DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 454 po
razvitak ili daljnji obstanak listnatoga stabla može samo
onda nastati, ako se stablo prevrši i oko 60°jo krošnje odstrani.


Napokon poznat je postanak i razlog te ustanove spominjanog
§-a, a taj jeste, da se s jedne strane zaprieei, a s druge
strane podpuna odšteta osigura, da ide za zapriečiti ter štetu
naknaditi kod stabala, koja su u svrhu brsta ili nastira okre sana.
Ovo kresanje, koje je osobito štetno na crnogoričnom
drvetu, je jedina vrst šteta, koja podpada pod način obračuna
naknade po ovoj ustanovi. Ovakovo tumačenje nalazi se i u
dopisu cislitavskog ministarstva za poljodjelstvo, na ono za unutarnje
poslove od 31./IO. 1873. br. 5707, gdje se prisvojeno
drvo, kojeg se vriednost za topredmetnu naknadu proračunavati
imade, tumači sliedećim:


»Unter dem am Schlusse der vorstehenden Alinea gebrauchten
Ausdrucke »gefreveltes Holz« ist die Astbolzmasse
(d, i. die Masse der zur Streugewinnung abgehauenen oder abgeschlagenen
Aeste), und niclit die Schaftholzmasse (d. i. die
Masse des beschadigten verwunđeten Stamme) zu verstehen.«


Razlika medju »kresanjem« i odsiecanjem grana, kako je
ovdje opisano, vrlo je velika. Kresanjem siže se u najvredniji
dio krošnje i sama se krošnja vidljivo oštećuje, jer je svrba što
više sitnih sa lišćem ili list producirajućih grančica pribaviti,
uslied čega ogoli deblo te uplivom prevelike insolacije ili zime
često kora na listači razpuca i drvo se u vrhu sušiti počme;
ili zaostaje li rastu, jer mu je premalo grančica ostalo, koje ne
mogu službu assimilacije ciele negdanje krošnje obaviti, dok
nove grančice ne narastu. U takovim slučajevima nastaje osobito
kod crnogorice i ta pogibelj, da takova mjesta po gribovih
u tolikoj mjeri napadnuta biti mogu, da stablo nikada posve
ne ozdravi, a usljed toga se i pogibelj od kukaca povećava.


Konačno nastaje pitanje, kako da se naknade ovakovih
šteta u skladu sa propisi š. z. od g. 1852. proračunavaju?


Proračunavanje po §. 3. pr. D. š. z. čini se, da bi bilo
posve krivo, jer se izrično u uvodu predpostavlja ona kradja
drva, »pri kojoj se ne odsjeku ili ne odtrgnu vršci, ogranci
ili granje«.