DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 279 — su imale vjerojatno onakovu Bastavinu kao današnje Hvalinsko more. Na ovu nas misao nuka fauna i dana« živućili mekušaca istoga mora i okamenjeni mekušci u naslagama kongerijskim. Postepice postajahu vode Kongerijskoga mora sve to dublje pa se dogodi, da su taložine toga mora presizale preko miccenskih naslaga u kojima je litavski vapnenac najviši na kosama Zagrebačke gore, te se kod Šestina uzpinje do 300 m. visoko. Sarmatske naslage označene su nekojim mekušcima (Ervilia. Mactra, Cerithium, Buccinum). Ciela pradobna flora susadska ima 232 vrste okamenjenog bilja, koje je razdieljeno na 31 razred, QG redova i 122 roda« Sa florom radobojskom ima zajednički 80, sa Prominom u Dalmaciji 12 vrsta. Dr. Pila r misli, da fosilna fiora susedska od sivih do bielih lapora nije istovjetna, več naslućuje, da bi tri zasebične flore mogle razlikovati: ponajprije flora prielaznih naslaga^ zatim sarmatsku floru i napokon floru bielih lapora. Još nam valja iztaknuti, da biljevne ostanke u Susedu ne prati lignit, kao u večim drugim miocenskim ležištima i tek na lievoj obali Krapine našlo se uglja, nu biljevnih ostanaka nisu do sada tamo odkrili. Sad valja da iztaknemo pradobnu susedsku floru koju odkriše slučajno. . . Na lievoj obali Save, a na briegu 61 m. visoku, uzdižu se podori grada Suseda. S južne strane otvorili su prije više godina kamenaru i kopali gradju za nasip, što su gradili na rukavcu Save kod Trnja. Tom su prilikom našli mnogo otisaka od morskih riba, bilja, dapače i jedan kostur od veleribe (My- Bocetes Agrarni), okamenjene zube od moskih psina i drugih okamina. Tu je pobrano do 100 vrsta bilja, a samo su dvie vrste sabrane sjeverno od kamenare blizo ceste, koja vodi iz Suseda u Zaprešič. Ova kamenara ima i osobitu geologičku osobitost, da je naime posred škriljastih lapora uklopljena bila velika stiena ka |