DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 346 — kanskim svinjskim maslom, Assafotidom i drugimi smrdljivim! stvari. Mnogi jesu u tom predmetu stanovitu virtuoznost postigli i nedvojbeno i mnogo pripomogli. Nu, neobziruć se na troškove, koji nisu nipošto tako neznatni, jer primjerice nije dovoljno samo omatanje kudeljom, već se mora i odmatati, i u težjim slučajevima kroz dulje vrieme, 10 do 15 godina, ponavljati. Dogadja se nerieđko da se srne već za koju godinu na ova mala sredstva obrane priuče, te smatraju Ijepak kao k brstu za oslast pridodanu gorušicu. Radost dakle kod uporabe jednog ili drugog sredstva obrane je kratka i uspjeh nije potrajan. Jedino radikalno sredstvo jest ogradjivanje kultura . Kao što se prije mlade sastojine od paše u zabranu stavljale, dok «gubici marve ne odrastu», tako nismo smjeli propustiti ogradam i od žice (Drahtgatter) mladi uasad od divljači zaštićivati. Za našastar svakog šumskog kotara imao bi se nabaviti stanoviti odgovarajući broj metara ili kilometara takove ograde, koja se duljina ograde ne smije u početku preveć uizko ustanoviti, jer mnoge površine biti će 10 i više godina ogradjene, dok za sjegurno dohvatu divljači ne odrastu. Obično stoji tekući metar pleteža od žica (Drahtgertecht) u transportablim okvirima iz mehkog drva crnogorice na 1 do 1´3 i 1´7 metara visine 15 do 20 feniga. Računalno li tekući metar pletera poprieko sa 20 feniga, tad stoji količina potrebna za 1 ha. površine okruglih 400 maraka. Ovaj pleter je 50 godina uporabiv, uu trošak naraste na dalnjih 100 maraka radi promjenjivanja drvenog djela ograde i za premještenje, prema čemu bi ograda nasada od 1 ha., podržavana na 10 godina, stajala 100 maraka. Ova svota dakako da nije malena, nu kad uvažimo trošak za omotanje kudeljom i slično kroz 10 godina, doći ćemo do zaključka, da za spomenuta malena sredstva obrane kultura od divljači rieči »jeftino a loše» podpunoma pristaju. Mi se ne možemo riešiti dužnosti, da, osim kulturnih troškova od 100 do 120 marka za hektar novog nasada te popravaka, još neupotrebimo oko 100 maraka za obranu od divljači, i ova z a d´n ja stavka biti će sjegurno i najbolje nabavom rečenih ograda uložena. Preveo iz lista «Aus dem Walde» Jul. Vra n ičar. Sitnice. Hrastova šuma u Danskoj. Danska je siromašna zemlja na šumama dočim je naime jedna G^/o sveukupne njene površine pošumljeno. Od svekolikog šumišta odpada na bukvu 60°/« ili 13G.000 ha., na hrastovinu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
:-liPliPiiPjP|!ii^^ 347 70/0 ili 16.000 ha., đočim na ostaloj površini raste crnogorica. Dansko šumarstvo stoji na veoma visokom stupnju, dapače Dr. Metzger, koji je te šume proputovao, misli, da je savršenije, nego li isto njemačko. Uzgoj hrastovine ide zatim, da se poluče što vrieđnija tehnička stabla; tamošnje gospodarstvo uzgaja prema vrstnoći tla u 120—140 godina hrastove^ koji su u poprsnoj visini 60—70 cm. debeli i imaju 15 m. visoko deblo čisto i bez grane. U srezu Brahetroleborg našao je Metzger na 1 ha. 94 hrasta sa 24"3 m. popriečne visine, 667 cm. prsnog promjera i sa 527 m´. drvne gromade, dočim je proriedom več 463 m* izvadjeno; prema tomu pokazuje taj srez godišnji prirast po godini i hektaru 8´25 m´. Na nešto lošijem tlu našao je u 140 godišnjoj sastojini 87 stabala od 65 cm. prsnog promjera, 431 m´´.; dočim je proriedom izvadjeno 626 m´; ta sastojina prirašćivala je dakle po hektaru i godini 7*5 m´. Da su to izvanredni rezultati, koji se riedko postizavaju, ne treba ni spominjati. Način gospodarenja je taj, da Danci ne odgajaju mješovitih, nego čiste šume, kao bukove, tako i hrastove. Sa proriedjivanjem započimaju dosta rano, naime u 20 god. dobi, u kojoj su starosti stabla oko 7 m. visoka. Proriede se izprvice ponavljaju svake treće, zatim svake četvrte i pete, napokon svake desete godine. Načelo proriede jeste, da se vade sva ona stabla, koja su manjkavo razvijena, zatim ona stabla, koja stoje na zaprieku onakovima stablima, koja su u deblu i krošnji ljepše i podpnnije razvijena. Okolnost, da li su stabla utisnuta i nadkrošnjena, koja je okolnost kako je poznato najvažniji kriterij njemačke proriede, nije u Danskoj mjerodavna; usuprot ona stabla koja su doduše utisnuta, ali su od prieke potrebe za naravno čišćenje svojih boljih susjeda, moraju se ostaviti, tako da se proriedom većim dielom vade indiviđna izmedju jednako jakih stabala. Metzger karakterizira dansku proriedu kao uzg oj n 0, njemačku pako financijaln o sredstvo. Buduć da se prorieda dosta snažno vođi, i pošto hrastovina nije u stanju tlo dovoljno zaštićivati, to je nužduo, da se tlo pođsadi sa zaštitnim drvljem, u koju se svrhu rabi ljeska, lipa grab a i bukva; nu to zaštitno drvlje ne smije opet preveć gusto biti, da otme stojbinu posve uplivu zraka i kiše. Pomladjivanje obavlja se u glavnom naravnim načinom, ali uz pripomoć dobro obrađjeuog tla. Kakovih 20 godina prvo, nego li će se sa naravnim pomladjivanjem započeti, prestaje se sa proriedom, a za to vrieme odstrani se i zaštitno nizko drvlje i to krčenjem po ljetu. Zatim se tlo pobrna, oplodna sječa mora biti snažna, naravnim načinom ne oplođjena mjesta, zasiju se žirom, a ostatak još neporušenih stabala odstrani se ubrzo. Tamo gdje se bukova šuma pretvara u hrastovu, obradi se tlo veoma energično, te se pod lahkim zastorom starih bukava tlo u pru gama sa žirom zasije, pri čemu se po hektaru 15 hektolitara žira potroši. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 348 — U Danskoj upotrebljava se i stara i mlada hrastova kora za trieslovinu, usljed česa se kao proriede, tako i glavne sječe u svibnju obavljaju. Dr. Metzger preporučuje njemačkima šumarima, da se ugledaju u danske kolege, pa da ne odgajaju kao do sada hrastovinu u većim il´ manjim krpama okruženu sa bukovinom, u SOO-godišnjoj obhođuji sa tankim godovima, nego da ju uzgajaju samo na takovom tlu, koje je sposobno za hrastovinu, a tada lih u čistoj sastojini i na taj način, da što prvo postigne što jače dimensije. Kako se čini, dansko gospodarenje sa hrasticima obzirom na pomladjivanje veoma je slično bivšemu pomladjivanju slavonskih šuma za vojne krajine: razdobje izmedju oplodne i dovršne sječe trajalo je oko 10—15 godina, dočim su prvo toga umjesto brnjače, svinje tlo dobro izrovale. Zaštitno drvlje je u Slavoniji isto ono kao i u Danskoj, samo što ga Danci u pravo vrieme sami podsade i opet u pravo vrieme odstrane, dočim u slavonskim šumama raste po miloj svojoj volji. Po forstw. C´entralblatt J. K. Prevrat u proizvodnji žigica. Za proizvodnju žigica potrebna je ogromna količina drvne surovine, koja mora što jeftinija biti. D Austriji, ponajpače pako u Ceskoj bila je industrija sa žigicama sve do godine 1872, u velike razvijena; od tog doba počele su «švedske» žigice naše proizvode sve to večma iztiskavati. Sama Švedska izvela je ove godine nešto preko osam i pol milijuna klgr. žigica u vrieduosti od 4,800.000 Maraka. I u Ceskoj proizvadjaju se žigice sa strojevima, nu unatoč tomu ipak se velik dio proizvodnje obavlja ručnim radom: ponajpače sumporisauje, sušenje te punjenje u škatuljice; taj ručni rad oba vljaju večim dielom žene. Sumporisanje prouzročuje, i to uslied uporabe t. ZV. žutog fosfora opasnu bolest, kojoj su dotični radnici izvrgnuti. Nu u najnovije doba nastao je podpuni prevrat u proizvodnji žigica. Irac B a r b e r izumio je naime stroj, koji posve automatički proizvađja žigice, i to na dan 3 milijuna žigica uz poslugu od 5 radnih sila, dočim se je dosadanjima strojevima ta množina mogla samo uz poslugu od 40 radnih sila proizvesti. U Americi radi več više takovih Barberovih strojeva, dočim su u Francezkoj baš sada uvedeni; Francezka potrebuje godišnje 30 milijarda žigica, te proizvadja tu množinu sa 30 Barberovih strojeva uz poslugu od 150 radnika, dočim je do sada u tu svrhu trebalo 1200 radnih sila. Barberov stroj je 16 m. dug, 4 m. visok i 60—70 cm. širok i ima samo dva otvora: na jedan se baca drvo t. j . 5—6 cm. duge pločice unutra, a na dragi izilaze gotove škatuljice sa žigicama Ljudske ruke obavljaju samo zatvaranje i nadopnnjivanje manjkavo napunjenih škatuljica. Oest. Forst-u. Jagd-Zeitung. Uređjuje Josip Kozarac,kr. drž. nadšumaruVinkoveih. Tisak C. AIbrechta (Jos Witta8ek). |
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 349 Šumarsko poačno putoranje. Dne 2. lipnja t7 g. krenuše gg. kr. odsječni savjetnik F. Zikmunđovskj i kr. profesor šumarstva J. Partaš na poučno putovanje, da prouče ustrojstvo raznih šumarskih akademija, te odredjenje šumarske nauke na inim visokim školama. Spomenuta gospoda ponajprije su posjetila visoku školu za zemljoteštvo u Beču, zatim šumarske akademije u Tharandu u Saskoj i Neustadt- Ebersvvalde u Pruskoj, sveučilišta u Giissenu u Hessenskoj i u Tubingenu u Wurttemberškoj, te konačno poljtehniku u Zurichu u Švicarskoj. Na povratku svratiše se još u Hali u Tirolskoj, da razgledaju tamošnju lugarsku školu. Gg. putnici sretno se vratiše s putovanja dne 22. lipnja; a mi se šumari pouzdano ufamo, da će rečena gospoda sretna biti i u izboru ustrojstva naše domade akademije, na čemu bit čemo im osobito zahvalni. Zamisao, da se prije ustrojstva domaće šumarske akademije prouči. ustrojstvo drugih šumarskih akademija i sistem šumarske nauke na nekih visokih školah, u svakom je pogledu hvale vriedna, te mora željena ploda donieti osobito, kad se u obzir uzme, da su gg. putnici izvestni stručnjaci te voljni i marni pregaoci zelene struke. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 56 <-- 56 --> PDF |
SADRŽAJ. strana Šumogojstveni i đrvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma u zadnjem đesetgodištu 1887.—1896. Bazpravlja Jos. Kozarac, kr. nađšumar 297—322 Gospodarenje i uprava imovne ohćine gradiške. (Nastavak) 322—333 Kakova bijaše šuma u našoj domovini sa pradobe. Piše Dragutin Hire. (Svršetak) 333—344 Listak. Osobne viesti: Premjeitenje 344 Različite viesti: Ograda za kulture (Kulturgatter) 344—346 Sitnice: Hrastova šuma u Danskoj. — Prevrat u proizvodnji žigica. 346—348 Mjesto šumara (Natjefiaj) Na omotu. |