DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 27 —


Evo, to je bila sudbina do godine 1867. ovoga učilišta sa
nastavnim njemačkim jezikom, koje je po naredbi bečke dvorske
komore na rudarskoj akademiju u godini 1808. ustrojeno, te
koje je prvi profesor istog Hinko Wilkens do godine 1832. sa
takovom ljubavlju njegovao.


Što je bilo uzrokom ovomu polstoljetnomu neuspjehu, to
sam, mislim, u do sada spomenutima rieeima jasno izrazio:
unatoč tome na novo izjavljujem, da izvor svega zla naše strukovne
nauke u prvom redu, a osobito u onom bez samostalnosti
lebdedem stanju nalazim, u kojem je prama rudarskoj strukovnoj
nauci stajala


Ali izjavljujuč ovo, ujedno nadovezujem i to, da ja ni iz
daleka radi toga rudarsku struku niti odgovornom činim, niti
joj išta predbacujem.


Onaj položaj, koji se tako protunaravskim čini, da je šumarstvo,
te šumarska nastava kroz tako dugo vrieme rudarstvu
podčinjena bila, bio je naravskom posliedicom ondjašnjili prilika,
koje su kroz dugo vrieme bile takove a da niesu išle u
prilog razvoju šumarske znanosti.


Ne može dakle nitko rudarstvu za zlo uzeti, da je sudbinu
onog, u svrhu njegovanja svojih specijalnih šumarskih interesa,
ustrojenog učihšta, izključivo po svojima interesima ravnalo.
Dapače, mi šumari moramo za oto rudarstvu naše priznanje
izreći, da je svojim načinom već u ono vrieme prigrlilo
stvar šumarske kulture, kada to ne bi bilo u stanju nijedna
druga struka učiniti.


Ipak dobro j)romisliv stvar, nije ni bilo u tom velikog zla,
da je štavnički zavod kroz nekoje vrieme podredjen bio; jer
ako se je djelovanje istog i u skromnom okviru kretalo, ipak
je donekle državi naobražene šumare uzgajao. Ovo zlo je naročito
onda započelo, kada su se naši odnošaji u drugoj polovici
stoljeća tako razvili, da je nastala potreba, da se interesi našeg
šumskog gospodarstva predadu u ruke podpuno izobraženih šumara.
Ovaj put je većina želila, da se ili stavnička akademija
sa samostalnim ustrojstvom sprovidi, ili da se preinači na jedno