DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 506 — U bujičnom području R e čin e s uspiehoni izvedene tehničke radnje veoma su zanimive i poučne, osobito za nas Hrvate, jer su geoložki, hidrografički te ini odnošaji posve slični onima biijičnih područja našeg P rimorja (Grižanske, Bribirske i Grobničke občinej, gdje ee se slične radnje pod upravom priznatog bujičara, velem. g. odsječnog savj. Ferde Zikmundovskv-a prema zakonu o uredjenju bujica (vododerina) od 22. listopada 1895. izvadjati. Sa pomenutim radnjama započeto j - godine 1892. ter su iste lanjske odine dovršene, dočim će se pošumljenje učvršćenog terena naknadno izvesti. U koritu bujice izvedeno je ukupno 359 rustikalnih kamenitih pregrada, koje služe za ustavljanje svakovrstnog materijala. Taloženjem materijala iza pojedinih pregrada, umanji se i pad korita a tim i snaga vode. Zatim, i što se mora osobito iztaknuti, je način kojim se vežu popuzline. Dosada su u tu svrhu upotrebljavani pleteri, a ovdje se je prvi put pokušalo Ina mjesto pletera izvesti takozvane horizontalne zidove. Ovaj način pokazao se je veoma shodnim, jer se prostor iznad tih zidova izpuni materijalom, te se na taj način dobiju terase, koje se podižu jedna nad drugom manje više vodoravno a tim i ciela popuzlina dobije sasvim nov oblik, koji je prikladan da se kulture podignu. Gore spomenute radnje izvedene su troškom od 10.000 for. Konačno je spomenuti, da je za uredjenje cielog bnjičnog područja Quieto po šum. tehn. odjelu u Vilacha izradjena i dovršena obćenita osnova, po kojoj bi potrebite radnje iznašale 278.000 for. U mjestašcu Fontana izpod Pinguente pogošćeno je družtvo po komisiji za pošumljenje istrijanskog krasa, a na večer odputovalo je željeznicom u Trst, gdje je u hotelu Europi taj dan veselo zaključilo. Dne 7 srpnja obdržana je prema programu XIX. glavna družtvena skupština u velikoj dvorani «Burse», kojoj je kao zastupnik visoke vlade osobno prisustvovao N. Pr. c kr. namjestnik Teodor vitez de Rinaldini dočim je Nj. Pr. c. kr. ministra poljodjelstva grofa Ledebura zastupao c. kr. šum. nadsavjetuik g. Antun Rossipal. Veoma zanimiva sjednica tekla je po ustanovljenom dnevnom redu. Osobilo zanimivo bilo je predavanje, koje je držao družtveni predsjednik g. Ludvik barun pl. Berg : «o opažanju upliva čiste sječe na propadanje šuma u Kranjskoj*, koje je izazvalo živahnu debatu. Ne manje zaniniiv bio je takodjer izvještaj gosp. šum. savjetnika Pucića o dosadašnjim radnjama oko pošumljenja Krasa, koje su izvele postojeće tri stalne komisije, naime gorička, tršćanska istrijanska. Iza toga, sliedila je plenarna sjednica sa uglavljenim dnevnim redom. |