DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 159 — Stanovita gospodarstvena jedinica može izbacivati omašnu zalihu vanrednog prihoda, ah je taj prihod (recimo bukovina u brdskih, težko pi´istupnih šuma), ili u obde neunovčiv, ili bar slabo unovčiv. Druga gospodarstvena jedinica, koje se prihod sastoji iz vrlo dobro unovčivog (hrastovog) drva, može ne izbacivati vanrednog prihoda, koji se prama tomu nebi smio unovčiti. Neima razloga, da nebi smjeli u tom slučaju u duhu spojiti te dvje gospodarstvene jedinice, pa u prvoj vanredni kao redoviti, a u drugoj, u zamjenu jedan dio redovitog prihoda smatrati vanrednim. Prema tomu bi, po mom mienju, trebalo nakon dogotovljenih drvosječnih osnova, sbrojiti vanredne prihode svih šuma jedne imovne občine, i iste uživati (izcrpljivati) onđe, gđe se nalazi najbolje unovčivi materijal. Naravno ne valja ni tu s uma pustiti posve domaće potrebe pravoužitnika. Potrebe pravoužitnika u glavnom jesu: Potreba na ogrievnom drvu; potrieba građevnog drva (obične seoske građe); potreba žirenja i pase. Glavna potreba sastoji se u uporabi ogrjcvnog drva. Bila bi nam dakle dužnost, urediti gospodarenje sa sumarni tako, da dobijemo što više drvne zalihe. Nu tom vrsti gospodarenja ne bi mogli ujedno polučiti i najbolje unovčive vanredne prihode. Kako nam je drvni obrt kod kuće vrlo slabo razvijen, upučeni smo sa unovčivimi svojimi drvnimi proizvodi jedino na izvoz. Taj pako izvoz vezan je na tražnju izvanjskih tržišta. Obzirom na izvozne prilike, jedina je hrastova roba znatnijih dimensija objekt, koji se prema tražnji najbolje unovčiti dade. Jesmo li voljni svoje šumske proizvode što unosnije unovčiti, ne preostaje nam za sada ino, nego uzgajati hrastovinu što vedih dimenzija, dakle što veće starosti. Ta što veća starost šuma mora imati svoju granicu, jer bi nas mogla dovesti u kolisiju sa rentabilitetom šumskog gospodarenja. |