DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 369 — prava drvarije i paše zapale putem segregacije šume i pašnjaci spojeno je ovlašteničko pravo u pravilu sa selištu im posjedom, odnosno za plemićke učestnike s dvornim mjestom. Za bivšu krajinu vriedi §. 7. koji glasi: U zemljištnih zajednich, što ih tvore bivši krajišnici (krajiške mjestne obćine), spojeno je ovlašteničtvo s vlastnosti nastanjene kude, ležede u obdegu dotične katastralne obdine. Iz prednavedenoga sliedi, da je suvlastničko pravo spojeno: a) sa selištnim posjedom; b) s vlastnosti nastanjene kude, ležede u obsegu dotične katastralne obdine. Pravo pod a) tiče se većim djelom urbarnih obćina, koje su nastale nakon provedene segregacije. U svakoj segregacionalnoj osudi izkazani su svi bivši podanici (kmeti) u kom razmjerju je skopčano njihovo pravo sa selištnim posjedom. Stoga je lahko iz same osude popisati sve suovlaštenike i označiti njihovo suovlastničko pravo (§ 9. z. o. z. z.). Ako se pako selištni posjed i djeli, to ipak zapada ovlašteničtvo vlastnike pojedinih djelova prvobitnog selištnog posjeda, u razmjerju onom po kojem je dioba provedena . SUedi iz prednavedenoga, da suvlastničko pravo svakog suovlaštenika, proizlazi iz »prvobitnog selištnog posjeda». Ako se selištni posjed i djeli, to uvjek ostaje cielina, osudom dosudjenih prvobitnih suvlastničkih prava; t. j . zemljištna zajednica uvjek kao takova obstojati mora. Drugo je ali glede prava, iztaknutog pod toč. b) gdje je pravo skopčano «s vlastnosti nastanjene kuće». Mnoga sela i mjesta (u bivšoj krajini i provincijalu) imadu velike pašnjake (a u Lici i šume), koji ne potiču od segregacije, već od starine jesu ti objekti za «skupno uživanje» ; naročito jesu to «zajednički pašnjaci» Ovdje je težko prosuditi suvlastničko pravo, naročito s toga, što izim «starosjediocah» dolaze mnogi naseljenici, obrtnici, bezkućnici i t. d. te se koriste sa »zajedničkim posjedom» sela i mjesta. |