DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 463 — Bosansko dioničko družtvo za unoTČenje drTa, ustrojilo se je u sjednici obđržavanoj na 31. svibnja t. g. u bosanskom bureau-u zajedničkoga ministarstva u Beču. Svrha tomu družtvu, koje će svoje sjedište n Sarajevu imati, jeste izradba, izvoz i promet hrastovog, jelovog, omorihovog i bukovog drveta; zatim proizvadjanje Methylalkohola, terpentiaa, ugljena i briketa i svekolikih onih proizvoda, koji se putem suhe destilacije iz drveta dobiti mogu. Temeljna glavnica toga družtva iznaša 3 milijuna kruna a sastoji se iz 15.000 jur uplaćenih akcija po 200 kruna. Družtvo se je ustrojilo na temelju koncesije, koja je podieljena odvjetniku dru. Jos. Kranzu u Beču. U poduzeću nalazi se medju ostalima i leipciška banka i više inozemnih družtava. Izložba oružja zvjerokradica. Na medjunarodnoj izložbi u Inomostu (Innsbrueku) biti će u lovačkom odjelu izložena jedna grupa, koja će biti od ne male zanimivosti; dotičnomu odboru pošlo je naime za rukom sakupiti razno orudje, kojima se zvjerokradice služe, koje im je tekom duljeg vremena od šumarskog, lovačkog i oružničkog osoblja zaplienjeno. Kako je poznato, u alpinskim zemljama je zvjerokradstvo jedan dio pučkog života i to još od pamtivieka, te borba izmeđju šumara i zvjerokradiea pruža još i dan danas obilnog gradiva i pripoviedaeu i slikaru. D skladištima alpinskih sudbenih oblasti naslagano je čudnovatih hvatala i orudja, koje je puno puta tek nakon težke borbe zvjerokrađicama oduzeto; mnoga zahrđjala puška znala bi romantičkih stvari i doživljaja o lovačkoj slavi i mržnji, o borbi na smrt i život pripovieđati. Osim toga biti će izloženi i tako zvani: roccolo, tratte, lazzi i arhetti, to je ono okrutno orudje, kojim se ptice pjevačice na tisuće ubijaju, da se uz polentu pojedu. Možda će izložba toga bezdušnoga orudja uroditi uspjehom, da će gore spomenutog jela nestati sa talijanskih jestvenikah. Popločivanje ulica sa drvetoin. Uporaba drveta za popločivanje biva u Berlinu sve to manja; god. 1891. bilo je u Berlinu 70.679 kvađ. met. popločeno sa drvenim materijalom, dočim je god 1894. ostalo samo još 61487 kv. m. Troškovi po kv. metru iznašaju 13 — 15 mk., nu prečeste reparature zahtievaju velike troškove za uzdržavanje. Ti veliki troškovi proizlaze usljed nejednakoga iztrošenja. Usuprot su u Parizu postigli u tom smjeru sa švedskom borovinom impregniranom sa kreosotovim uljem izvrstne uspjehe, a taj uspjeh svadja se na to, što su slagali panjiće jedan do drugoga, koji imaju jednako debele godove, u obće slagano je drvo samo jednake vrstnoće. Sada će i u Berlinu na taj način pokušati gradske ceste graditi. |