DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 356 — žuju trgovci u ovome kraju. Ovakovim drvećem podmiruju svoje potrebe domaći pravoužitnici, prem i oni radije primaju deblje hrastove, iz kojih mogu izvaditi prošće za svoju ogradu, za rezanje planki za podboje, gradje za ambare, i druge svrhe. Od nuzgrednih prihoda lužnjaka najvažnija je žirovina. Šišarka je u predjašnja vremena — dok se tanin nije proizvadjao kao ekstrakt iz hrastovog drveta — imala daleko veću vriednost i cienu, no sto ju ima danas. God. 1878. dobila je ova imovna obćina za urod šisarke 32.000 for. docim danas za onakovi urod nemože postići ni tri hiljade for. Žirovina se u pravilu ne prodaje, nego se prepusti pravoužitnicima za življenje svinja uz umjerenu cienu. Kada obilno urodi žir, onda je to blagodat po ovdašnji narod; jer takav urod može da prehrani kroz 3—4 mjeseca preko 100.000 svinja. God. 1872. izhranjeno je — i gotovo u polak ugojeno pravoužitničkih svinja 78.080 kom., nepravoužitničkih 1071 kom. Pravoužitnici plaćaju žirovinu sniženom cienom kako kad 20 do 40 nč. od komada bez obzira na odrastlost svinja; nepravoužitnici obično 1 for. od komada. God. 1892. koja se može smatrati kao jedna od najboljih u poglepu uroda žira, doniela je blagajni upisom u žirovinu 16.677 for. uz naplatu od 20 ne. od pravoužitnikog svinjčeta, a 1 for. od nepravoužitničkog. Ali ako bi htjeli da izkažemo pravu vriednost žirovine u takovoj godini, onda bi morali uzeti barem 1 for. svake glave te bi u tome slučaju dobili kao rezultat u god. 1892, vriednost od 79.151 for., a i daleko vise, jer je pojmljivo, da se broj svinja upisanih i de facto u žirovinu puštenih neda lako kontrolirati, te je vrlo vjerojatno, da broj u žirovinu upuštenili svinja premašuje za neku tisuću broj upisanih i naplaćenih komada. Godine sa podpunim urodom žira niesu česte, može se redi, da se u desetini godina jedanput takova desi. Ali sa polovičnim urodom dolaze i jednom u pet godina, te se obzirom |