DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 114 — raoom gdje to odnošaji — a naročito ne preskupa radna snaga — iziskuju i dopuštaju, ako se valjano izvadja, postizavaju povoljni uspjesi. Prema prediztaknutom u istinu je sadržina uvodno spomenutog obilna i veoma poučna i zanimiva, pa i zato je isto djelo preporuke samo po sebi vriedno. S poučnih razloga i dokaza u tom djelu sadržanih, trebalo bi svakako uznastojati, da se i u našim šumskom gospodarenju okresivanje uvede, gdje to — kako naprvo spomenuh, — potriebe iziskuju i okolnosti dozvoljuju. V. Benak. Uredjenje ribarstva. Piše M. Drnić. Razmatranjem hjdrografske karte naše domovdne upravo nam se namiče pitanje, ima li narod kraj tolikih silnih voda i šteta, koje iste prouzrokuju i kakovih koristi ? Kakovo je stanje ribarstva ? Stanje ribarstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bilo je ugroženo od nerazumna gospodarenja u naših vodah. Visoka kralj, zemaljka vlada pobrinula se u pravi čas, kako da zaštiti ribarstvo od propasti te podigne vriednost naših voda. U drugih državah visoka je kultura i nerazumno ribarstvo upravo opustošila rieke, pak ih učinila malo, ili ništa vriednima. Kasno se uvidila pogibelj, koja odatle pricti! Danas imaju ove države mnogo brige, posla i troška, da bar očuvaju ribarstvo od posvemašnje propasti. Tako je danas u evropskih državah ribarstvo, poduzeče, dočim je u američkih državah racijonalno uredjeno gospodarstvo. Država pozvana je, da zakonom uredi prava i dužnosti, da se riba racijonalno goji, štiti i uživa. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 115 — Da se podigne ribarstvo t. j. da naše rieke opet obiluju svairom plemenitom ribom, treba samo zaštite. Ne traži se tuj velikih žrtava! Jfeka se u interesu obćega blagostanja ukloni sve što ribarstvu škodi, tada će opet naše opustjele rieke svoj relativni prihod davati. Ne sastoji se raci onalno ribarstvo samo u gojenju ribe, nego i u tom, da se riba svagdje gdje uspievati može čuva i štiti. Većinom je ple menita, riba grabilica, za to valja i prostu ribu gojiti, da bude hrana plemenitoj ribi. Cilj je racionalnog ribarstva, da riba bude narodnom hranom. Kod nas se na mjestih upravo divlje ribarstvo tjera. U Lonjskom polju toliko se ribe i pomlatka potamani, da se njim svinje tove i gnoji oranica, dočim opet ima mjesta, gdje e ni za skupe novce nije dobiti. Blagoslivati će potomstvo očeve svoje, ako mu ostave bogate rieke, potoke i jezera. Ciena mesa raste danomice, pak će narod naći uvjek dobar i zdrav zalogaj u ribjem mesu. Kraj ovakovih izgleda u budućnost za obće blagostanje traži se, i to opravdano žrtve pojedinaca! Male su to žrtve! Od čovjeka traži se, da bude toliko razuman da ne čini, što ribarstvu t. j . ribi škodi. Ako li je interes pojedinca važniji, ´ neka se šteta reducira na minimum. Ribarstvo kao grana narodnoga gospodarstva neka bude ravno pravno i jednako uvaženo kao i svaka druga grana toga velikoga stabla. Uzporedimo li ribarstvo sa ostalima granama narodnoga gospodarstva: sa zemljodelstvom, živinogojstvom, šumarstvom, rudarstvom ili industrijom, uviditi ćemo, da se kod racionalnog gospodarstva sve jedno s drugim liepo slaže. JSTaproti mnoge od ovih, ako se neracionalno tjeraju u velike škode ribarstvu. Da se u nas ribarstvo i ribogojstvo podigne na onaj stepen, na kojem bi moralo po naših prilikah stojati, potrebno je: I. Točno proučiti ribarske odnošaje u kraljevini Hrvatskoj Slavoniji. II. Imenovati ribarsku komisiju i odrediti njezin djelokrug. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 116 III. Ustanoviti pravne odnošaje. IV. Stvoriti dobar ribarski red (zakon), urediti ribarske reviere i nadzor ribnili voda. V. Urediti ribarske zadruge i družtva. VI. Zakonita zaštita ribarstva proti neprijateljem, VII. Unapriediti ribogojstvo i ribnjačarstvo. VIII. Urediti poduku u ribarstvu, ribogojstvu i ribnjaČarstvu. IX. Napučiti naše vode sa raci. X. Namaknuti sredstva za unapredjenje ribarstva. I. Točno proučiti ribarske odnošaje u Hrvatskoj i Slavoniji. Davna je to potreba! Nu kako je to mučan posao, nitko se još za pravo specijalno time nije bavio. Prije nego li se počme organizacijom ribarstva, valja znati i poznati naše ribarske okolnosti, te iste sa normalnima ili idealnima omjeriti. U tu svrhu potrebno je, da strukovnjak proputuje Hrvatsku i Slavoniju, te da na licu mjesta okolnosti izvidi. Svakako trebalo bi mu razpravljati ova pitanja sa posjednici ribarije, zakupnici, ribari, ribarskimi povjerenici te sa´ poznavaoci narodnoga gospodarstva. Da se u svakom kotaru posavjetuje sa kotarskom oblasti, a gdje bi bilo shodno da drži kotarske ribarske skupštine. Živom rieči poučio bi tom prilikom strukovnjak naše ribare u racijonalnom ribarstvu ili ribogojstvu, nagovarao na udruživanje itd. Napokon mogao bi posjednike i gospodare, koji se žele baviti umjetnim ribogojstvom ili ribnjačarstvom posjetiti, te jih uputiti riečju i djelom, kako će si ribogojilišta urediti i ribu gojiti. O svojima izvidima vodio bi putni dnevnik u koji bi bilježio : Sposobnost dotične vode za ribarstvo, sve zle i dobre okolnosti po ribarstvo; koji su neprijatelji ribarstva? stupanj i vrst onečišćenja voda. Ima li po ribarstvo štetnih poduzeća ili |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 117 — naprava, i koje su te? Ima li prilike za umjetno ribogojstvo? Glavna data za samu ribu ? Je li se u obde i kako podiže ribarstvo ili ribogojstvo? Koji su načini ribarenja običajni? Ima li raka? Kakovi su pravni odnošaji ? Tko izvršuie pravo ribolova? Mogući drugi užitci vodenoga gospodarstva? II. Ribarsko povjerenstvo. Svrha ribarskog povjerenstva jeste, raditi oko podignuda i unapredjenja ribarstva i ribogojstva. Sastoji se od inteligentnih ljudi zauzetih za boljak narodnog gospodarstva, osobito ribarstva. Ovakovi pako jesu: gospodari, kulturni viećnici, šumari, učitelji, tehnički strukovnjaci, ribari, itd. Za svaki grad, kotar pak i manji obseg neka bi se imenovao jedan ili više ribarskih povjerenika. Služba ova bila bi častna u znak priznanja i povjerenja za rad oko unapredjivanja narodnoga gospodarstva. Djelokrug ribarskog povjerenika obsizao bi dotični kotar, za koji je povjerenik imenovan za vrieme od 5 godina. Gdje bi bilo više povjerenika djelovali bi zajednički. Svaki mjesec imali bi podastrieti »mjesečno izvješde o stanju ribarstva za kotar,« te koncem godine »godišnje izvješde«. Ribarskim povjerenikom stoji pravo kontrole nad ribari i napravama u njihovih vodah. Oni moraju oblasti upozoriti na ljude, koji nebi smjeli dobiti ribarske karte itd. Oni mogu voditi »predbilježnik o stanju ribarstva za kotar. . . . Na temelju data, koje bi sabirali od ribara i svojih opažanja, podastirali bi izvješća na upite, koji bi jim se od kr. zemalj. vlade stavljali. Ova uredba pokazala se je osobito koristnom u Englezkoj i u drugih državah. Naravno, u početku težko je nadi ovakovih strukovnjaka, nu častno povjerenje nukati će svakoga od člana ove komisije na živo zanimanje za tu struku. Na taj način upozoriti će se i širja publika na važnost ribarstva i time samoj stvari dosta koristiti. Ovako neće unapredjivanje ribarstva ostati na papiru ili iluzija u krugu specijalista, ribogojaca, ved |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 118 — će se i narod uputiti na korist racionalnoga ribarstva Ribarski povjerenici ne budu samo kontrolori reda, već ce nam moci svaki eas pružiti sliku uspjelia reda i rada. Oni će biti danas sutra pravedni kritičari, koji će znati što valja, a što ne valja, da se boljim zamjeni. Ovako upravo uzgojeni strukovnjaci, prijatelji i zaštitnici ribarstva znati će i moći sakupiti gradju za sastavak »Ribarske karte kraljevine Hrvatske i Slavonije« i »statistiku ribarstva«, koja će djela pokazati koristni rad i polučeni uspjeh ribarske komisije. III. Ustanovljenje pravnih odnos a ja. Pod ribarskim pravom (ribarijom), razumieva se izključivo pravo u stanovitoj vodi na stanovitu daljinu loviti ribu, rake i drugu vodenu životinju. U njekih predjelih spada tomu pravu još i pravo lova na divlje race (racolov). Dva su tuj momenta. Prvi gospodarski: dužnost ribu gojiti; drugi koristonosni: pravo ribu loviti. Prvobitno bilo je pravo ribolova obće pravo. Poslije, okupiraše ga, ili ga stekoše kao regalno pravo posjednici obale, vlastela, manastiri, a poslie segregacije i obćine. Od velike je važnosti pravni naslov. Proteže li se pravo ribolova na velike daljine, to je ta obstojnost po ribarstvo najpovoljnija, dočim je adjacenta t, j . pravo mnogih vlastnika obale na ribolov štetno. Nehajstvom vlastnika prava na ribolov, nastao je gdjegdje običaj zastarjeU obći ribolov. Ovo zlo tumačenje ribarskoga prava prouzročiti će kod organizacije ne malih neprilika, jer će se narod težko odvratiti od zastarjela običaja. Potrebno je dakle, da se na temelju službenih podataka ustanove sva prava i granice dokle se protežu. Napokon je spomenuti, da se za uspješno djelovanje oko podignuća ribarstva mora uvažiti i to, da naša zemlja dieli na zemaljskoj medji pravo uživanja vode, i ribarsko pravo sa susjednima državama. Za to će trebati sporazumljenja, da se na obih stranah iste |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 119 — mjere poprimu, ili da se u protivnom slučaju na ovakove pruge ribarski red ne odnosi. (Plitvička jezera, zemaljsko su dobro.) IV. Ribarski red (zakon), uredjenje ribarskih revira i nadzor ribnih voda. Ovo je jedna od najvećih potreba, sjegurno sredstvo i jamstvo da se ribarstvo zaštiti. Na temelju do sada sabrana materijala (pod I, II i III.), trebalo bi naredbenim putem izdati »ribarski red.« Za početak dostojati će ribarski red, a onda neka se radi oko stvorenja ribarskoga zakona.« Ribarski red pokazati će nam u praksi svoje dobre i zle strane. Tim nestašicam i potrebam moći će se u ribarskom zakonu pomoći. U glavnom neka ribarski red sadržaje: 1. Ribarski red proteže se samo na tekuće i s ovima u savezu stojeće vode. Dok se ne govori o prodajnih propisih za ribu, ne proteže se na zatvorene vode. 2) Pravo izvršivanja ribolova vrši onaj, koji je u pravnom posjedu toga prava ili njegov zakupnik. Osobe, koje su poročne ili su radi prekršaja poljskoga, lovskog ili ribarskoga reda jur kažnjene, ne mogu biti zakupnici, niti izvršitelji prava ribolova. Ribolov smije se samo na 15. godina u zakup dati. 3. Za poplave smije onaj, komu stoji pravo ribolova samo u koritu rieke ribu loviti. Na poplavljenom zemljištu ne smije vlastnik toga zemljišta ribu loviti, niti zaprieke praviti, da riba ne može natrag u korito; vlastnik takovog zemljišta dužan je (uz odštetu, ako je štete) dozvoliti vlastniku ribolova, da si ribu natrag u korito dovede. 4. Obćine ili družtva ne smiju ribariju sami vršiti, već po zakupniku ili postavljenom ribaru. Družtva (korporacije) ribara od zanata ili udičarska šport-družtva izuzimlju se. 5) Pravo ribolova smije se u zakup dati samo pojedincu ili zadrugi ribara od zanata, koji mogu zakonito bez zaprieke |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 120 — ribarsku kartu dobiti. Podzakup ili izdavanje ribarskih karata na ribiće zabranjuje se. Vlastniku t. j . posjedniku izvršavanja prava ribolova dozvoljeno je u riekah, u kojili se riba mrežom lovi, izdati na svakih. 1000 koraČaja po jednu udičarsku kartu. Udicarska šport-družtva kao zakupnici (bez Uporabe mreža) izuzimaju se. 6. Tko nije vlastnik ili zakupnik prava ribolova, smije na tudjem lovištu ribu loviti samo uz dozvolu dotičnoga vlastnika ili zakupnika. U tu svrhu mora imati dozvolu od vlastnika ili zakupnika i ribarsku kartu od oblasti (uvjeti pod 2.), koje mora kod ribolova sobom nositi. 7. Niti vlastnik ribolova nije vlastan na svojoj ribarskoj pruzi sagraditi stalne naprave, koje sprečuju putovanje ribi gore i dole. Kod podielivanja dozvole za vodogradnje, gate, zapore, ustave itd. mora se obzir na ribarstvo uzeti, te se imadu takove vodogradnje sa prolazi (Fischpass) providiti. Kod ved postojećih vodogradjevinah slobodno je vlastniku ribolova ovakove prolaze urediti i na tudjoj gradjevini. Zato valja kod podielivanja dozvola i ribare interessente saslušati i njihov interess braniti. Stalne naprave ribarske nesmiju više od ´% istovremena zrcala vode zapremiti, dočim mora bar ´/g do dna čista biti. Splavljanje i brodarstvo ne snije se sprečivati. Sve ovakove naprave imadu se za vrieme lovostaje odstraniti. 8. Neposredno navadjanje takovih tvarina, koje mogu ribi škoditi, vodu onećistiti i otrovati, zabranjeno je. Kod novo uredjenja imadu takovi poduzetnici urediti sve što je shodno; basine za čišćenje u kojih se imadu nečisti polag svoje vrsti i kolikoće tako čistiti, da čim manje štetne, ako se već nikamo drugamo izvesti ne mogu, u vodotok dospiju. Na postojećih takovih napravah smije vlastnik prava ribolova čistila urediti. Trošak nose vlastnik naprave i ribolova solidarno, inače je potonji vlastan tražiti naknadu štete svake godine, i to onu, koju odnosni strukovnjak finalytičkim i sjntetičkim načinom opredieli. 9. Vlastniku ili zakupniku ribolova slobodno je i puškom vidre, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 121 mačke i štetne ptice na svojoj ribarskoj pruzi utamaniti i sebi ih prisvojiti. 10. Posvemašnje izsušenje korita u svrhu ribolova nije dopušteno. Je li to u druge svrhe veoma potrebno, tada se ima vlastnik ribolova 48 sati prije o tom ubavjestiti. Samo ]^ slučaju nesreće ili pogibelji dostaje prijava. 11. Zabranjuje se ribolov od zapada do izhoda sunca tjerati. To se može samo iznimno ribarskim zadrugam i obrtnikom po kr. zemalj. vladi dozvoliti. Jednako zabranjuje se ribolov nedeljom i blagdanom. Ipak je dozvoljeno vrške, košare i kece preko noći u vodi ostaviti, na daljinu od 5 m. u okrug jedna od druge. Sportski udičariti može se i nedeljom i blagdanom. ] 2. Zabranjeno je u svrhu ribolova rabiti škodljivu meku (trovilo ili stvarilo), alat i način lova, ribu omamiti, udaranjem po ledu, explozivnima tvarima, hvatali, zamkama na pero, željezom, ostvi, mamiti ribu svjetlom, prigrebi, gažnjaci, sakritima ili zagrnutima vrškama, košarama u obće nikojim poznato štetnim načinom i alatom (Fallen mit Schlagfedern, Leg- und Schlageisen, Sehlagangeln, Streich- lind Kratzhamen, Halsreusea, verdeckten Reusen, Legscheffeln, Kleiderkorben, der sogenannten, Schwederisehe und Lat- tenzeuge, Gabcln, Stecheisen, Aalhacken. Schar- reisen, i t. d.). Mreže, pleteži ili druga hvatala, koja imaju okna izpod 4 cm. svaka stranica u ^ ^^ mokrom stanju nije dozvoljeno za ribolov ra- ~j biti. 13. Za vrieme lovostaje ne smiju se dotične ribe, koje su u lovostaji, niti loviti, niti nudjati, kupovati ili razašiljati (žive ili mrtve), bile one iz otvorene ili zatvorene vode t. j . ribnjaka. Moraju li se u osobitoj nuždi vodotoci ili zatvorene vode odpustiti, izsušiti (kod ribnjaka), može se dozvolom riba i izpod minimalne mjere i za lovostaje prodati na mjestu ili u najbližjem mjestu potrošiti, ako nije moguće istu u drugu koju vodu presaditi. Riba, koja je u lovostaji ih ne ima propisne mjere, mora se natrag u vodu baciti. 14. Transportirati živu ribu dozvoljeno je samo u dovoljnoj množini vode. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 122 — Ribu na prodaju nositi, dozvoljeno je samo posjednikom ribarske karte, dok ista vriedi. 15. Mriest, sitnu ribicu, mladj (Fischbrut) loviti i prodavati, najstrožije se zabranjuje Iznimku čine umjetno oplodjena jaja i mladj iz ribog;ojilišta. U znanstvene i pokusne svrhe daje iznimnu dozvolu kr. zem. vlada. 16. Raci stoje u istoj zaštiti kao i ribe. Raci-ženke sa jaji ne smiju se loviti, niti prodavati. Lovostaja za rake je od 1. listopada do 1. svibnja. Minimalna mjera za rake jest duljina sa razširenima štipaljkama od 20 cm. 17. Ribe, koje su za prodaju zabranjene, koje nudja neovlaštena osoba, zabranjene lovne sprave i t. d. moraju se na kopnu ili vodi zaplieniti. Živa riba ima se ako je moguće u vodu natrag baciti ili prodati. Štetne sprave imadu se uništiti. 18. Tko se zateče kao krivolovac, ima se poseb /´makar da mu se spreme i plien zaplieniti) još globom od 5—50 for. kazniti. 19. Nadzor nad strogim obdržavanjem ovih propisa vrše: zakleti pazitelji lova i ribolova i svekoliko redarstveno osoblje, kao i svaki član ribarskih udruga. Svi ovi uživaju pravo javne straže. 20. Prekršaji proti ustanovam pod 5., 12., 13. i 15. kazne se globom od 5—150 for., ostali prekršaji kazne se polag okolnosti sa 6—100 for. Tko lovi ribu nodju, mameći ju na svjetbo ili uporabom praskavina i trovila kazni se sa 100—300 for. globe. U slučaju neutjerivosti, računa se 5 for. jedan dan zatvora. Svi utržci od zaplienjene ribe i globe utječu u fond za promicanje gospodarstvenih (ribarskih) svrha u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 21. Provedba i nadzor nad strogim obdržavanjem ovih propisa u koliko ne spadaju kompetentnost sudbenosti, stoje u djelokrugu redarstva, analogno lovačkom redarstvu. Novi ribarski red naći će kod mnogih naših ribara veliku nesklonost, nu pravi ribari željno ga izčekuju. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 123 — Svakako najbolje bi bilo, kad bi zemlja odkupila regalno pravo ribolova, koje bi se danas jeftino odkupiti dalo. Kod racijonalnog ribarskog gospodarenja naskoro bi se stanje ribarstva poboljšalo, te bi nosilo zemlji liepi godišnji dobitak. U tu svrhu trebalo bi sakupiti izkaze o zakupu ribolova za posljednih 10 godina, pak prema tomu ustanoviti odkupninu. U organizaciji ribarstva važno je, a još više koristno uredjenje ribarskih revira. Uredjenje ribarskih revira mora biti obligatorno Kako su ribarski odnošaji na raznih riekah, i na njihovih prugah razliČni, ne može se stvoriti normativa, po kojoj se imadu reviri izlučivati. Obligatorno izlučenje iziskuje ipak njeke jednolične ustanove. Prva je, ukinuće slobodnoga ribolova. Država neka isto jednostavno ukine. iS ikoji vlastnik ne smije svoje vode prepustiti slobodnom ribolovu. Neracijonalno bi bilo dopustiti obćinarom ili podzakupnikom ribariti. Jedino se izuzimlju udičari od športa, jer ovi sa ljubavlju rade oko poboljšanja ribarstva. Kod izlučivanja u revire, ne smije se ni najmanja vodena pruga izpustiti, jer je vlastnik iste moguć svekoliko nastojanje svih revira uništiti. Sve naravske zemaljske sladke vode moraju se u revire izlučiti. Promašili bi cilj, kad bi makar samo i one vodene pruge i vode. koje nisu stalno za ribogojstvo sposobne izuzeli. Jer i u najgorjoj vodi možemo racijonalno ribu gojiti Jegulje i linjaci na primjer, mogu godine i godine u glinastih mlakah živjeti i uspjevati. Mkoji dio proste vode, niti ona mjesta korita, koja ljeti izsuše, neka ne budu izvržena slobodnom onečišćenju. Pastrva seh čak do izvora na mriestenje, za to treba od izvora do ušća te vode prolaznima i čistima držati. Možebiti onečišćena voda mora se u što manje škodljivom stanju natrag u vodotok vratiti. Pustoši u lovačkom reviru ne škode, isto tako ima i u ribarskom reviru mjesta, koja ne koriste, ali škoditi bi mogla. Iznimka jesu one umjetne vodene nakupine, koje ne stoje u nikakovu savezu sa prostima ili tekućima vodama. U ribarski revir spadaju ove one naprave na vodah, koje na temelju kojega prava obstoje, kao : brane, ribji prolazi, napustnice |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 124 — i kanali, koji vode vodu na mlin ili do koje sprave ili stroja, te stoje u savezu sa revirskima vodama. Stojede vode i jezera neka se takodjer u revir izluče, jer iste vode stoje često u skoro neopazljivom savezu sa tekučicama, da se mriest prenosi. Što se tiče veličine i obsega jednoga ribarskoga revira, vriedi pravilo: Svaki revir obuhvaća jednu neprekidnu vodnu prugu, vodotok, sa svima u nju se izlievajučima pritocima, rukavima, tišinama, koje traže jednolično ribarsko gospodarstvo. Svi kanali, grabe, jarci, navodnice kod mlinova, tvornica i t. d., koji odvode vodu iz korita vodotoka, spadaju takodjer u ribarski revir. \ Kod izključivanja treba da budu prisutni strukovnjaci, ribarski povjerenici i ribari. Ovi bi imali izlučiti revir polag gospodarskih i posjedovnih odnošaja u ribarske revire «jednopravne » i «zakupne». U jednopravne spadaju oni reviri, na kojima postoji samo jedno pravo ribarije, bilo ono u posjedu jedne ili nerazdielivo u posjedu više osoba. U zakupne revire neka se izluče reviri, koji sastoje iz raznih vodopruga, koje raznim posjednikom spadaju. Jednopravni reviri neka se u cieloj svojoj dužini samo jednoj osobi u zakup daju. Isto tako obćine, kao posjednici prava ribarije, moraju svoje revire samo jednoj osobi u zakup dati. Tako će se stati na put divljemu ribarstvu. Vode na kojih je običajno obde pravo ribarije, neka se predadu u posjed zemlje ili občine. Gdje nije moći revire radi posjedovnih odnošaja izlučiti, neka se takovi ekspropriiraju u korist obćega dobra i ribarstva. Tako će se oteti reviri iz ruku nerazumnih i sebičnih posjednika. Za svaki ribarski revir neka se izabere izmedju ribara jedan revirski ribarski odbor, kao upravni i kontrolni organ. Ribarski povjerenici sa oblastima nadrali bi ovakove odbore. Oni bi tumačili oblastima potrebe i molbe revirskih ribarskih odbora. Dobrovoljne ili prisilne ribarske zadruge birale bi takodjer izmedju sebe zastupnika u taj odbor. Svaki revirski ribarski odbor izabrao bi takodjer i starešinu. Dakako, da bi oblast ove izbore morala potvrditi, da se ne bi u odbor složili zatornici ribarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 125 — Ovakav aparat mogao bi razviti široku, veliku i koristnu djelatnost, podavati podatke o stanju ribarstva, te bi se tako mogla i ribarska statistika urediti. V. Uredjenje ribarskih zadruga i družtav^.. Za posljednih decenija parceliralo se je kod nas (segregacijom) i pravo ribolova, usljed toga narastao je i broj nerazumnih ribara. Kulturnim napredkom narastao je opet novi i veliki broj neprijatelja ribarstva. Racionalno ribarstvo uspjeti će pojedincu, ako se njegovo pravo na duge pruge protezalo bude. Zato nastoje države (Njemačka, Austrija, Francezka i druge) zakonom taj uvjet osjegurati, te ukinuti konkurenciju štetnih prava na malima vodoprugama, i to: 1. jednostavnim ukinućem stanovitih prava (adjacente); 2. odkupom; 3. izlučenjem u jediiopravne ili zakupne ribarske revire; 4. udruživanjem n jednopravne ili zakupne ribarske revire. Od 1., 2. i 3. razpravljeno je jur u prijašnjima odsjecima. Ribarske zadruge. Princip udruživanja ribara jest: medjusobnom pripomoći i zajedničkim radom libu gojiti, čuvati i razborito uživati. Naši ribari velika su i neuka sirotinja! Sve zlo ga bije, a pomoći od nikud mu nije! Svojim primitivnim i sitnim orudjem ne može naš ribar — primorac na morski ribolov, on ribari samo s kraja. Treba mu pomoći, treba ga udružiti. Zadruge mogle bi si nabaviti dobar alat, mogle bi osjegurati svoj život i svoj alat! Dakako, da ovakova sirotinja posiže za djnamitom, da dodje do boljega pliena, da si kupi hljeba, da se okrpa. Naši ribari osobito pomorski nabavljaju mreže za skupe novce i visoku carinu iz inozemstva. Kaznione naše, mogle bi mnogo jeftinije mreže plesti. Zadruge mogle bi si bolja i veća brodila nabaviti. Država neka ojača i oživotvori ribarske zadruge; nadzor i kontrolu neka vrši zemaljski strukovnjak, a nad pojedinima udrugama starešina sa odborom i od političke oblasti 10 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 126 — predpostavljenim ribarskim povjerenikom. Kad se kod nas ribarstvo bude podignulo naći će se i poduzetnika, koji će urediti tvornicu za konserve. Vlada će se pobrinuti, da se na prometilih urede ova shodna i potrebna, da može naša riba na svietski trg. U obće razlikujemo dvie vrsti ribarskih zadruga: pi´isilne i dobrovoljne. Prisilne ribarske zadruge. Kako goder nisu prisilne obrtne zadruge sa narodno-ekonomskoga gledišta koristne, ipak leži u interesu obćega blagostanja, da se ovakovo udruživanje, gdje je potrebno, sprovede. Slobodna konkurencija neće tuj produkciju povećati i robu pojeftiniti niti kao kod drugih obrta. Nasuprot, ona će prihod naših riekš. na ribi znatno umanjiti, pak i samo ribarstvo tako uništiti. Da budu zadruge u ovom djelokrugu slobodne, valja da im se uprava osniva na ekonomijskom principu. Neka se politički karakter reducira, da zadruge ne trpe nasilja. Samo političko razdielenje naših voda sudaralo bi se sa ovim uredjenjem, dočim bi se razdieleujem u ribarske revire uspjeh osjegurao. Pojedinac je često preslab ili neuvažen, da što koristna poduzme, usuprot zadruga i družtvo mogu se odlučnije iztaknuti i pobuditi obći interes u prilog ribarstva. Tako će ribarstvo biti paženo, da ga ostale grane narodnoga gospodarstva ne unište. Zadruge moći će laglje dužnostima zaštite i gojenja udovoljiti. Plod prisilnih, obvezatnih ribarskih zadruga doskora će se viditi; ribari upoznati će svoja prava i dužnosti, te korist racionalnoga ribarstva. Kada budu jednom naši ribari toliko intehgentni, tada će biti i zreli, da se karakter prisilnih zadruga promjeni u dobrovoljne zadruge, da budu razumni gospodari i poduzetnici, — obrtnici. Dobrovoljne ribarske zadruge, više su aktivne, nu težko ih je urediti, gdje nije ribar inteligentni obrtnik ili gospodar. Zakoni kulturnih zemalja uredjuju iste, zato tamo ne treba prisilnih zadruga. Pomoćju oblasti, družtava i prijatelja ribarstva osnovano je mnogo ovakovih zadruga. Nu trebati će vremena, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 127 — dok budu naše vode nosile onu korist, koju bi morale nositi, kad bi se razumno ribarilo. Dobrovoljne ribarske zadruge uredjuju racionalno ribarstvo udružnim uživanjem jedne oveće vodne pruge ili cieloga jezera. U slučaju, da bi se u takovom reviru nalazila koja pruga, koja ne spada u zadrugu, neka se ekspropiira. Vlastnik, koji nije član zadrge može svojom sebičnosti cieli rad uništiti. Zadruge morale bi imati svoje statute, koje bi kr. zemaljska vlada potvrdila. Samo ovakova uredba je u stanju naše pomorsko ribarstvo do obrti podignuti. Preporučuju se tri vrsti dobrovoljnih ribarskih zadruga i to: pod A) kad se hoće veće ribarske vodopruge u svrhu racionalnoga ribarstva sjediniti; pod B) i C), kad se hoće mnogo malih vodopruga sjediniti. A) Nekoliko vlastnika ribolova čija lovišta graniče i od kojih ne može svaki pojedini ribogojilište urediti, slože se, da će zajedno svoje vode plemenitom ribom nasadjivati, krivolovce progoniti, prijavitelje šteta nagradjivati, u obće svoje interese ribarske braniti; dočim si pravo vršenja ribolova pridržaje svaki za sebe. B) Više susjednih posjednika ribolova na malima ribarskima prugama slože se kao pod A), ali se odriču osobnoga izvršivanja ribolova. Prenašaju isto na jednoga člana zadruge koji preuzme dužnosti gojenja i čuvanja, te pravo vršenja ribolova pod nadzorom i savjetom odbora. Troškove nose članovi zadruge zajednički, a dobit diele obračunom polag razmjerja veličine i vriednosti svoga ribarskoga prava. C) Kao pod B), članovi zadruge daju svoja prava (i dužnosti) uz godišnju skupnu zakupninu jednoj sposobnoj osobi, ribaru, u zakup. Ovu zakupninu diele članovi obračunom kao pod B). Budući je cilj ribarskih zadruga, da povećaju prihod svojih voda, za to valja i ovo uvažiti: Ribarskim zadružnim revirom smatra se vodopruga, koja u cieloj daljini sa obje obale zadrugi pripada, kao i svi kanali, koji vodu iz iste odvadjaju. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 128 — Prikladna mjesta u i-eviru neka se kao zabrane ili mriesti lišta izluče i kao takova vidljivo ozrače. Isto tako neka se u gornjem toku potoka pastrvnjaka, zabrani ribolov mrežom, vrškom ili rukom, a dopusti samo šport udičarenja. U interesu zadruge je, da poprimi ove mjere, koje su kadre stanje ribar stva poboljšati. Ribarska družtva duša su racionalnoga ribarstva i ribogojstva. Vee sama gospodarska družtva vršedi svoju uzvišenu zadaću, podupirati će ribogojstvo ćim se upute na važnost ove grane narodnoga gospodarstva. Ribarska družtva osnovati će se vremenom dok budu naši ribari uvidili potrebu samostalnih ribarskih družtava, pak kada se bude ribogojstvo i ribnjarstvo udomaćilo, evo nam razumnih ljudi, koji će u javnosti braniti interese ribarstva. Veliki napredak ribarstva u Americi, Englezkoj, Francezkoj, Njemačkoj ima se jedino ribarskima družtvima zahvaliti. Udičarski šport nalazi i kod nas sve to više prijatelja. Upravo ovom športu ima se zahvaliti visoki stepen ribarstva u Englezkoj, Njemačkoj i drugdje. Ovaj šport vodi inteligenciju u narav, na vodu, te pobudjuje na ljubav za ribarstvo. Udićarstvo je najljepši, najzdraviji i najkoristniji šport. Osobito za činovnika, da si odmori tielo i duh okriepi. Tako dolazeći u narav prave se opažanja, koja koriste prirodnima znanostima, pak i samomu ribarstvu. (Svršit će se.) |