DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 388 — Na pame t naučiti cielu tu knjigu težko je a i ne znaci ništa, naučiti ju s razum je v a njem još je teže, jer jedan izraz, jedan pojam, jedna izreka, koju dotičnik ili ne shvati, ili krivo shvati, poremeti u njemu svekoliko pojimanje dotičnoga predmeta. U ostalom gosp. izpitni povjerenici kod lugarskih izpita mogli bi o tom predmetu najviše pisati, a ja upozorujem jedino na članak g. Kerna šum. nadzornika u Ogulinu, koji je izašao u lanjskom tečaju «Lugar. viestnika». S te strane sam ja posve sporazuman, da je za sadanje naše lugarsko osoblje trebalo puno lakšu i shvatljiviju knjigu napisati. Ja sam mislio, da će se koja od naših mladjih strukovnih sila, a medju te ubrajam najprvo naše županijske šumarske nadzornike, koji su ujedno predsjednici lugarskih izpita, dati na taj posao, te sastaviti lugarski poučnik, koji bi našima odnošajima kao pogledom na naše šumsko-gospodarstvo, tako i pogledom na kvalitetu lugarskog materijala prilagodjen bio. Nu žalibože niesam toga dočekao, pa zato sada sa veseljem pozdravljam Ettingerov katekizam, akoprem niesam s njime posve zadovoljan. Najglavnija prednost te knjižnice jeste ta, što je lakim i shvatljivim načinom pisana, da će ju svaki lugar moči bez velikog duševnog napora svake nedjele jedanput pročitali, a ono što pročita lako probaviti i shvatiti. Jedino se bojim, da lugar ne će imati pravoga i jasnoga pregleda o svojoj veoma raznohkoj zadaći i službi. Po mojem mnienju, trebalo bi najprvo napisati kratak uvod u lugarsku znanost, u kojemu bi se kratke ali jezgrovito raztumačilo: iz kojih pojedinih grana sastoji se šumarska znanost i što i koliko od iste odpada na lugarsko osoblje. Na taj način dobio bi lugar najprije kratak, ali jasan pregled svoga budućega djelokruga, pa bi usljed toga lakše shvatio i pojedinosti i cjelinu. U smislu toga pregleda imala bi se i pitanja polag pojedinih grana lugarske znanosti razvrstati. U prvom poglavlju imale bi se razpraviti botanika i šumogojstvo; u drugom: čuvanje šuma; u trećem: uporaba šuma; u četvrtom: najnužnije iz mjeračine i matematike (proračunanje površina, kubiciranje, i t. d.); i napokon u petom: |