DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 176 —


stva, u koju bi imali utjecati slieđedi prihodi i to : a) sav
prihod od zakupa odkupljenoga prava ribolova u svih javnih
vodah zemlje naše; b) sav prihod od 5 postotnog prinosa zakupnina
; c) sav prihod od prodaje ribolovnih karata; d) dvie
tredine prihoda od globa dosudjenih radi prekršaja u zaštitu
ribarstva i ribogojstva izdanih propisa; e) sav prihod od idealnih
odšteta, ustanovljenih za slučajeve hotimičnoga i nehotimičnoga
uništavanja ribjega mriesta ili legla.


Nasuprot imali bi se iz te zaklade sliedeći troškovi namirivati
i to: a) za nabavu najplemenitijih vrsti riba, zatim za
priredjivanje umjetnih mriestilišta potrebni troškovi; b) plaće
nadzornoga osoblja postavljenoga za nadziranje ribarstva; c)
nagrade za osobito zaslužne ribogojce; d) subvencija za obće
koristna ribogojstvena poduzeća; e) nagrade za tamanenje ribam
škodljivih grabežljivaca; f) troškovi za osnivanje i uzdržavanje
zemaljskih ribogojstvenih zavoda.


LISTJ^JKI.


Osobne viesti.


Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je imenovati šumarsko-tehničkog dnevničara Ivana Je r bića, te
abiturienta šumarstva, Emila Prsteca , šumarskim vježbenicima kod
otočke imovne obćine sa sustavnimi berivi.


Umrli, f Prof. Dr. Franjo pl. Bauer. Na 2. siječnja o. g.
umro je u Monakovu jedan od najpoznatijih šumarskih kapaciteta Dr.
Franjo Bauer, profesor na monakovskom sveučilištu, u 67. godini života.
Pokojnik rodio se je god. 1830. Livdenfelsu kao sin hessenskog-velevojvodskog
nadšumara Bauera. Već god. 1855. pozvan je na tek ustrojeno
šumarsko učilište u Weisswasseru kao profesor matematičkih i šumarskih
nauka. God. 1858 izašlo je prvo izdanje njegove «Niže geodezije*, koja
je knjiga u god. 1895. peto izdanje doživila. God. 1860. predje natrag
u praktičnu službu kao nadšumar, nu već 1864. vidimo ga kao profesora
matematike i fizike na šumarskom učilištu u Hohenheimu, gdje je ostao




ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 177 —


sve do godine 1878., koje je godine pozvan na monakovsko sveučilište.
Iste godine ponudjena mu je profesura na bečkoj vis. školi za kulturu
tla, ali je on tu ponudu odbio. U Mouakovu razvio je osobitu djelatnost
ne samo kao pisac i profesor, nego i kao predstojnik pokusnog
zavoda. Punu 31 godinu bio je urednikom «Forstwisenschaftlicher
Centralblatt-a», u kojemu je izdao množinu razprava zasjecajućih u sveukupnu
šumarsku znanost. Posebno izdao je sliedeće brošure i knjige:
«Lehrbuch der Geometrie, der ebenen Trigonometrie u. Polygonometrie».


5. izdanje djela G. Winklera. «Lelirbacb der Arithmetik und Algebra
fiir forst- und landwirthscliaftliche Leliranstalteu». 6. izdanje djela G.
Winklera. «Diber die Berecbnuug der zu leistenden Entschadigungen
fiir die Abtretung von Wald zu oifentlichen Zwecken 1869. «Der Wald
und seiue Bodendecke im Haushalte der Natur und Volker.» 1869.
«Forstakademie oder allgemeine Hochseliule». 1875. «Die Pichte in Bezug
auf Ertrag, Zuwachs und Form». 1876. «Dntersucliungen iiber den
Festgehalt und das Gewiclit des Schichtnutzbolzes und der Rinde».
1879. «Die Rothbuche in Bezug auf Ertrag, Zuwachs uud Form». 1881.
«Formzahlen und Massentafel fiir die Fichte». 1890. Napokon «Handbuch
der Waldwertbrechnung", koja je kao i «Holzaiesskande» izašla
u četiri izdanja. Veo iz same množine tih djela, koja su priznana kao
najbolja u svojoj struci, svjedoče o vanrednoj nadarenosti i marljivosti
pokojnikovoj. Medju učećom mladeži, a i praktičnim šumarima, malo će
koja knjiga u cieloj šum. literaturi biti obljubljena kao njegova «geodezija»
i «Holzmesskunde». Akoprem matematički naobražen, nije ipak prekoračio
stanovitu granicu u izvadjanju formula, što se žalibože ne može o mnogima
šum. autorima reći. Osim toga mu je i način pisanja lahak i
shvatljiv, tako da je i najteže i matematičke i uarodno-gospodarstvene
zasade najjednostavnijim jezikom predočiti znao. Akoprem učenik Karla
i Gustava Hejera, bio je ipak načelni protivnik ovoga potonjega, kao
predstavnika theorije o čistoj dobiti On je bio kolovodja stranke, koja
neprenstance pobija Presslera, Hejera, Lehra i dr., te se čini, da su ou
i pristaše mu prilično zaustavili Presslerovu stranku u njenom slavodobitnom
napredovanju. Mi mu od strane hrvatskih šumara-štovatelja
polažemo zasluženi vienac na grob.


— f Vinko Dračar. Na 10. ožujka t. g preminuo je u Otočcu
kr. državni nadšumar Vinko Dračar u najljepšoj dobi života, u 41 godini.
Pokojnik bio je rodom iz Knina u Dalmaciji, te je kao pitomac c. kr.
dalmatinske vlade izučio visoku školu za zemljotežtvo u Beču, i to u
godinama 1875—1878. Istih godina studirali su na istoj školi sadanji
kr. državni nadšumari M. Dreuovac, Ernest Czeisberger, Jos. Kozarac,
zatim kr županijski nadzornici Mar. conte de Bona i Mirko Puk.
Akoprem je pokojnik bio oislitavski pripadnik i stipendista, stupio je u