DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 383 gurni t. a. pr. ved sada izračunati prihod saatojine, koja će se za 80 ili 90 godina posjeći. Dobra sastojina može u to vrieme postati losom, a loša se popraviti, pak će faktični uspjeh biti protivan onomu, kojega bi polag procjene očekivati morali. Ovo je princip ove preporučene metode, što se ustanovljenja samoga etata tiče. Ova metodaodgovara najbolje stoga, jer se u glavnom yeže na površinu a tim pruža sama po sebi dovoljnu garanciju za p otrajnost nadalje, jer je jednostavna, pošto se samo jedan dio šum. povr-šine točno procienjuje, a konačno jer omogućuje laka kontrolu od strane oblastnih organa. Sto se same teknike ove metode tiče, zahtjeva ona podieljenje šuma u primjerene odjele odnosno sjekorede i to malene, kojimi se omogućuje kod većih šuma i više sjećina otvoriti, pak tako pravodobno sječive sastojine sjeći Osim toga polaže se velika Važnost na jednostavnu nu valjanu šum. gospod. osnovu, koja reguliše glavni sječivni prihod i osnovu proredjivanja, kojom se regulira i prihod medjutimnog užitka, za koji je svagda samo površina mjerodavna; izkazuje se dakle naposeb glavni užitak a naposeb medjutimni. Gdje su nuzužitci od osobite važnosti, sastavi se za 10 ili 20 godina za njih posebna osnova, koja je takodjer bitni dio elaborata uredjajnoga. A za valjanu gospod. osnovu polaže se velika važnost na revisije gospodarstva. Revizije od velike su važnosti, jer se njima stiče uvjerenje, da li je gospoparstvo dobro ili ne, da li je sama metoda uredjenja shodna ili ne, konačno, da li su sve geometr., taksatorne radnje onako obavljene, kako treba. To će se sve prosuditi moći, ako se tečaj samoga gospodarstva pomno pratio bude, dakle vodila točna kontrolna knjiga. Vodjenju gospod kontrolne knjige i savjestnora obdržavanju revisijah imade se navlastito kod ovakovih šuma, kao što su one, stojeće pod javnim nadzorom, posvetiti osobita pomnja, upravo stoga što povremeni uživatelji tih šuma nisu vlastnici, dakle imadu samo pravo na redovite prihode a ne na drvnu glavnicu samu. |