DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 527 —


Skender-Vakufa i radi fine gradje u velikoj cieni stoje. U
nizkoj cbunovoj šumi proizvadjaju se racijonaliiim načinom
štapovi, koji se onda u Derventi fagoniraju i unosno prodaju;
godine 1895 izradjeno je oko 300.000 štapova. Za domaću industriju
rabi se zna,tna količina šiškei sumaha (rujevine); medju
ostalima troši grad Visoko godišnje oko 150.000 oka (2-5 funti),
došim erarska kožara u Jeleci oko 30.000 klg, sumaha.


Izradbu i dobavu raznih šumskih proizvoda obavlja ili
šumska uprava sama, ili kupci i konsumenti. U tu svrhu postoje
razne sgrade, strojevi, ceste i putevi; do sada je zemaljski
erar sagradio 60 km. šumskih putova i 33 km. šumskih željeznica,
dočim su privatna poduzeća podigla 85 km. šum. cesta,
a od toga 42 km. za lokomotivu. Za tocilanje i splavljivanje
uredjeno je 170 km. riečnih i potočnih korita; za proizvodnju
trieslovine iz guljače kore, šiške i sumaha postoje tvornice, isto
tako i za impregnaciju bukovih podvlaka, koje tvrdka Guido
Eiiitgers iz Beča sa mješavinom od klorcinka i kreosot ulja
impregnira.


Što se lova tiče, to je nedvojbeno, da se je u zaposjednutim
pokrajinama do godine 1878. lovilo na jelene, đivokoze,
zečeve i divlje svinje u svako doba godine sa oštrimi kopovi
(brakirci). Usljed tako neracijonalnog načina lova, kao i usljed
pošasti, propao je jelen početkom ovoga stoljeća; jedini su
rogovi, koji se kod pojedinoga nalaze jošte svjedokom, da je
negda tuđe živio. Od početka okupacije, pa sve do danas, posvetila
je sadanja uprava što veću pomnju lovstvu; isprvice sa
shodnima naredbama, a godine 1893. sa gotovim lovskim zakonom
; u tom zakonu raspravljeno je pitanje o lovskom pravu,


o uvjetima lova, o rezerviranim lovištima i o nagradama za
škodljivu divljač. Posljedice toga zakona već se opažaju, jer se
je koristna divljač počela vidljivo umnažati; od koristne divljači
ima u Bosni i Hercegovini: divokoza, srna, zečeva, tetrieba,
Iještaraka, jarebica, gusaka, pataka, šljuka, bekasina i t. d.