DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 88     <-- 88 -->        PDF

— 462 —


od 2,873.054 forinata na godinu, dakle oko tri milijuna forinti. Nu to
još nije najveća svota, koju lov sa sobom donosi, odnosno izdaje. D
Cislajtaniji ima 18.570 lovišta i 560 zvjerinjaka, koji stoje pod nadzorom
od 30997 organa. Računa li se za svaki organ godišnja plaća popriečno
sa 300 for , to sveukupni izdatak za nadzor iznaša devet milijuna for.
Zakupnina za 12.000 obćinskih lovišta a 100 for. iznaša 1,200 000 for.,
nu mora se iztaknuti, da ima i takovih lovišta, koja odbacuju godišnju
zakupninu od 1200—6000 for. Ako se nadalje uzme, da obđržavanje lova
košta samo 50 for. po lovištu, to iznaša ta svota 18 570x50=928.000
for., dočim se za uzdržanje zvjerinjaka troši godimice bar 150 for., što opet
iznaša oko 81.000 for. Za lovačke karte dobije se godišnje 80.000 for.
a za štete počinjene po divljači plati se na odšteti kakovih 300.000 for.
Sveukupne gore iztakncite brojke, koje niesu nipošto visoko udarene, daju
nam novčanu svotu od 14,592.500 for. Zanimivo je, da su mnoge obćine
pripravne dati svoja lovišta bezplatno, samo ako se dotični zakupnik
obveze, da će naknaditi štetu počinjenu po divljači; mnoge su pako
obćine prosvjedovale proti tomu, kada je susjedni posjednik lovišta svoje
lovište od one strane, od koje graniče sa poljođjelskimi usjevi, ogradio,
jer im je time izmakla gore spomenuta odšteta. Koliko se troši na pse,
na hranu i transport divjači, za puške, municiju, putovanja na lov, brzojave,
napojnice i t. d. ne dade se točno proračunati, ali i to iznaša liepu
svotu. To su troškovi lova s jedne strane, s druge strane da vidimo
vriednost lovine same. Godine 1890. došlo je u trgovinu 6.3 milijuna kg.
mesa od raznovrstne divjači; ta količina mesa odgovara 15.790 glavi
volova a 400 kg. Sporedimo li dohodak lova, koji kako na početku spomenusmo
okolo 3 milijuna for iznaša, sa izdatkom od 14,592.000 for.,
to proizlazi, da lovno veselje ili lovačka strast stoji godimice u Austriji
11,592.000 for.


Šumište europskih država. Od sveukupne površine posjeduju
pojedine države šumište, koje iznaša u postotcima: u Rusiji 31°/o, u
Austro-Ugarskoj 29%, u Njemačkoj 25´7°/o, u Belgiji l8´57o, u Tranceskoj
16"57o, u Švicarskoj 15»/o, u Italiji ISo/o, u Engleskoj i Irskoj 57o. u
Danskoj i Spaniji po 5´5% u Portugalskoj 4´8´´/o.


Sumarenje u Turskoj. Glasom izvještaja c. i kr. konzulata u
Drinopolju za godinu 1895. šumari se u Turskoj unatoč šum. zakona i
državnih šumarskih oblasti sada kao i negda najprimitivnijim načinom


t. j . devastacijom. 0 kakovom pošumljivanju ne ima isto tako govora,
kao i 0 kakovom čuvanju šuma. Unovčenje šuma takodjer je dosta žalostno
i to poradi pomanjkanja izvoznih puteva. Niti je financijalna snaga
države toliko jaka, niti su upravni odnošaji takovi, da bi se tomu zlu
doskočiti dalo, a ne ima nađe, da će i u buduće bolje biti.