DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 535 —


se uspješnije bori, sa svojom okolinom. — Većom krošnjom
postizava drvo dakle dva cilja, prvo, što si je raširilo prostor,
a drugo, što dobiva više uvjeta, da 6e taj prostor još povećati.


Naprotiv nije drvo ništa osvojilo tim, što su mu na tom
osvojenom prostoru deblo i grane odebljale, jedino, što će lakše
odolijevati buri.


Spomenuto je, da je krošnja mjerodavna za veličinu prostora,
koje si drvo može osvojiti, pa prema tome i prirodno
je, da po principu pridržanja onoga, što je prikladnije, ponajviše
ona stabla do rasploda dolaze, koja su za raširenje svoje
krošnje učinila najviše , a da pri tom nisu propustila učiniti
najnuždnije za pojačanje njezinih nosioca, drugim riječima, za
raširenje krošnje treba čim više materijala upotrijebiti, a za
debljanje stabla i grana samo onoliko, koliko je to zbilja potrebno.
Naravni priplod djeluje dakle kod drveća ekonomski
ako, da se od assimiliranih tvari što više za krošnju upotrijebi,
a da grane i deblo sa čim manje materije ipak toliko
ojačaju, da uzmognu odoliti djelovanju već više puta spomenutih
elemenata.


Kod ovog ekonomskog principa moramo se ovdje malo
više zadržati iz dva razloga; prvo, što je to važno za stereomitrijski
oblik stabla, o čem će biti docnije govora, a drugo,
što je to novo stanovište, koje će strukovnjaci kao obično sa
nekim nepovjerenjem susresti. — Mislimo, da ćemo ispravnost
ovih nazora najbolje dokazati, ako nabrojimo nekoliko karakterističnih
primjera iz prirode.


Ovaj princip važi ne samo kod šumskog drveća, nego kod
svih bilina, kojih život zavisi od djelovanja chlorophjla, jer
sve te biline, težeći, da u borbi za opstankom pobijede, nastoje,
da im se lišće, koje assimilaciju obavlja, čim brže razvije;
sve te biljke upotrebljuju za to što više pribavljene materije,
a za pojačanje nosioca krošnje koliko je moguće manje. —
To se najbolje opaža kod penjačica (Sclilinggewachse) koje prepušćaju
predmetu, oko koga su se oplele, da nosi njihovu težinu
i težinu snijega i leda, koje se nad njima naslaže i da