DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 395 — Zagreb 1 for. 40 nč. Varaždin 1 for. 48 nč. Požega 1 for. 33 nč. Zdenčina—Karlovac 1 for. 35 nč. Zakanj—Zagreb 1 for. 40 nč. Za bukove podvlake od iste dimenzije traži se na željezničkoj postaji: Banovajaruga—Raić — for. 83 nć. Zagorska željeznica — for. 92 nč. Za borove podvlake od duljine od 27 m. traži se na željeznici Brod 1 for. 18 nč. Ciena je za sve godine ista. Od hrvatskih tvrdka učestvovali su: H. Berger, Drag. Schlesinger, Pajanović i dr. J. K. BukOTe podvlake. Ravnatelj Schmid t u Strassburgu napisao je knjižicu «o uporabi bukovih željezničkih podvlaka», gdje je znatno proširio i razjasnio svojstvo bukovih podvlaka. U toj knjižici se dokazuje da s katranovim uljem u kojem ima karbolne kiseline napojene bukove podvlake puno dulje traju, nego li iste hrastove podvlake. Podatci, koji se u tom spisu spominju, protežu se na materijal francezke iztočne željeznice, koja je prvo 21 godinu primljena; prema tima podatcima izmienjenoje neimpregniranih hrast vih podvlaka radi truleža 52 postotaka, a sa katranovim uljem napojenih 26 8 postotaka; nsuprot bukovih podvlaka napojenih sa istom tekućinom samo 6"4 postotaka. To se razjašnjuje time, da je bukova podvlaka u stanju 30—35 klg. katranovog ulja upiti, tako da joj težina za 50 postotaka naraste; kod hrastovih podvlaka usuprot naraste težina nakon impregniranja jedva za 10 postotaka. I profosor Strasburger preporuča u velike bukove podvlake s razloga što se bukva kao bielo drvo podpunije impregnirati može, dočim kod hrastoviue i borovine dotična tekućina jedva pol centimetra u drvo probije. 0. F. u. J. Z. Boj izmeđju žabe i gujavice*. Svakomu će biti poznata bliedozelena, troma, jednom rieču: ogavna žaba pokućarka. Stanuje izpod kućnih triemova, a ima je i u baštama po lejama, gdje se zavuče izpod trave. Hrani se kukcima i lepiricuma za kojima dosta nespretno poskoči, da ih ulovi. U tom pravcu biti će da je i koristna, — kada je dan danas u svietu već dotle došlo, da se za svašto što diše i živi pita: koristi li ili škodi li ljudskomu družtvu? Nu o tom niesam nakau razpravljati, nego ću opisati kratak prizor, koga sam neki dan u vrtu doživio. Sjedim na klupi i čitam, a dva do tri koraka preda mnom plazi po stazici velika gujavica; bila je sigurno 10 cm. duga, a pol cm. debela, dakle od najvećih, što sam ih ja u naših krajevih vidjeo. Dok se * Regenwurm (crv, gljista). |