DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´ii»a3^^


Br. 8. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1897. God. XXI.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice
2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Vrsti drveća, njihovo uspievanje i uporaba u šumama
Petrovaradinske imov. obćine.


šumska teritorija Petrovarad. imov. obćine obrasla je za
danas svuda listnastim drvedem; četinjača ne ima nigdje. Vladajuća
vrst jest hrast lužnjak, dočim su ostale vrsti, što se po
ovdašnjim šumama nalaze, manje više podredjene.


Drugovrstnib Čistih sastojina ne ima nigdje, osim nekoliko
grabovih u području Klenačke šumarije; no i u ovima su hrastova
stabla zastupljena u raznoj mjeri. Od hrastovih suvrsti
dolazi uz lužnjak: cer i granica. To su suvrsti, koje se očigledno
razlikuju od lužnjaka. Koliko odlika (varietas) lužnjakovih
ima, to se za danas još ne zna tačno.


Po obliku ploda ima ih oko 40 na broju a možda i više.
Isto tako opaža se razlika i u dobi cvjetanja, razvijanja hšća
i dozrievanja ploda. Ima ih i po veličini žira veoma različnih.
Ali u pogledu kakvode drveta prilika je, da su sve te odlike
jednake. Narod sve te odlike naziva ovdje imenom «hrast», i
znade dobro razlikovati od njih granicu i cer; isto tako razpoznaje
i ostale vrsti drveća, te je dao svakoj i svoju zasebnu
uporabu, kao što ćemo to niže uviditi. Početi ćemo sa lužnjakom.


Hras t lužnja k (Quercus pedunculata, L.) Kao što napried


rekosmo, lužnjak je vladajuća vrst ovdašnjeg šum. drveća,


on je glavni izvor dohodaka ove imov. obćine.


Lužnjak uspieva svuda po lugovima ovoga kraja veoma


dobro, a osobito na položajima, koje voda vremenito natapa.




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 352 — ,
Na takovim položajima ima on, koliko se danas znade, i bolju
ciepljivost, svojstvo, koje je od velike važnosti kod proizvodnje
duge.


Lužnjak pokazuje i razvija svoje rese (cviet) u ovdašnjim
lugovima vrlo nejednako : ima ih koji početkom svibnja imadu
lišće podpuno razvijeno, preko 20 cm. dugačko, dočim na
drugom stoje pupoljci u isto to doba sasvim nerazvijeni —
kao u sred zime, te se razviju tek koncem mjeseca svibnja.
Ovakovih poznih hrastova* ima veoma mnogo, B toga to u
prolječe jako u oči udara; prem ima razlike i u toj smjesi.


Ima lugova, gdje su pozni hrastovi riedki, tako na pr. u
lugu Senajskebare I. (na Savi) u Matijevici (duž Obedske bare) i
drugdje.


I oblik lišda dosta se razlikuje kod pojedinih odlika. Kod
jednih je lišče veče, kod drugih manje; kod jednih manje, kod
drugih više ovalno — u koliko se kod hrastovog lišča o ovalnosti
može govoriti. Pa ni peteljke, na kojima žir visi, nisu
jednakog oblika: na jednom stablu su veoma dugačke (po 6 i
više centm.) dočim su na drugima kratke: nešto preko jednog
centimetra.


Osim toga opaža se neka razlika i kod kore: kod jednih
je svjetlija, kod drugih tamnija; s toga narod pravi razHku izmedju
«crnog» i «bielog» hrasta.


No najjasnije se opažaju sve te odlike u veličini i obliku
žira. Kakove su to odlike, koje se ovdje nalaze, kako ih botaničari
nazivaju, to žalibože nije do danas naučno izpitano.
Što se tiče upotrebe, ne čini u tome obziru ovdašnji narod
nikakve razlike. Za nj su sve te odlike jednake vriednosti.
Lužnjak je kao svagdje tako i ovdje vrlo cienjeno drvo.


Od njega gradi narod gotovo sve što u svojoj kući treba.


U starija vremena pravio je Sriemac od lužnjakova drveta
i kuću i sve zgrade, što je u svome gospodarstvu trebao. Pa
i danas, gdje se hrastovina štedi, najmilije mu je drvo u kući.


* Quercua peđunculata, var. tardissima, njemački „Spateiche". O toj ćemo
odlici donieti u jednom od idućih brojeva malu razpravicu. Uredn.


ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 353 —


Od hrastovine pravi i danas naš seljak najradje svoje


zgrade, znajud, da je to najtrajnije drvo. Ima zgrada i sada


koje izključivo gradi od hrastovine i to su čardaci, ambarovi i


svinjci.


Na kuće uzima se već više čamova gradja, a to prosto


s toga, što je hrastovo drvo skočilo na cieni, te je po imov.


obćinu probitačnije za take zgrade nabavljati čamovinu.


Osim toga upotrebljava narod hrastovinu za ograde i za


svoje orudje, koje mu je u gospodarstvu nuždno, prem ima po


nešto, što pravi i od drugih vrsti drveća, što ćemo na svome


mjestu reći.


No najglavnija upotreba lužnjakovine ogledje se u proizvodnji
duge.
Duga je ciepana u ovim krajevima od pamtivieka: od
kako postoje vinogradi i šljivici u Sriemu.


Kada su počeli trgovc i izradjivati dugu po ovim šumama,
to se ne može tačno odrediti, no neće biti tome dugo.
Prva trgovačka kuća, koja se je s tom radnjom bavila u Mitrovici,
biti će po svoj prilici — Teuševa. Teuš — stari Franjo*


— biti će čini mi se začetnik u proizvodnji duge za trgovinu
i izvoz, izprva za Banat a tek kasnije za Sisak, odnosno za
Francezku, ali to tek 1860 i 70-tih godina.
Hrastovi za tu svrhu sjekli su se gotovo izključivo u sadanjoj
Morovićkoj šumariji**.


Pa i dan danas je proizvodnja duge ograničena na tu šumariju,
koja je sastavljena od pretežno prastarih lužnjakovih
saetojina.


Ove sastojine i jesu upravo pravo vrelo odkuda Petrovard.
imov. obćina crpi novac za podmirivanje svojih novčanih potreba,
te će još kroz 40—60 godina ostati takovim vrelom —
sve dotle, dok uztraje tamošnjih starih sastojina.


* Umro 1886. god.
** Od ove šumarije stvorena je kasnije još jedna pod imenom Boautske.


ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 351 —


God. 1886. uredjena je ta sjeČa gosp. osnovama, na temelju
kojih je do 1894. za trgovinu prodato i posječeno


20.412
hrastova za cienu od 643.564 for.
Popriečno na godinu 20.412 : 8 = 2552 komada i to srednjom
cienom od 31 for. po stablu.
Popriečna ciena ovih hrastova izgledje dosta nizka, ali
valja imati na umu, da su za prvi taj decenium odredjene za
prodaju većinom lošije i nezdravije sastojine.


Ima sastojina u lugovima Morovićke šumarije u kojim
vriedi hrast popriecno i do 100 for. danas, no ovake su sastojine
riedke. Vedina bi imala danas vriednost oko 40 do 50 for.
po hrastu.


Stabla starih sastojina u Morovičkim hrasticima prešla su
mahom svoju sječivu fizičnu dobu, te one opadaju iz godine u
godinu kvalitativno i kvantitativno. Stoga se ove sastojine i
sieku t. z. predhvatom, t. j . uz prolaznu obhodnju.


Takovih sastojina ima još oko 8500 jutara. Kako dugo
će se moći podržavati ove sastojine, to se nemože pozitivno
unapried odrediti, ah bi u interesu neprekidnosti trgovine i
prodaje bilo dobro, kada bi se moglo protegnuti za 60 godina,
to će reći dotle, dok nam nebi prirastle današnje mladje sastojine
za proizvodnju duge,


Sastojina od 60—80 godina ima u doljnjim šumarijama
Klenaekoj, Kupinskoj i Surčinskoj oko 5000 jutai´u, i ove bi mogle
kasnije zastupati današnje stare hrastike Morovićke šumarije.


Osim duge malo se ćega iz ovdašnjih hrastova izradjuje
u vehko.


U novije doba počeh su trgovci izvoziti u inozemstvo i
kusove (Rundholzer) iz ovdašnjih vrstnijih sastojina, no to u
podredjenoj mjeri.


Drva za gorivo od hrastovine troše stranom domaći pravoužitniei,
stranom nepravoužitnici, kupujuć ga kod drvarskih
trgovaca po gradovima. No vrlo veliku količinu troši u najnovije
vrijeme hrastovine iz šuma ove imovne obćine tvornica
za proizvadjanje tanina u Mitrovici, gotovo sve što preostaje




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 355 —


iza podmirenja pravoužitnika u Morovidkoj šumariji. Ova drva
nabavlja tvornica obično od trgovaca, koji hrastove od imovne
obdine kupe.


Povodom ove zadnje upotriebe hrastovog drveta, poskočila
je i ciena gorivu, i što je takodjer važno, ostaju iza trgovačke
sječe šestarevi Čisti od sviju odpadaka, koji su dotle većinom
na mjestu propadali.


Dok rečena tvornica u Mitrovici nije proizvadjala tanin,
prodavali su trgovci iz sakupljenih sječa goriva drva od hrastova
zajedno sa onima od drugih vrsti za Zemun a i za Biograd i
Šabac u Srbiji, u koliko to nebi bili Mitrovački drvari prekupili.


Prije desetak godina bijaše ciena jednog hvata hrastovine
za gorivo 6 for., dočim je danas 8 for. postigla.


Ciene hrastovog drveta, koje je prikladno za ciepljenje
duge, razh´čite su. One se mienjaju prema dimenzijama, gdje
naročito odlučuje debljina debla. Ove ciene izvedene su na
osnovu količine francuzke normalne dužice, što ju jedan kub.
metar sirovine kod raznih debljina ćutka dati može.


Tri su razreda ciena na tome temelju određjena po kub.
metru surovine, i to: za stabla sa srednjom debljinom od
40—80 cm. 6 for. 50 nč., za ona sa srednjim promjerom od
81—105 cm. 9 for., a sva ona preko ove zadnje debljine uzimaju
se u III. razred sa cienom od 11 for. po kub. metru.
Pri ocjeni se uzima u račun onaj dio debla, koji je po izgledu
prikladan za proizvodnjil duge. Dielovi debla koji su šuplji,
izkvareni crvom ili pod drugom kakvom manom, smatraju se
kao drvo za gorivo; odtuda dolazi to, da hrast od 80—90 cm.
prsnog promjera (što se može smatrati kao osrednja debljina
starih hrastova u Morovićkoj šumariji) nije prodano skuplje
od popriečno 31 for.


Ciene za kusove su daleko veće. Ove su ciene sa 16., 18.
i 20 for. po kub. metru.


No za vadjenje kusova (Rundholzer) uzimaju se hrastovi
prvoga reda pogledom na zdravlje i čistoću i pravnoću debla.
Stabla hrastova od mladje dobe, naročito ona izpod one
debljine, koja naplaćuje proizvodnju francuzke dužice nepotra




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 356 —


žuju trgovci u ovome kraju. Ovakovim drvećem podmiruju svoje
potrebe domaći pravoužitnici, prem i oni radije primaju deblje
hrastove, iz kojih mogu izvaditi prošće za svoju ogradu, za
rezanje planki za podboje, gradje za ambare, i druge svrhe.


Od nuzgrednih prihoda lužnjaka najvažnija je žirovina.
Šišarka je u predjašnja vremena — dok se tanin nije proizvadjao
kao ekstrakt iz hrastovog drveta — imala daleko
veću vriednost i cienu, no sto ju ima danas. God. 1878. dobila
je ova imovna obćina za urod šisarke 32.000 for. docim danas
za onakovi urod nemože postići ni tri hiljade for.


Žirovina se u pravilu ne prodaje, nego se prepusti pravoužitnicima
za življenje svinja uz umjerenu cienu.


Kada obilno urodi žir, onda je to blagodat po ovdašnji
narod; jer takav urod može da prehrani kroz 3—4 mjeseca
preko 100.000 svinja.


God. 1872. izhranjeno je — i gotovo u polak ugojeno
pravoužitničkih svinja 78.080 kom., nepravoužitničkih 1071 kom.


Pravoužitnici plaćaju žirovinu sniženom cienom kako kad
20 do 40 nč. od komada bez obzira na odrastlost svinja; nepravoužitnici
obično 1 for. od komada.


God. 1892. koja se može smatrati kao jedna od najboljih
u poglepu uroda žira, doniela je blagajni upisom u žirovinu


16.677 for. uz naplatu od 20 ne. od pravoužitnikog svinjčeta,
a 1 for. od nepravoužitničkog.
Ali ako bi htjeli da izkažemo pravu vriednost žirovine u
takovoj godini, onda bi morali uzeti barem 1 for. svake glave
te bi u tome slučaju dobili kao rezultat u god. 1892, vriednost
od 79.151 for., a i daleko vise, jer je pojmljivo, da se broj
svinja upisanih i de facto u žirovinu puštenih neda lako kontrolirati,
te je vrlo vjerojatno, da broj u žirovinu upuštenili
svinja premašuje za neku tisuću broj upisanih i naplaćenih
komada.


Godine sa podpunim urodom žira niesu česte, može se
redi, da se u desetini godina jedanput takova desi. Ali sa
polovičnim urodom dolaze i jednom u pet godina, te se obzirom




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 357 —


na to oplodnom sječom u tečaju od 5 godina šestar sigurno
pomladiti može.
Hrastovili guljevaČa nema ovdje nigdje.
Kako 88 iz svega ovoga vidi, hrast lužnjak ima i ovdje


svoju veliku vriednost i on se može s pravom nazvati koljenom
ovdašnjeg drveća*


Procjena šumskih šteta u privatnih šuma*


(Odgovor na takovu razpravu krapinskog šumara gosp.
Gase Vaca).


I.
U toj razpravi izvadja g. pisac iz postojedih raznih šumskih
zakona i naredaba, da je kr. kot. šumar dužan svaku prijavnicu
vrhu šumskog kvara privatnog šumovlastnika bezplatno
obračunati, iznos odštete ustanoviti, zatim da je samo taj
vlastan takove kvarove za područje svog službenog kotara procienjivati,
i konačno, da su nejasni propisi glede izviđa na licu
mjesta takovih šumskih šteta u svrhu ustanove veličine odštete
te zaračunavanja pristojba šum. urednikom, koji taj izvid
obavljaju.


Pošto se sa svim ovim tamo potanje opisanim ni malo
ne slažem, a jer sam na takove nejasnosti i netočnosti tumačenja
topredmetnih zakonskih i naredbenih ustanova i sam
u svojoj praksi naišao, s toga se uslobodjujem taj predmet pobliže
opisati i razjasniti.


Zadnja alineja §. 61. provedbene naredbe visoko vladinog
predstojničtva od 15. srpnja 1895. br. 35.633 k. zakonu o
uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave, glasi,
da «Prijavnice šumskih štetah, podnesene od raznih stranaka,
ima kot. šumar ureda radi bezplatno izpitati i obrediti».


* Pod gornjim naslovom dobili smo dva odgovora, te ih ovdje obadva priobdujemo.
Uredn.