DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 174 -
Na zemaljskom ribogojnom zavodu neka bi se svake godine
uveli ovako vi tečaji, koji bi u zgodno vrieme 8 —14 dana
trajali.


Osim toga mogli bi svršeni ratari i drugi na zavodu prakticirati.
Vješti ribogojci mnogo su traženi! Osobito prikladno
je ovo zanimanje za gospodara, šumara, učitelja itd. Zato neka
bi se u tih. strukovnih škola pitomei u ribogojstvu poučili.
Bavarski sabor primio je ove godine oduševljeno predlog, da
se ribarstvo (Fischereikunde) uvede u gospodarske, šumarske i
živinarske škole.


Napokon, trebalo bi izdati »nauku o racionalnom ribogojstvu.
« U hrvatskoj literaturi ne ima još ovakova djela, koje
je kao savjetnik svakomu ribogojcu potrebno.


IX.
Napučen je naših voda sa raci.


Njekod na racima bogate naše vode, dan danas su puste.
Uslied »račje kuge« poginuše raci gotovo u cieloj zemlji. Jedino
u gorskom kotaru, u Plitvičkim jezerima ima jošte dosta
raka.


Račja kuga jest bolest prouzrokovana od raznih bilinskih
i životinjskih nametnjaka. Posvemašnje izumrće raka opaženo je
oko g. 1860. u Lombardiji. Kasnije pokaza se ta bolest i
napreduje još danas u cieloj Evropi. Kod nas opaziše ju oko


g. 1881 u vedoj mjeri. Bilo je ljudi, koji su dapače tu pojavu
držali za posliedice strašnoga potresa. Bolest ovu proučavaše
mnogi učenjaci, te konstatiraše upravo prerazne nametnike. Gotovo
svaki pronašao je nešto drugoga. Stalno je, da bolest zahvati
staro i mlado, a svršava smrču. Bolestne rake težko je
razpoznati, dapače nisu za jelo škodljivi. Bolest pojavljuje se
na primjer u istoj vodi mjestimice. Profesor Harz tvrdi, da u
vodah, gđe ne ima riba, ne ima niti račje kuge. Modi je dakle
u zatvorenim izvor vodama rake gojiti, nu nesmiju se sirovim
ribjim mesom hraniti. Ribe su prenositelji nametnika