DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 146 —


mjerom pripadajućih prosjeka (pomnoživ dakako svaki prosjek
brojem stabala dotične vrste) te razdiobom sa brojem stabala
u razredu, srednji prosjek razreda. Nakon što smo računom
ili iz tabela ustanovili srednjem prosjeku pripadajući
promjer, potražiti ćemo u razredu čim više stabala toga promjera
i proračunati po navedenoj methodi sadržine tih modelnih
stabala. Pronadjemo li onda još arithmetičku sredinu deblovine
modelnih stabala, to istu treba samo još sa brojem
stabala u razredu pomnožiti, da tim dobijemo deblovinu cieloga
razreda. Sbroj deblovina pojedinih razreda daje nam konačno
deblovinu ciele sastojine. Budući da smo tako prištedili obaranje
modelnih stabla, a samo proračunavanje deblovine tih
stabala ide lahko od ruke, to ćemo u svakom razredu moći
odabrati znatan broj modelnih stabla i tako polučiti veliku
točnost. Jednoličnosti radi biti će najbolje da se odnose brojevi
modelnih stabala u svakom razredu približno kao ukupni brojevi
stabala u razredima (Draudt.)


Proračunavanje deblovine svakog razreda možemo jošte
znatnoujednostaviti.


Kad smo naime stabla srednjeg prosjeka (modelna stabla)
u razredu našli, ne moramo deblovinu svakog od njih računati,
već možemo i tako postupati, da ustanovimo arithmetičku
sredinu visina H i h, te pada prosjeka c tih
modelnih stabala. Iz ovih brojeva proračunamo
deblovinu idealnog stabla, koje bi uz srednji
prosjek imalo te dimensije.


Ovaj postupak nije, kao što ćemo to odmah obrazložiti,
skroz matematično točan. Ako je naime njeka olina, ovdje volumen
debla, funkcija jedne ili više neovisnih promjenljivica,
te ako promjenljivicam (argumentom) podamo razne posebne
vriednosti, to će arithmetička sredina tako dobivenih funkcionalnih
vriednosti biti samo onda jednaka onoj vriednosti funkcije,
koju bi dobili, da bi u funkciju za svaki argument uvrstili
arithmetičku sredinu njegovih posebnih vriednosti, ako je
dotična funkcija linearna , t. j . od prvoga stupnja.