DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 83 — biva do 800.000 komada dvo-i trogodišnjih biljaka crnoga bora. Sa danji upravitelj kraškog pošumljivanja kr. nadšumar A. Rosmanit dao si je truda, da predoči sliku krasa u miniaturnoj slici, nastojeć, kako bi svu krašku floru u živim primjerima polag pojedinih pojasa prikazao. Jedan od spomenutih triju članaka posvećen je izložbenim predme tima, potičućim iz šuma aerarskih i investicijonalnih; buduč su ti pred meti jur opisani u ovom listu, ne ćemo se na njih dulje obazirati; isti se tiču većim dielom uporabe šumske i opisa pojedinih vrsti robe, koja se iz hrastovine, bukovine i čamovine dobiva. Najviše su priznanja našli hrastovi izložci iz područja kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih. Oko tih izložaka vodili su brigu gg. šum. ravnatelj J. Havas, šumarnik Lang, kao i ravnatelj Tiikorjeve pilane u Vrbanji H. Neuhaus. Treći članak bavi se sa izložbom imovnih obćina. Izložci imovnih obćina (krajiških) sastavljeni su po sustavnoj osnovi, prikazujući sveko liko gospodarstveno stanje pojedinih imovina počam od 1873. godine, t. j . od časa, odkako su osnovane. I to je baš ono, što toj izložbi podaje obćenitiju vriednost, dočim su aerarski izložci više manje predmeti, koji jedan s drugim u nikakovoj suvislosti ne stoje, to izložci imovnih obćina imaju statističnu vriednost ne samo za dotičnu imovinu, nego i za svakog šumara, koji hoće da znade, kako je šuma kod pojedinih imovina uređjena i kako se s njome gospodari. Zanimive su razne grafičke tabele, koje nam prikazuju: vrsti drvlja, dobne razrede, drvnu gromadu, prirast, dohodke na tehničkom i ogrievnom drvu, čisti i bruttodohodak u novcu, godišnje proračune, pretičke na drvnoj gromadi i dobiveni novac za iste, broj šumskih šteta i odšteta, uspjehe proriedjivanja, oštećivanja po gubaru u godinama 1889. i 1890. Ovim posljednjim predmetom bave se ponajpače uadšumari Koca u Vinkovcih i Slapničar u Belovaru. Iztiču se i grafičke tabele, sastavljene po Barišiću i Hajeku itd. Jednom riečju, počam od šumskog ogoja, neizključiv ni geologiju i ostale po rast uplivajuće momente, sve do konačnih rezultata šumskog gospodarstva sve je to bud grafički, bud u skrižaljkama prikazano. Nama je veoma drago, da su i strani šumari dosadanji rad i uspjeh naših imovnih obćina onako javno priznali, te želimo, da organi imovnih obćina na tom putu ne sustanu, nego da započeto djelo i dalje usavršuju. Sitnice. Velikodušne podpore i zaklade. Vratislavski knez-nadbiskup kardinal Dr. Gjuro Kopp naredio je, da se svimkolikim uđovam činovnika i sluga, kao i udovara šumskog osoblja mirovina za 25% povisi. — Zemaljski kapetan šlezki grof Larisch-Moennich, posjednik gospoštije il |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 84 — Karwinn, darovao je prigodom svoga srebrnoga pira za utemeljeuje mirovinskog instituta za svoje činovnike svotu od 150.000 for. Privatni šumski činoTiiiei u Njemačkoj obdržavali su na 30. listopada t. g. u Lipskom skupštinu, u kojoj se je razpravljalo o mirovinskoj blagajni za privatne šumarske činovnike. Zaključeno je, da se upravi molba na sve privatne šumo-posjednike sa pitanjem, da li su isti pripravni udioničtvovati kod ustrojenja mirovinske blagajne za svoje šumarsko osoblje. Budud da su mnogi izaslanici došli već sa punomočju svojih gospoštija, u kojoj se iste izjavljuju, da su pripravne takovo poduzeće poduprti, to ima izgleda, da će se želja njemačkih privatnih šumara oživotvoriti. Snma i ženitlba Herceg Friedrich Christian stariji od Augustenburga (rodjen 1721., a umro 1794.) izdao je naredbu, polag koje je svaki ženik prvo svoje ženitbe morao u šumi Norderholz jedan red bukava posaditi. U okružjima Haberkoppel, Sornpholz i Lilleskov stoje te bukve još i dan danas u redu poredane, te su se djelomice do orijaša razvile, od kojih pojedini 35—40 prost, met drva u sebi sadržaju. Izdašan ribnjak. U ribnjaku grofa Esterhazy-a u Totisu, koji je 250 ha velik, pohvatano je ove godine 1100 q. ribe, te je za iste utrženo 36.500 for. Zadnje tri godine dobiveno je u svemu oko 60.000 f., tako da na godinu oko 20.000 for. odpada. Ciene su sliedeće: za šarane, preko 1.5 klg težke, 80 nč. do 1 for., a izpod 1.5 klg težke 45—80 nč.; smudji i jegulje 1—1.20 for. po klg. Na milenijsku izložbu poslano je do 250 Mtz razne ribe. IzTOZ drva iz Austrije podigao se je ove godine znatno. Veoma povoljno vrieme zadnjih jesenskih dana bilo je veoma u prilog gradnji, te usljed toga i potrošku drva. Trgovina sa mekim drvom dosta je povoljna, akoprem velike ponude prieče, da se ciena popravi. Izvozna trgovina zadnjih deset mjeseci ove godine prekoračila je prošlu godinu za 2,489.773 q u vriednosti od 7,577.360 for. Na pojedine vrsti robe odpada taj višak ovako: na gorivo 77.810 q ili 50.341 for.; na gradju 1,146.321 q ili 3,180.311 for., na dužicu 278.292 q ili 1,615.018 for., željezničke podvlake 203.313 q ili 448.928 for., piljenu robu 792.280 q ili 2,894.806 for. Uvoz pako pokazuje višak od samo 424.247 q ili 580.546 for. naprama prošloj godini. Kameni ugljen kao surogat ogriernog drva. Gjurgjevačka imovna obćina izdala je g. 1893. iz svojih rovova pravoužitnikoni ukupno 42.4515 metričkih centi kamenog uglja. Od te količine izdano je bezplatno 5666 met. centi, a ostalo uz uplatu pristojba u ukupnom iznosu od 8491 for. 97 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 85 — Prodaja jiušćanoga praha bez dima za lovsku i strieljačkn upotriebu. 0. i kr. ratno ministarstvo, kao upravna oblast monopola pušćanoga praha, zaključila je, da se preda prometu prodaja pušdanoga praha bez dima za lovne i strieljaeke svrhe, te će sada doći na prodaju dvie vrsti pod oznakom: »Bezdimni barut za lov i strieljačku uporabu broj I. II.» Ovaj se barut odlikuje time, što ne proizvodi dima, a ima osobitu ballističku sposobnost i jednomjernost u djelovanju, sasvim slabi odpor, te nije osjetliv prema temperaturnima i oborinskima promjenamai napokon odgovara svima zahtjevima i u sigurnostnom pogledu. Barut bez dima nabavlja se u javnim prodavaonicama baruta u plombiranim kutijama po V2 i ´/4 ^^S-^´^ cienu od 3 for. 50 nv. i 1 for. 80 nv. po kutiji. Na kutijama je ubaviest 0 svojstvima i upotriebi ovoga baruta. Nar. Nov. Ulovljena dra vepra. Na 17. prosinca 1896. ulovljen je u srezu Dvojane, u području kr. .šumarije Jasenovačke, vepar od oirca 1´5 M. Z. težine, a pao je kako to g. nadšumar Mihaleić opisuje, na sliedeći način: U srezu Dvojane opažale su se divlje svinje već počam od godine 1892., kamo su se po svoj prilici iz blize Bosne doskitale. Još u jeseni godine lb94., ranjen je u lovu jedan vepar, nu izmakao je, ali je ipak posije nekoliko dana parnut nadjen. Ovaj, na 17. prosioca ubijeni vepar, čini se da je bio odbijen od svog jata po jačem vepru, koga su takodjer vidje M, pa se je usljed toga počeo pridruživati pitomim svinjama, koje su u tom srezu u žirenju. Takovom jednom prilikom uhvatio se sa pitomim nerastom zakupnika L. Waltera, pa akoprem je i ovaj ogroman i goropadan bio, ipak ga je vepar strašno izmrcvario. Buduć da je do svinjaca po noći dolazio, to su ga lugar Gjaro Vrsajko s još dvojicom lovaca nekoliko noći pričekali, te su ga jedne noći i dočekali i opalili na njega puške, ali bez uspjeha. Na 17. prosinca opet su ga dočekalii trojica njih bila su oboružana puškom, a jedan sjekirom. Toga dana došao je vepar istom pred zoru. Jedan od lovaca rani ga u prednju nogu a ranjeni vepar udari na onoga, koji je imao sjekiru, i kako ga je glavom gurnuo, pade taj delija vepru na ledja, te ga formalno objaši. Na njegov jauk, poletiše lovci k njemu, nu buduć da je sjedio na vepru, nisu mogli pucati, te ga tako vepar ponese na sebi, dok ga nije u šikari sbacio dole. Nato ranjeni vepar poleti u potok Obrežku, nu videć, da je obkoljen sa svih strana, izadje opet van na što ga lovci sa hitcima sruše. Jedno zrno udarilo ga u oko, a to ga je valjda i usmrtilo. Drugi vepar ulovljen, bolje rekuć, ubijen je u srezu Sočni kr. šumarije Vrbanjske, i to po bjelom danu na 23. prosinca 1896. Zalutao je naime u sječinu tvrdke Tiikorj i drug, pa dočini su njekoji radnic´ |