DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 514 bi naime, da im zasluga što veća bude, upravo najjača stabalca prebirali. Isto tako ne valja kod kasnijih prorieda štediti na trošku za izvoz drva na puteve, pri čem valja nastojati, da preostala stabla ne budu ozliedjena. Uzrok nestajanju hrastovine u nekim šumama vidi Duhamel u zanemarenim proriedama; da su iste pravodobno sprovedene, ne bi hrastovina morala izčeznuti izpređ biele šume. Kako se iz gornjega vidi, Duhamel je izrekao svoje nazore o proriedi mnogo prije, nego li je postalo ono «zlatno» pravilo: proriedjuj rano, često i umjereno ; on je iztaknuo važnost proriedjivanja za prirast kao i probitak, koji daju mješovite šume; on je iztaknuo veći drvni i novčani dohodak, koji nam prorieda pruža; napokon je razjasnio i to, da prva prorieda ne mora vlastitih troškova pokriti, nego da se i bez toga izvesti mora. Do sada smo držali G. L. Hartiga kao onoga, koji je prvi prorieđu preporučivao, akoprem su njegova pravila puno manjkavija; nu premda se je prvo njega proriedjivalo i o proriedi pisalo, ipak je njegova zasluga, što je on svojima spisima prorieđu do njenog pravog znamenovanja pretiskao. Ono što je Hartigovoj dobi trebalo, bilo je lako shvatljivo pisanje, po kojemu je svatko glavna pravila pojmiti i razumjeti mogao. A to je u glavnom baš zasluga Hartigova. Ako se sada obazremo na Francezku, pa se zapitamo, koji je uspjeh Duhamelova nauka ondje postigla, to glasi odgovor: «nikakav». Polag šumskoga reda bile su naime proriede u Francezkoj sve do konca prošlog stoljeća zabranjene; Duhamel je sam tu zabranu za državne i obćinske šume odobrio, jer se je bojao, da ne će možda biti dosta uvidjavnosti a i savjestnosti, a da se proriede izvedu, kako bi se izvesti morale. Sudeći po dogodjajima, koji su se kašnje dogodili, čini se, da je Duhamel imao u tom pogledu pravo. Forstw. Centr. J. K. Natječaji. Kod otočke imovne občine izpražnjena su dva mjesta šumarskih vježbenikah, za koja se ovime do konca listopada 1896. natječaj razpisnje. Mjestom šumarskog vježbenika skopčan je sada adjutum godišnjih 360 for. stanarine 60 for., te 16 prostornih metara bukovog ogrievnog drva sa izradbom i dovozom, ali je izgleda da će se taj adjutum od nove godine povisiti. Natjecatelji za ta mjesta neka propisano biljegovane, a obložene 1. Sa krstnim listom 2. Svjedočbom dobro svršenog bar srednjeg šumarskog učilišta |
| ŠUMARSKI LIST 11/1896 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 515 — 3. Lječničkom svjedočbom, da su za službu u planinskih šumah tjelesno sposobni i 4. Svjedočbom nadležne političke oblasti o moralnom ponašanju, molbe, ako su u službi preko predpvstavljenog ureda, inače preko nadležne kr. kotarske oblasti podpisatom uredu do gore rečenog roke podnesu. Molitelji, koji su u mjeračini postigli bolji uspjeh ili kod takove već namiešteni bili, imadu prednost, a i izgleda uz posebni paušaul preko ljeta geodetičkimi se radnjami baviti. Otočac, 21. rujna 1896. Š u m s ko-g ospod ars t V e ni ured Na vlastelinstvu grofa Rudolfa Normana Ehrenfelškoga izprašnjeno je mjesto podšuinara sa sjedištem u Koški, sa kojim su mjestom skopčana sliedeća godišnja beriva: a) u gotovom 550 for. b) stan u naravi. c) 20 prost. met. grabovih i 20 prost. met. hrastovih gorivih drva. Natjecatelji imadu biti hrvatskomu i njemačkomu jeziku u govoru i pismu podpuno vješti i moraju dokazati, da su koje šumarsko učilište dobrim uspjehom svršili. Molitelji, koji su svojoj vojoičkoj dužnosti — prezentnoj službi — jur udovoljiti, te mogu dokazati, da su šumarski državni izpit položili ili da su i praktično izvježbani — uživaju prednost. Obložene molbenice imadu se do 1. prosinca t. g. podpisanomu ravnateljstvu podnieti. Valpovo , 15. listopada 1896. Ravnateljstvo vlastelinstva valpovačkoga. Na jednom vrlo poučnom revieru višogorja u Galiciji, gdje je gospodarenje spojeno sa rezanjem drva u parnim pilanama, sa splavljanjem, klizanjem i tociljanjem drva, kao i uzgojem divljači visokog lova, prima |