DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 300 — je bio zadovoljniji sa novom t. j. vlažnijom stojbinom , koja se je uslied gore opisanih odnošaja netom stvarati počela. Drugi dokaz našoj tvrdnji crpimo iz fiziološke naravi bilja i drveća; poznato je naime, da na jednom te istom tlu, na koje ne utiče ljudska ruka, nego je ostavljeno samomu sebi, ne će neprestance rasti jedna te ista vrst bilja, nego da će se iste sveudilj izmienjivati, i to tako, da će obzirom na stojbinu zadovoljnije biljke iztiskavati one, koje od stojbine više zahtjevaju. Sto se pako pred našima očima dogadja sa jednogodišnjima biljkama, to se tekom vremena, ako i manje vidljivo, dogadja i sa stogodišnjima stablima, t. j . da obzirom na mienjajuću se stojbinu zadovoljnije vrsti drvlja postepeno iztiskuju one, kojima stojbiua ne može više pružati sve ono, što one od nje zabtjevaju. Ovdje upozorujemo na zazpravu «Sumski vrt» u 5. broju ovogodišnjega «Šumar. lista» u kojoj se iztiče, da je u nekim brdskim srezovima bukovina iztisla omoriku i da ju još i sada postepeno iztiskava; u drugim opet sastojinama iztisnut je kesten od hrasta, graba, jasena i t. d. Iz tih opažanja moramo kljuciti, da izmienjivanje odnosno iztiskavanje jedne vrsti drvlja po drugoj, nije samo od fizikalnih, nego i od kemičkih svojstava tla ovisno. Tztrošenje stojbine, odnosno izcrpljenje stanovitih mineralnih sastavina tla po jednoj vrsti drvlja, mora imati za posljedicu, da postojeća vrst drvlja s pomanjkanja hraniva počima malaksati i ustupljivati mjesto onoj vrsti, koja u dotičnom tlu za svoj razvitak dovoljno nagomilanog hraniva nalazi. Iz toga sliedi posve naravno, da u jednim sastojinama imaju fizikalna, a u drugima opet kemička svojstva tla veći, odnosno odlučujući upliv na izmienu pojedinih vrsti drvlja. U našem slučaju su — u posavskim šumama naime — nedvojbeno fizikalna svojstva tla, koja su prouzrokovala tu mienu. Prema tomu možemo mi sa nekom sigurnošću označiti one zadnje dvije periode u životu, u povjesti posavskih sastojina, u kojima je naravnim načinom jedna vrst drvlja izmie |