DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 16 — ,
dobar temelj, za uspješni dalnji rad. Do nas je ali samih, da
se sa tom stečevinom sbilja i okoristimo.


S toga sam naumio ovom raspravicom, da na temelju zakona
0 zemljištnih zajednica od 25. travnja 1894. cienjenim
sudrugovima razložim rad, koji se u krapinskom šum. kotaru
već provadja, akoprem glede toga ne ima još provedbene naredbe.


Svakako će svaki rad, obavljen na temelju zakona, biti
predradnja, na korist budućemu radu, jer poznata rečenica kaže :
»,Svako sadanje iskustvo u praksi, jeste škola, u kojoj se uČi
za uspješni rad u budućnosti« !


I. Obćeiiito 0 zemljištnih zajednica.
Naše zemljištne zajednice jesu u malom ono, što su u velikom
imovne obćine u bivšoj ktajini. Jedino su što se tiče
pravnog temelja različite, pošto su postale iz različitih služnosti.
Nu svrha i dalnji obstanak jeste jedno te isto.


Imovne obćine, kao velika moralna tjela, jesu u stanju iz
svojih prihoda uzdržavati i upravljati se i to putem u tu svrhu
ustrojenih gospodarstvenih ureda.


Pošto zemljištne zajednice to učiniti mogle nisu (izim malih
iznimaka), priskočila je zemlja u pomoć, te je sa zajedničkim
doprinosom zemljištnih zajednica i zemlje, omogućena jedinstvena
uprava i osigurano je »potrajno gospodarenje.«


Zakonom od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna
uprava i šumsko gospodarenje, osigurano je šumsko gospodarstvo
u svakom pogledu.


JSTu ako i je sućnost uredjena zakonom, to još nije dosta
nego treba, da bude gospodarstvo uredjeno i u administrativno
upravnom pogledu. Zaludu je šumaru rad, ako ne ima vani u
narodu i kod obćine pomoći.


Kod imovnih obdinah koncentriran je sav gospodarstvenoupravni
rad kod gospodarstvenog ureda, dočim je u bivšem
provincijalu, sva administracija i blagajničko rukovanje predana
upravnim obćinama t. j . obćin. poglavarstvima.