DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 289 — petorica ^dobros-, a sedmorica «đovoljiio» osposobljeuimi za samostalno vodjenje šumskoga gospodareuja, docira je jedau kaadidat reprobovan na pol godine. Dne 9. s´vibuja o podne predao je predsjednik izpitnoga povjerenstva g. Robert Fischbac h u ime visoke kr. zeraalj. vlade aprobiranim kandidatima svjedočbe, zaželiv mladim šumarom najbolji uspjeh i potaknuvši ihpodjedno na neumoran i uztrajan rad u njihovu velevažnom zvanju. Sitnice. Klimati^ki upliv sama. Po rezultatih šumarsko-meteoroložkih opažanja jeste zrak danju u unutarnjosti šume hladniji, noću pako topliji, nego li zrak nepošumljenog okoliša. Krošnje štite danju od pripeke, noću od žarenja topline. Razlika temperature u i izvan šume nije ipak tako velika, da bi bila kadra uplivati barem na najbližu okolicu. Ako predpostavimo topli sunčani dan, te šumu u podpuno ravnom terainu, bilo bi doduše teoretićki dopustivo, da uzmemo izravnjujuću struju zraka, koja po danu iznutra van, a noću obratno struji, ali za ovaj propuh manjka nam jošte svaki dokaz. Po iztraživanjih šumarsko-meteoroložkih postaja, koje je objelodanio miuisterijalni savjetnik pl, Lorenc, unutarnjost šume, osobito bjelogorice, niti ne ohladjuje, niti ne ogrieva okoliš. Upliv topline izlaz´ dapače sa površine krošnja, te se nalazeći sloj zraka na sunčanih danih više ugrije, nego li nad plastom vegetacije neošumljenog okoliša u jednakoj visini. Toplina se može dakle u susjedstvo prenašati. Žarenjem ohladi noću lišće krošnje, dočim se u istoj visini neošumljenog okoliša temperatura zraka prema tlu povišava. Sniženje temperature nad šumom može se i okolišu priobćiti. Upliv topline šume na neošumljeni okoliš protivi se izravno starijemu nazora. Pogledom na vlagu zraka ne postoji za šumu nikakova iznimka. Izparivanje šuma se obično precienjuje. Ako i je izparivanje bjelogorice veće, nego li crnogorice, to ga ipak nadmašuje dobro obrasla sjenokoša ili svježa zelena djetelina Nuzležeći okoliš ne dobiva od šume ni u najboljem slučaju nikakove vlage. U izrazito kopnenoj klimi iztočne Galicije dao seje doduše zračni upliv šume na vlagu ustanoviti, ali samo u sasma malenoj mjeri. U tom se pogledu naglašava pravom, da klimatičko-zeraljopisna pokrajina, u koju dotično područje spada, ustanovljuje upliv; drugim riečima, da veća blizina mora uvjetuje veću vlagu zraka, te se mora uz to izgubiti eventualni upliv šume. Pogledom na množinu zraka mora biti razlika tempei´ature dvijuh 22 |