DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 523 — su mi, da im je puno teži posao sa kopanjem bio u šumi, nego li izvan šume.iTom prilikom dao sam si izkopati nekoliko mladih jedno- i dvogodišnjih iz sjemena poniknulih hrastića, koji su poradi preveć suhoga tla uginuli.´ Iz gornjega pako sliedi: akoprem je dotična sastojina u dobrom sklopu uzdržana, ipak nije bila kadra tlo ni u dubljinu od jednog metra svježim održati, što više, to isto tlo je na otvorenom polju bilo puno vlažnije, nego u šumi. Sto pako vriedi za cielu sastojinu, to će sigurno vriediti i za pojedina stabla. Obzirom na ovaj uginuli hrastov mladik još mi je sliedeće primjetiti: ja sam posijav u oveću posudu žira odgojio iz istoga dvie godine stare hrastiće i to u pivnici, gdje su u tmini pivnice uz pomno zalievanje već prve godine 40 cm. visoko izrasli, dočim je žilje im još dulje bilo. To sam mislio, da moram spomenuti, da ne bi tko pomislio, da su oni hrastići, koje sam ja izkopati dao, uginuli za to, što niesu imali dovoljno svjetla. Ako uzmemo u obzir razliku izmedju vlage tla na otvorenom polju i u dobro sklopljenoj šumi — kako sam ju ja našao — moramo doći do zaključka, da prekomjerno proriedjivanje ne može imati za posljedicu izsušenje tla, kao što se to do sada držalo i drži; ukazu li se pako na dotičnoj proriedjenoj sastojini štetni pojavi, tada ih moramo prvo svesti na nepovoljan upliv prirode na vanjske, naglo izvržene dielove stabla, nego li na poremećeno djelovanje stojbine. Svatko će morati priznati, da se stojbina, ako iole odgovara dotičnoj vrsti drvlja, ne može za 2—3 godine tako pokvariti, da bi se to odmah, i tako eklatantno na sastojini poznati moglo. Štetne posljedice, koje se na prekomjerno proriedjenoj sastojini opažaju potiču dakle nedvojbeno iz neposrednih, a ne tek iz posrednih uzroka. Kako se iz svega toga vidi, niesmo mi šumari još podpuno proniknuli djelovanje pojedinih prirodnih pojava i upliv stoj |