DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 11     <-- 11 -->        PDF

_ 207 ~~´


Normalni podatci izračunavaju se na temelju «skrižal3kah
0 prihodu i prii´astii». Ovdje preporučujem one skrižaljke, u
kojima je p o p r i e č n a s t o j t> i u s k a vi s i n a izkazaua, pošto
je poprieena visina u prebornoj suni glavini temelj za prispodobljenje
upotrebiti se imajuciii skrižaljka.


Kod tog prispodabljanja imademo po mogućnosti onakove
sastojine izabrati, koje se normalnom obliku preborne .šume
najviše približuju, to jest koje imadu jednu vrst drveća, podpuni
sklop, i u pojedinim razredim debljine, jednaku kružnu
ploštinu.


Kod prispodabljanja, imade se glavna vrst drveća polag
njezine vriednosti uzeti n. pr. kod nas: jelva.


Milan Tordonj,
kralj, šumar, upravitelj taxacije.


^
0 ustrojstvu šumarskih pokusnih postaja^


Danas je vec svakomu poznata velika važnost šuma u
obcem gospodarstvu pojedinih država. Nitko neporiče onu
vriednost šuma, kojoj se neposredna korist u neobhodno potrebitom
drvnom materijalu pokazuje; a isto tako je i ona dobrotvorna
djelatnost svakomu poznata, kojom šume na stojbinske
odnosa je djeluju.


Kao što se lahko uviditi može, da ono šumsko gospodarstvo,
koje na krivom temelju stoji, kao i ono bez sistema, vriednost
šuma a s time i dohodak istih snizuje, dapače i obstanak istih
u opasnost dovadja, upravo tako ne trebamo dokazivati, da se
sa onim laikovodjenjem šuma, koje se temelji na bezuvjetno postojećih
i izkustvom doliazanih podatcih, dohodak šuma znatno
povisiti može.


Ova i mnoga druga ncriešena pitanja, koja u šumarskoj
znanosti još uvjek veliku prazninu ostavljaju, ponukala su ino


* Izvadak iz predavanja proi; i kr. ug. šumar, savjetnika Eng. Vadasa, držanog
na zemaljskoj šumarskoj skupštini u Budimpešti god 1896.


ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 208
zeinske države na ustrojenje šumarskili pokusnih postaja, kojima
je zadaća, da u svima granama šumskog gospodarstva sistematična
opažanja i pokuse obavljaju, i da se na temelju ovih
pokusa ona šumsko -gospodarstvena načela ustanove, kod
upotriebljivanja kojih ce ne samo produktivnost, nego i dohodak
šuma po mogućnosti na najviši stepen povišen biti.


U čemu se dakle sastoji bitnost šumarskih pokušališta?
U tome, da u šumskom gospodarstva ne samo teoretično, vec
i pokustvenim putem ona načela i pravila ustanovimo, čijom
uporabom čemo kod raznih stojbinskih odnošaja takove šume
odgajati, koje će po mogućnosti na najvišem stepenu savršenosti
stajati.


Svrha šumarskih pokusnih postaja jeste ta, da sa samostalnima
pokusima, te opažanjem racijonalnom gospodarstvu
čvrst temelj stvore, to jest, da nam kažiputem služe, na kakav
način treba kod različitih khmatičnih odnošaja najvrednije
šume uzgajati.


Da li mi to u našoj domovini potrebujemo? Više nego li
šumarstvo drugih država, jer smo mi vrlo mnogo šumskogospodarstvenih
načela od inozemstva, napose od Niemaca preuzeli,
to smo vrlo često skupo morali a moramo i danas plaćati,
jer veči dio o\dh načela našim odnošajem ne odgovara. Nama
valja, da na svojima nogama hodamo, te da prama okolnostima
ona načela ustanovimo i takova pravila stvorimo, polag kojih
ćemo u stanju biti dosadanji neznatni dohodak naših šuma
povisiti, Naše šume obuzimlju veliku površinu i reprenzentiraju
toliku gospodarstvenu glavnica, kojoj kada bi kamate povisit
mogli, tada bi i blagostanje našeg naroda u znatnoj mjeri podigli.


Padanje dohodka kod poljodjelstva, koje polazi nsljed
slabih ciena, nastoji se sa povišenjem množine ploda postignutog
racijonalnim gospodarenjem u ravnotežju uzdržati, tako
moramo i mi sa proizvadjanjem po mogučnosti največih i najvrednijih
sortimenta, dohodak našfli šuma na onaj stepen pocliguti,
kojemu neče više prigovora biti i koji ee nas normalnom
stanja našeg šumskog gospodarstva približavati. Ovaj




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 209 ~
stepen samo tako postigunti možemOj ako se raznovrstnimi,
kod najraznolikijih oclnošaja obnovljeiiimi pokusi, mi sami ona
načela i zakone ustanovimo, oživotvorenjem kojih ćemo drvnu
gromadu i kvalitetu naših šuma, usljed toga dakle i vriednost
dotično dohodak istih povisiti moči.


Činjenica je, da su mnoga šumsko-gospodarstvena načela^
koja su se za dobra držala, u mnogima odnošajima najneuspješnije
resultate pokazala, i onu nepouzdanost prouzročila,
sa kojom se kod nas osobito kod ogojnih radnja, ne samo prigodom
pošumljivanja, nego i kod kašnjih uzgojnih šumskih
radnja, poimence kod proriede svaki čas susrećemo.


To isto vidimo i kod procjenjivanja šuma, a osobito kod
procjenbenih radnja, odnosečih se na sortimente drva, kada
sobstveni nazor, te iz nesigurnih premisa nastalo krivo mnienje
šumovlastnikom višeputa neizračunivu štetu prouzrokuje.


Jednom riečju, na polju šumskog gospodarstva postoje još
mnoga neriešena pitanja, radi kojih se teoretično prephati,
podpuno bi neplodan rad bio, jer je več od davna poznato,
da teorija sama pravovaljan zaključak stvoriti ne može, več da
samo praksa odlučuje.


Da vidimo sada, što bi predmetom našeg šumarskog pokušahšta
biti imalo, i koje bi bile one zadaće, koje bi se u
okvir naših pokusnih iztraživanja povuci imale.


Ti pokusi imali bi se u dvie hrpe razdieliti. U prvu bi
hrpu oni pokusi spadali, koji bi se riešenjem u djelokrug
praktičnog šumskog gospodarstva pripadajućih zadaća bavili; u
drugu hrpu pako spadala bi izključivo znanstvena iztraživanja i
pokusi. Usljed toga bi u prv u hrpu , dotično u djelokrug pokusnog
odjela šumskog gospodarstva, sli edeči pokusi spa dali:


Na naravno i umjetno p o mla dj ivan j e sastojina
odnoseći se pokusi. Ovi pokusi protezali bi se na raznovrstne
radnje u biljevištih i presadnjacih; tako bi se iztražiti imao
uphv porekla sjcimena na razvitak iz istih poniknulih biljka, imali
bi se pokusi izvesti u pogledu upliva veličine i kvaliteta sjemena,
debljine pokrivanja sa zemljom; upliv gustoće sjetve na kvantitet
i kvalitet, pokusi klicanja i t. d.




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 14     <-- 14 -->        PDF

310


U sam a li imali bi ne izvesti poku.si kod različitih
stojbinskih odiiošaja, i to obzir e m na p r i r a s t n i m omenat
pojedinih sastojina, koje su postale iz raznovrstnog
p 0 m1 a d ] i Va n j a ; zatim obzirom na nasadjivanja plemenitih
i udomadenja inozemskih vrsti drveća.


U ovu hrpu spadali bi vrlo važni pokusi oko proredji vanja,
koji bi se protegnuti imali na proučavanje i razjašnjenje
onog upliva, koji uphv se slabo, umjereno i jako, u kradem ili
duljem razdobju opetujuce se proredjivanje na visinu i oblik sastojina,
kao i tehničku uporabu drveća ima.


N"e samo na pokusnih površinah za proredjivanje, nego i
na drugih prorediti se imajucih sastojinah imali bi se precizni
pokusi sprovesti u pogledu ustanovljenja onog upliva, koji
svjetlo stanje na prixast ima, jerbo po mojem mnienju naročito
ovo pitanje sačinjava petište šumarskih pokušališta. Eiešenje
ovog pitanja biti će nam kažiputem, u kakovom ćemo sklopu
šumu kod raznovrstnih stojbinskih odnošaja odgajati, da kao
kod predužitkovanja, tako i kod glavnih užitaka, po mogučnosti
naJAaiedniji di´vni materijal dobijemo. Samo po sebi se razumjeva,
da se ovi pokusi jednako na gospodarenje u visokih i
srednjih planina, humja i nizina protezati moraju.


Izvanredno veliku važnost imaju one radnje pokusnih
postaja, koje se odnose na sastavljanje obli čn ih brojeva
i s k r i ž a 1 j k a drvnih g r o m a d a.


Cisto znanstveni pokusi u II. hrpi, imah bi se na kemijsko
i fizično iztraživanje šumskog tla, na iztraživanje tehničke sposobnosti
glavnih vrsti drveća, na pokuse impregniranja na
iztraživanje za šumarstvo važnih pojava spadajučih u krug
entomologije, meterologije i t. d. odnositi,


Več iz ovog kratkog nabrajanja pokusnih predmeta uviditi
se može, da naše šumarstvo ne samo da potrebuje pokusne
postaje, dapače je ustrojenje takovih več sada iieobhodno nuždno,
jerbo, ako stanje našeg šumskog gospodarstva nepristrano kritiziramo,
ned^^ojbeno moramo uviditi, da se svald zanemareni
dan obzii´om na ustrojenja pokušoiišta dvostruko osvečuje
razvitku našeg šumarstva.




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 211 --
Sto se tiče osoblja, kojemu bi ne te radnje povjeriti imale,
to upozorujem na profesorski sbor šumarske akademije, na
učiteljske sile na lugarskima strukovnima školama, zatim državno
šumarsko osoblje, dapače sam uvjeren, da bi vrli šumarski
činovnici privatnili šumskih posjednika drage volje na taj posao
pristali. Upravo radi toga bi uredjenje i uzdržavanje šumarske
pokusne postaje razmjerno neznatnu novčanu svotu iziskivalo,
koja bi se mislim iz zemaljske šumarske zaklade lahko pokriti
dala.


Moj konačni predlog jeste taj, da se u svrhu sistematičnog
razvitka naših šumarskih pokušališta na štavniČkoj šumarskoj
akademiji jedna centralna, a na lugarskima strukovnima školama
četiri vanjske postaje ustroje. Ova, vec i djelomično izradjena
osnova, samo bi neznatno povećavanje osoblja zahtjevala; dočim
bi dosadanje akademijske sbirke, laboratiji i t. d. tomu pokusnomu
zavodu na razpolaganje stajale.


Njemačka troši več od više godina na šumarska pokušaHšta
velike svote, dočim je na svima višima šumarskima zavodima
pokusne postaje ustrojila. Tako imade pokusna postaja Eberwaldske
akademije godišnje vjeresije od 25.000 maraka, u malom
Hessenu na šumarskom, fakultetu giessenskog sveučilišta troši
se za pokusne radnje godimice 7—10.000 maraka, u Ziirichu
na šumarskom odjelu politehnike ustrojenoj centralnoj šumarskoj
pokusnoj postaji bilo je za prvo uredjenje 35.000 franaka
doznačeno. I Saska za ovu svrhu hiljade žrtvuje. Tako je i u
Francezkoj.


Ako dakle i one države, u kojima su odnošaji unovčenja
drva povoljniji, a i dohodak šuma veči od našeg, šumarska
pokušaHšta potrebuju, tada tim večma moramo i mi načine i
sredstva tražiti, kako da dohodak naših šuma povisiti uzmognemo.
Samostalnih radnja i iskustva potrebujemo tim više, buduč
znamo, da rezultate, do kojih je inozemstvo došlo, ne možemo
uviek na naše specijalne odnošaje uporabiti.


Ako još dugo sa ustrojenjem šum. pokušalište zavlačiH
budemo, tada če medjunarodni savez šumarskog pokušališta




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 2J2 —


na nas onu izreku´ adresirati da: «gdje je šumsko gospodarstvo,
usljeđ podredjeaog ;^nacaja u razvitku zaostalo, gdje
dakle na nizkom stepenu stoji, tamo je i smisao za važnost
šumarskili pokušališta yrlo malena >.


Priobcio: Pavao Dianovszkj,
kr. šumar u Nemeiii.


Šumski vrt.


Botaničaru nadomješcava botanički vrt onu prazninu, koja
mu u njegovoj studiji ili manjka ili je ne podpuna, dakle živu
pouku.


Mislim da ne bili promašio cilja, kad bih rekao, da bi i
šumaru imao biti šumski vrt, uz onu zadaću, koju jur ima, i
živa pouka šumskih porastlina.


Meni 6e oprostiti moji sudruzi šumari, ako uztvrdim, da
će biti malo šumara, koji temeljito poznaju šumsku botaniku,


t. j . poznavanje porastlina, specijalno u šumah trojedne kraljevine,
jer temeljito poznavanje može se samo vlastitim izkustvom
štedi. Da ne budem krivo shvaćen, moram iztaknuti, da ona
šumska botanika, koju smo mi hrv. šumari učiK, nije lih hrvatska
šum. botanika. Botanika je doduše ob6a znanost; nu kao
što imamo lokalni h skrižaljka prirasta, koji su baš za pojedine
krajeve i najvažnije, tako imademo i lokalnu botaniku,
uvjetovanu klimom i stojbinom. Buduc da se ova dva uvjeta
ne nalaze u svima krajevima u jednakoj mjeri za pojedine vrsti
drvlja, to ce dakako i uspjeh rasta i uzgoja tih vrsti drvlja
ovisiti 0 većoj ili manjoj pogodnosti, koju joj dotična stojbina
i klima pružaju. To je uzrok, da pojedine vrsti drvlja unatoč
povoljnoj khmi, i unatoč povoljnoj stojbini, ipak ovdje bolje,
ondje lošije uspievaju. To je ono, što nas sili, da proučimo lokalna
botaniku.
Čitanjem zadobije se samo predstava, a tvorom znanje.