo drvo puno za tvornice eelulose i papira. I breza raste posvuda, te dopire ea do 70" sjeverne iirine. Da dobijemo pođpuniju sliku finskih šuma moramo još napomenuti, da su iste obtočene sa jezerima, čretovima i t d., koja neproduktivna površina šest i pol milijuna hektara iznaša. Pojedine šumarije udaljene su od najbližeg sela do 350 kilometara, a od cesta, po kojima se može kolima voziti, do 100 kim. D sjevernoj Finskoj sja sunce neprestance 45 dana, a zima je tolika, da 40" C. nije ništa izvanrednoga; god. 1889. bila je dapače 53° C, pa se je ipak pri toj zimi šuma izradjivala. Sv su radnici obskrbljeni sa takozvanima „sniežnim sklizaljkama" (Schneesehuhe), koje su u sjevernoj Finskoj isto tako nuždne kao i sobovi. Nezavisnost, lov i ribarenje doprinose puno, da je finski šumar i kraj ovakovih okolnosti zadovoljan, J. K. Sitnice. Mijo Thonet. Na 2. srpnja t. g. proslavili su sinovi M. Thoneta, izumitelj a pokućtva iz savijenog drveta, stogodišnjicu očeva narođjenja. U tu svrhu izdali su spomen-knjigu, iz koje se uviditi može, do koje visine se industrija sa savijenim drvetom podigla: do sada bave se naime 52 tvrđke, odnosno 60 tvornica sa gore spomenutim obrtom. U Austrougarskoj potrebna je 150.000 ha. velika bukova šuma, koja te tvornice sa nuždnim materijalom snabđjeva; iz Austro-Dgarske izveze se više nego 100.000 k. pokućtva iz savijenog drveta na sve strane svieta. Oko toga obrta zabavljeno je oko deset tisuća radnika. M. Thonet bio je stolar u Boppardu na Rajni, te je godine 1830. počeo prve pokuse sa savijenim drvetom praviti, mnogo je borbe imao, dok je svoj izum pretiskao. Međjunarodna gospođai´ska izložba u Kijevu, Buduće godine biti će od srpnja do rujna obđržavana u Kijevu u Rusiji međjunarodna gospodarska izložba, na kojoj će, osim gospodarske industrije, šumarstvo i ribarstvo zastupano biti. Prospekte razašilje gospodarsko đružtvo u Kijevu, prijave izložitelja primaju se do 1. sieenja 1897. po starom. Vrieđnost lova i lovine u brojkama, l´o zadnjoj lovnoj statistici ulovi se u cislajtanskim pokrajinama koristne divjači u vriednosti |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 462 — od 2,873.054 forinata na godinu, dakle oko tri milijuna forinti. Nu to još nije najveća svota, koju lov sa sobom donosi, odnosno izdaje. D Cislajtaniji ima 18.570 lovišta i 560 zvjerinjaka, koji stoje pod nadzorom od 30997 organa. Računa li se za svaki organ godišnja plaća popriečno sa 300 for , to sveukupni izdatak za nadzor iznaša devet milijuna for. Zakupnina za 12.000 obćinskih lovišta a 100 for. iznaša 1,200 000 for., nu mora se iztaknuti, da ima i takovih lovišta, koja odbacuju godišnju zakupninu od 1200—6000 for. Ako se nadalje uzme, da obđržavanje lova košta samo 50 for. po lovištu, to iznaša ta svota 18 570x50=928.000 for., dočim se za uzdržanje zvjerinjaka troši godimice bar 150 for., što opet iznaša oko 81.000 for. Za lovačke karte dobije se godišnje 80.000 for. a za štete počinjene po divljači plati se na odšteti kakovih 300.000 for. Sveukupne gore iztakncite brojke, koje niesu nipošto visoko udarene, daju nam novčanu svotu od 14,592.500 for. Zanimivo je, da su mnoge obćine pripravne dati svoja lovišta bezplatno, samo ako se dotični zakupnik obveze, da će naknaditi štetu počinjenu po divljači; mnoge su pako obćine prosvjedovale proti tomu, kada je susjedni posjednik lovišta svoje lovište od one strane, od koje graniče sa poljođjelskimi usjevi, ogradio, jer im je time izmakla gore spomenuta odšteta. Koliko se troši na pse, na hranu i transport divjači, za puške, municiju, putovanja na lov, brzojave, napojnice i t. d. ne dade se točno proračunati, ali i to iznaša liepu svotu. To su troškovi lova s jedne strane, s druge strane da vidimo vriednost lovine same. Godine 1890. došlo je u trgovinu 6.3 milijuna kg. mesa od raznovrstne divjači; ta količina mesa odgovara 15.790 glavi volova a 400 kg. Sporedimo li dohodak lova, koji kako na početku spomenusmo okolo 3 milijuna for iznaša, sa izdatkom od 14,592.000 for., to proizlazi, da lovno veselje ili lovačka strast stoji godimice u Austriji 11,592.000 for. Šumište europskih država. Od sveukupne površine posjeduju pojedine države šumište, koje iznaša u postotcima: u Rusiji 31°/o, u Austro-Ugarskoj 29%, u Njemačkoj 25´7°/o, u Belgiji l8´57o, u Tranceskoj 16"57o, u Švicarskoj 15»/o, u Italiji ISo/o, u Engleskoj i Irskoj 57o. u Danskoj i Spaniji po 5´5% u Portugalskoj 4´8´´/o. Sumarenje u Turskoj. Glasom izvještaja c. i kr. konzulata u Drinopolju za godinu 1895. šumari se u Turskoj unatoč šum. zakona i državnih šumarskih oblasti sada kao i negda najprimitivnijim načinom t. j . devastacijom. 0 kakovom pošumljivanju ne ima isto tako govora, kao i 0 kakovom čuvanju šuma. Unovčenje šuma takodjer je dosta žalostno i to poradi pomanjkanja izvoznih puteva. Niti je financijalna snaga države toliko jaka, niti su upravni odnošaji takovi, da bi se tomu zlu doskočiti dalo, a ne ima nađe, da će i u buduće bolje biti. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 463 — Bosansko dioničko družtvo za unoTČenje drTa, ustrojilo se je u sjednici obđržavanoj na 31. svibnja t. g. u bosanskom bureau-u zajedničkoga ministarstva u Beču. Svrha tomu družtvu, koje će svoje sjedište n Sarajevu imati, jeste izradba, izvoz i promet hrastovog, jelovog, omorihovog i bukovog drveta; zatim proizvadjanje Methylalkohola, terpentiaa, ugljena i briketa i svekolikih onih proizvoda, koji se putem suhe destilacije iz drveta dobiti mogu. Temeljna glavnica toga družtva iznaša 3 milijuna kruna a sastoji se iz 15.000 jur uplaćenih akcija po 200 kruna. Družtvo se je ustrojilo na temelju koncesije, koja je podieljena odvjetniku dru. Jos. Kranzu u Beču. U poduzeću nalazi se medju ostalima i leipciška banka i više inozemnih družtava. Izložba oružja zvjerokradica. Na medjunarodnoj izložbi u Inomostu (Innsbrueku) biti će u lovačkom odjelu izložena jedna grupa, koja će biti od ne male zanimivosti; dotičnomu odboru pošlo je naime za rukom sakupiti razno orudje, kojima se zvjerokradice služe, koje im je tekom duljeg vremena od šumarskog, lovačkog i oružničkog osoblja zaplienjeno. Kako je poznato, u alpinskim zemljama je zvjerokradstvo jedan dio pučkog života i to još od pamtivieka, te borba izmeđju šumara i zvjerokradiea pruža još i dan danas obilnog gradiva i pripoviedaeu i slikaru. D skladištima alpinskih sudbenih oblasti naslagano je čudnovatih hvatala i orudja, koje je puno puta tek nakon težke borbe zvjerokrađicama oduzeto; mnoga zahrđjala puška znala bi romantičkih stvari i doživljaja o lovačkoj slavi i mržnji, o borbi na smrt i život pripovieđati. Osim toga biti će izloženi i tako zvani: roccolo, tratte, lazzi i arhetti, to je ono okrutno orudje, kojim se ptice pjevačice na tisuće ubijaju, da se uz polentu pojedu. Možda će izložba toga bezdušnoga orudja uroditi uspjehom, da će gore spomenutog jela nestati sa talijanskih jestvenikah. Popločivanje ulica sa drvetoin. Uporaba drveta za popločivanje biva u Berlinu sve to manja; god. 1891. bilo je u Berlinu 70.679 kvađ. met. popločeno sa drvenim materijalom, dočim je god 1894. ostalo samo još 61487 kv. m. Troškovi po kv. metru iznašaju 13 — 15 mk., nu prečeste reparature zahtievaju velike troškove za uzdržavanje. Ti veliki troškovi proizlaze usljed nejednakoga iztrošenja. Usuprot su u Parizu postigli u tom smjeru sa švedskom borovinom impregniranom sa kreosotovim uljem izvrstne uspjehe, a taj uspjeh svadja se na to, što su slagali panjiće jedan do drugoga, koji imaju jednako debele godove, u obće slagano je drvo samo jednake vrstnoće. Sada će i u Berlinu na taj način pokušati gradske ceste graditi. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 464 — Dražba stabalah. Dana 15. listopada 1896. obđržavati će se kod pođpisanoga gospodarstvenoga ureda dražba putem pismenih ponudah na sljedeća stabla: 1. Na 1777 hrastovah i 1 briest, procjenjena na 9941-60 m´ za Ijes sposobna, i 98,350 for. 44 nvč. ucjenjena. 2. Na 2303 hrastovah i 56 briestovah, procjenjena na 11.945 m* za Ijes sposobna i 116 904 for. 64 nvč. ucjenjena. Stabla ta pod 1. i 2. navedena, nalaze se u srezu Krndiji, područja šumarije dubičke blizu kolodvora jasenovačkog i to stabla pod 1 u okružju VI. do IX., a ona pod 2. u okružju XIII. do XVI. Od stabalah hrpe 1. odpada na drvo za gorivo sposobno 8293 m´, ili 11.840 prostorna metra, a od hrpe 2, pako 10.707 m´ ili 15.295 prostorna metra, dakle ukupno 27.135 prostorna metra, za koja drva je đostalac dužan imovnoj obćini II. banskoj uplatiti pristojbu ođ 13.567 for. 50 nvč. i imovnoj obćini II. banskoj predati ta, ili istim odgovarajuća drva, izrađjena u složajih po 100 metričkih hvatovah, složenih u samom srezu Krndiji, ili na drugom mjestu po imovnoj obćini II. banskoj oprevieljenom, uz naknadu od 27.135 for. a. vr., koja će se svota po imovnoj obćini II. banskoj dosialcu izplatiti, čim je on ugovornim uvjetom podpuno udovoljio. Obćeniti uvjeti ove dražbe jesu: a) Dražba će ta uzsljeđiti samo putem pismenih ponudah, ter ponuda veže nuđioca odmah, čim ju je predao. b) Samo na one ponude će se obzir uzeti, koje budu predane do 11 satih prije podne dana 15. listopada 1896. kod pođpisanoga ureda, i koje budu obsžrbljene sa žaobinom od 57« izklične cjene one hrpe stabalah, na koju ponuda glasila bude. c) Dražbatelji (nuđioci) imada u ponudi navesti, đa su im uvjeti ove dražbe i prodaje podpuno poznati, i đa se na iste bezuvjetno obvezuju. d) Ponude moraju biti valjano zapečaćene i na omotu nositi napis „ponuda za dražbu stabalah za dan 15. listopada 1896." ođređjenu. e) Rok za uplata kupovine ustanovljuje se za obe hrpe na 14 danah nakon odobrenja prihvaćene ponude i prije početka izradbe stabalah. f) Rok za izradbu stabalah obih hrpah ustanovljuje se na dobu do konca kolovoza 1898. Pobližji uvjeti stoje svakomu na uvid kod pođpisanoga ureda i područne mu kotarske šumarije u Dubici. Šumsko gospodarstveni ured imovne obćine II. banske. U Petrinji dne 9. rujna 1896. Uredj uje J osip Kozarac, kr. drž. nadšumar u Vinkoveiti. Tisak C. Albreelia (Jos. Wittasek). |