DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 548 —


Ovo bi sve stalo državu toliko, koliko je stoje, kad svake godine
šalje na stranu samo po četiri pitomca za izučavanje ovih dviju grana.
A pri tom bi imali svoju školu, gdje bi se predavale ove dvie grane na
narodnom jeziku, podešene za naše prilike, pa bi se, što je najglavnije,
podigle ove dvie privriedne grane i dobile ´u zemlji zaslužena ugleda, i
tako bi moglo ne po četiri ili osam, več po 20 slušatelja svake godine
svršavati školu.


Obče naučne predmete kao: matematiku i fiziku, obću kemiju, mineralogiju,
geologiju i petrografiju, obću biologiju, obću botaniku i zoologiju,
pravnu nauku i filosofiju, nacionalnu ekonomiju, obće državno
pravo, ustavno i administrativno pravo i obču statistiku slušali bi poljoprivriednici
i šumari u svoj opširnosti njihovoj sa slušaoeima filosofije i
prava, i upotrebljivali bi njihove kabinete.


Isto bi tako mogli slušati poljoprivriednici i šumari zajedno sa tehničarima:
nižu i višu geodeziju, obće inžienierstvo, zagradjivanje bujica,
melioraciju, gradjevinstvo, višu matematiku, fiziku i mehaniku i ostale
tehničke predmete.


Ovo bi se dalo udesiti na na najjeftiniji način tako, da bi se sa
vrlo malim žrtvama moglo doći do željena cilja, i podići ovu vrlo važnu
kulturnu granu za opstanak našeg narodnog života.


Mnogo bi skuplje došlo: kad bi se — kao što se mislilo — ustanovila
samostalna »Viša zeniljodjelsko šumarska škola« (akademija). Kad
bi nam financije bolje stajale, ovo bi bila za sada najveća i najnuždnija
škola, jer u svakoj drugoj grani imamo više spremnih ljudi, nego u po-
Ijoprivriedi i šumarstvu. A ako se misli da su stručno spremljeni privrjeđnici
negdašnji neuki praktikanti, svršeni učenici ratarske škole


— te najniže zemljodjelske škole, učitelji, profesori botanike, marveni
liekari, kemičari, penzionirani oficiri, kakvi su većim dielom članovi
»Srbskoga poljoprivriednoga družtva«, onda ne treba uikakove škole.
Sad da vidimo, zašto je Državni savjet 1891. god. odbacio „Projekt
zakona o ustanovljenju više zemljodjelsko šumarske škole (akademije)".


1. Što je ovakovoj školi slična već postojala u Požarevcu, pa je zatvorena,
što nije postizavala cilj, radi koga je ustanovljena.
2. Sto našoj poljskoj privriedi nije mana u tome, što nemamo akademički
obrazovanih, već što nemamo dovoljno praktičnih zemljoradnika,
a ta se praktika može pribaviti i mimo akademije i brže i jeftinije.
3. Sto bi još za dosta godina bilo odviše skupo osnovati akademiju
radi obrazovanja poljoprivriednih nastavnika, kad se zna, da ovih neće
mnogo za Srbiju potrebnih biti, i kad se ovi ´mogu i jeftinije i bolje i
temeljitije spremiti za praktičnu poljsku nastavu u stranim stručnim
zavodima.