DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 353 —


Od hrastovine pravi i danas naš seljak najradje svoje


zgrade, znajud, da je to najtrajnije drvo. Ima zgrada i sada


koje izključivo gradi od hrastovine i to su čardaci, ambarovi i


svinjci.


Na kuće uzima se već više čamova gradja, a to prosto


s toga, što je hrastovo drvo skočilo na cieni, te je po imov.


obćinu probitačnije za take zgrade nabavljati čamovinu.


Osim toga upotrebljava narod hrastovinu za ograde i za


svoje orudje, koje mu je u gospodarstvu nuždno, prem ima po


nešto, što pravi i od drugih vrsti drveća, što ćemo na svome


mjestu reći.


No najglavnija upotreba lužnjakovine ogledje se u proizvodnji
duge.
Duga je ciepana u ovim krajevima od pamtivieka: od
kako postoje vinogradi i šljivici u Sriemu.


Kada su počeli trgovc i izradjivati dugu po ovim šumama,
to se ne može tačno odrediti, no neće biti tome dugo.
Prva trgovačka kuća, koja se je s tom radnjom bavila u Mitrovici,
biti će po svoj prilici — Teuševa. Teuš — stari Franjo*


— biti će čini mi se začetnik u proizvodnji duge za trgovinu
i izvoz, izprva za Banat a tek kasnije za Sisak, odnosno za
Francezku, ali to tek 1860 i 70-tih godina.
Hrastovi za tu svrhu sjekli su se gotovo izključivo u sadanjoj
Morovićkoj šumariji**.


Pa i dan danas je proizvodnja duge ograničena na tu šumariju,
koja je sastavljena od pretežno prastarih lužnjakovih
saetojina.


Ove sastojine i jesu upravo pravo vrelo odkuda Petrovard.
imov. obćina crpi novac za podmirivanje svojih novčanih potreba,
te će još kroz 40—60 godina ostati takovim vrelom —
sve dotle, dok uztraje tamošnjih starih sastojina.


* Umro 1886. god.
** Od ove šumarije stvorena je kasnije još jedna pod imenom Boautske.