DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-110 - Okresivanje listače, sa naročitim obzirom na hrast. U Mariabrunu postoji car. kr. šumarski zavod, koji svoje rezultate u periodičkih izvještajih izdaje. U XVIII. takovom izvještaju sadržano je djelo gornjeg naslova obradjeno po Gustavu Hempel-u, profesoru na vis. školi za zemljotežtvo u Beču. U našem Šumar, listu spomenuto je to dielo sa primjetbom da će se ob istom svojedobno još naknadno koja spomenuti. Buduć da do danas to još nitko učinio nije, to fam se latio toga posla jer sudim, da će taj predmet zanimati svakog našeg šumara, ponajpače, jer se tiče listače, a naročito hrasta, pošto isti u našem šumskom gospodarstvu od svih vrsti drvlja najvažniju ulogu igra. Iz uvoda predspomenutog djela proizlazi, da je okresivanje trovrstno, naime a) svježe (zeleno), b) suho i c) obćenito (svježe i suho), prema tomu naime, da li se skresivaju samo svježi ili suhi, ili svježi i suhi dielovi stabla. Okresivanjem se unapredjuje gojitba, uporaba i čuvanje šuma, naročito pako gojitba. Svježe okresivanje rabi se u najviše slučajevah u svrhu valjanog uzgoja stabla i postignuća što vriednije deblovine, jer se tim preprečuje prerani razvoj krošnje, naročito u omanjoj visini stabla, — a tim se još postizava ravnolatnost hesa uz ine tehničke osebine i vrline, kao što su pruživost, gustoća, kalavost i t. d. Nadalje se takovim okresivanjem postizava višja drvna punoća, znatnija visina (prirast u vis) pojedinih stabalah kao i povoljni prirast čitave porastline, ako je ista usljed koje prirodne nepogode zahirila, buduć se okresivanjem rast i razvoj krošnje oživljuje i pobudjuje. Takovo okresivanje izvadja se i u tu svrhu, da se medjašna stabla ili pako podstojno drveće i podrast, po mogućnosti liši zastora i nepovoljnog upliva nadstojnih stabala i upliva krošnje. Sa ovakovim se okresivanjem konačno postizavaju i ini podredjeni i manje vriedni probitci, kao stelja, sječkara, zelena i suha krma, granje, gorivo, osušivanje šumskih puteva i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 111 — Kako iz prednavedenog proizlazi, glavna je zadaća okresivanju, da se uzgoje stabla što vriednija, zato se prema okolnostima sa tim poslom već u ranoj dobi odpoČeti ima. Zadaća suhog okresivanja jeste ta, da u deblovinu ne urastu suhi dielovi drveta (grane, ogranci, svržje), jer to djeluje veoma nepovoljno na tehničku sposobnost deblovine, a usljed toga i na novčanu vriednost stabla. Suho okresivanje ima i tu svrhu, da za vremena zaprieči razvoj raznih bolesti, koje se putem nezarashh grana uvreže u deblovinu i na taj način prouzročuju trulež i ine bolesti i mane drveta. Ovim se okresivanjem nuzgredce još poluČuje umanjenje pogibelji od šumskog požara, ter i njeka dobit na gorivu drvu. Obćenitim okresivanjem (svježim i suhim) postizavaju se u obće svi naprvo spomenuti probitci, a naročito se svježim okresivanjem vrstnoca i vriednost stabla i liesa, dočim se suhim okresivanjem ustanovljuje zdravstveno stanje stabla i Čiste porastline Proti okresivanju navadja se to, da se pojedini dielovi stabla ne dadu odstraniti svrsi shodno i da usljed toga zaostaju u stablu bitne grieške i mane; nadalje, da usljfld polaganog zaoblenja (obrasta s korom) ozledjenog diela na stablu, nastupi truhlost i gnijenje rane, ter vodomlaz; sve te mane umanjuju prirast tako da računajuć troškove okresavanja, jako mala ili nikakova korist od istoga ne preostaje. Od ovih protivnih nazora zaslužuje prvi najviše uvaženja, jer i najobzirnije odstranjenje pojedinih dielova stabla, zaostavlja izmedju ozliede i nastupivšeg zaoblenja medjuprostor, koji je po tehnička svojstva Ijesa od nemalog upliva, a ta okolnost ima se tim više uvažiti tamo, gdje su znatni troškovi sa tim radom skopčani i gdje je radna snaga skupa. Zadaća je svakoga šumara, da odgaja stabla sa što većom tehničkom duljinom. Umnim šumarenje, valjanim izborom vrsti drveća, uzdržavanjem podpunog sklopa i obrasta porastline, ter pravilnim i pravodobnim proredjivanjem, predusriesti ćemo više — manje potrebi okresivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 112 — Na taj način će nam priroda sama učiniti i još mnogo bolje ono, što mi tek sa znatnim troškom na umjetni način postizavamo. Nu ima i takovih slučajeva, gdje se umjetno okresivanje ne da uviek mimoići, ima naime takovili štetnih prirodnih upliva, koji nepovoljno djeluju na razvoj deblovine, odnosno idu u prilog razgranjivanju. U takovima prilikama morati ćemo se, ako i nerado latiti okresivanja, da time što vriedniju sastojinu odgojimo. U prvom odsjeku Hemplovog djela razpravlja se o zaoblenju i zacjelivanju rana nastavših prigodom odstranjenja granja i svržja a to se polučuje stranom pomoćju same prirode, pomoćju koje takovo granje i svržje samo propada, a deblovima se stabla sama od sebe prirodno zaobli, stranom pako umjetnim načinom t. j . okresivanjem. U prvom i u drugom slučaju ovisi uspjeh pogledom na vriedoost stabla, od brzog zacielivanju rana zaoblenjem novimi drvnimi naslagami na mjestu odtrgnutih, odpalih ili skresanih dielova stabla, dočim opet izkvarenju deblovine, sama narav pomaže, i to kod četinjače usljed izlučivanja smole, a kod listače izlučivanjem stanice vine, povodom česa se rane zaoble i proti vanjskim štetnim uplivom zaštite. Prouzročene oveće rane biti će probitačno, umjetno t. j . ručno presmoliti. U nastavku se vrlo poučno razpravlja o samom prirodnom prouzročenju drvnih rana i (ručnom) okresivanju obzirom na prouzročene rane, ter savršeno zacielivanje i zaoblenje istih, kao i ob uvjetih tomu potrebnih, te je ta razprava snabdjevena sa poučnimi skrižaljkama, crpljenimi na podlozi iztraživanja, a osnovanimi na izkustvu, obzirom na snagu rasta okresanih stabala i na brzinu zaoblenja rana. U dalnjem teku te razprave razpravlja se o stupnju skresivanja obzirom na veličinu drvnih rana, dopustivu relativnu množinu odstranjujućega granja te relativnu položajnu visinu i ekspoziciju drvnih rana. Drugi odsjek razpravlja o prirastu obzirom na visinu i gromadu, zatim obličju deblovine i razvoju same krošnje, koja je razprava takodjer vrlo obilno sa skrižaljkami podkriepljena. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 113 — Treći odsjek zanima se sa samom provedbom okresivanja VI obdenitom pogledu obzirom na vrst drveća, vrstnoću sastojine i izbor stabalah, zatim o dobi i opetovanju okresivanja o godišnjoj dobi i stupnju okresivanja, konačno o načinu i samoj provedbi. U četvrtom odsjeku razpravlja se obširno o orudju okresivanja. Tu se opisuje to razno orudje, medju inimi i ono Henrija, Henckela, Hohenheimsko, MuUer-Dormera, Dittmara i dr. Tu se nadalje poučava, kako se izpituje vrstnoća toga orudja obzirom na kvalitativnu, kvantitativnu i obćenitu sposobnost. Za prosudjenje kvantitativne vrstnoće (djelatnosti) pridodane su tome odsjeku obilne skrižaljke, sadržavajuće podatke o djelatnosti pojedinog orudja, svedene na veličinu razne plolie izraženo u m" i po času, obzirom na potrošak vremena. To orudje, koje proizvadja tvrdka Dittmar i sinovi poznata nam je i usljed visoko-vladne naredbe odjela za unutarnje poslove od 28. studena 1892. broj 49.800. To je orudje u svakom pogledu izvrstno, i zato je i ta tvrdka medju ostalimi, svake preporuke vriedna. Od tvrdke naručio sam nješto toga orudja god. 1889. i 1890., te sam tada okresivanjem u madicili šume grada Petrinje odpočeo. Suma grada Petrinje uzgojena je u svih svojih dielovih sa hrastovinom. Okresivanje sam provadjao od jeseni do proljeća. Najpogodnije je pako vrieme za ovaj rad studeni i prosinac kako se to razabire iz uvodno spomenutog djela, (to u ostalom ovisiti će i od mjestnih odnošaja). Uspjeh kog sam polučio tim okresivanjem u hrastovih mladicih, u istinu je povoljan, i zato tvrdim, da je okresivanje u mladicih, gdje to okolnosti zahtjevaju i odnošaji dopuštaju, svakako uputno i umjestno. Kašnje sam pokušao provadjati okresivanje pojedinih stabala, nu poradi pomanjkanja radnih i tomu vještih sila, napustio sam taj rad, ali ipak sa tim uvjerenjem, da se sa istim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 114 — raoom gdje to odnošaji — a naročito ne preskupa radna snaga — iziskuju i dopuštaju, ako se valjano izvadja, postizavaju povoljni uspjesi. Prema prediztaknutom u istinu je sadržina uvodno spomenutog obilna i veoma poučna i zanimiva, pa i zato je isto djelo preporuke samo po sebi vriedno. S poučnih razloga i dokaza u tom djelu sadržanih, trebalo bi svakako uznastojati, da se i u našim šumskom gospodarenju okresivanje uvede, gdje to — kako naprvo spomenuh, — potriebe iziskuju i okolnosti dozvoljuju. V. Benak. Uredjenje ribarstva. Piše M. Drnić. Razmatranjem hjdrografske karte naše domovdne upravo nam se namiče pitanje, ima li narod kraj tolikih silnih voda i šteta, koje iste prouzrokuju i kakovih koristi ? Kakovo je stanje ribarstva ? Stanje ribarstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bilo je ugroženo od nerazumna gospodarenja u naših vodah. Visoka kralj, zemaljka vlada pobrinula se u pravi čas, kako da zaštiti ribarstvo od propasti te podigne vriednost naših voda. U drugih državah visoka je kultura i nerazumno ribarstvo upravo opustošila rieke, pak ih učinila malo, ili ništa vriednima. Kasno se uvidila pogibelj, koja odatle pricti! Danas imaju ove države mnogo brige, posla i troška, da bar očuvaju ribarstvo od posvemašnje propasti. Tako je danas u evropskih državah ribarstvo, poduzeče, dočim je u američkih državah racijonalno uredjeno gospodarstvo. Država pozvana je, da zakonom uredi prava i dužnosti, da se riba racijonalno goji, štiti i uživa. |