DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 454 po razvitak ili daljnji obstanak listnatoga stabla može samo onda nastati, ako se stablo prevrši i oko 60°jo krošnje odstrani. Napokon poznat je postanak i razlog te ustanove spominjanog §-a, a taj jeste, da se s jedne strane zaprieei, a s druge strane podpuna odšteta osigura, da ide za zapriečiti ter štetu naknaditi kod stabala, koja su u svrhu brsta ili nastira okre sana. Ovo kresanje, koje je osobito štetno na crnogoričnom drvetu, je jedina vrst šteta, koja podpada pod način obračuna naknade po ovoj ustanovi. Ovakovo tumačenje nalazi se i u dopisu cislitavskog ministarstva za poljodjelstvo, na ono za unutarnje poslove od 31./IO. 1873. br. 5707, gdje se prisvojeno drvo, kojeg se vriednost za topredmetnu naknadu proračunavati imade, tumači sliedećim: »Unter dem am Schlusse der vorstehenden Alinea gebrauchten Ausdrucke »gefreveltes Holz« ist die Astbolzmasse (d, i. die Masse der zur Streugewinnung abgehauenen oder abgeschlagenen Aeste), und niclit die Schaftholzmasse (d. i. die Masse des beschadigten verwunđeten Stamme) zu verstehen.« Razlika medju »kresanjem« i odsiecanjem grana, kako je ovdje opisano, vrlo je velika. Kresanjem siže se u najvredniji dio krošnje i sama se krošnja vidljivo oštećuje, jer je svrba što više sitnih sa lišćem ili list producirajućih grančica pribaviti, uslied čega ogoli deblo te uplivom prevelike insolacije ili zime često kora na listači razpuca i drvo se u vrhu sušiti počme; ili zaostaje li rastu, jer mu je premalo grančica ostalo, koje ne mogu službu assimilacije ciele negdanje krošnje obaviti, dok nove grančice ne narastu. U takovim slučajevima nastaje osobito kod crnogorice i ta pogibelj, da takova mjesta po gribovih u tolikoj mjeri napadnuta biti mogu, da stablo nikada posve ne ozdravi, a usljed toga se i pogibelj od kukaca povećava. Konačno nastaje pitanje, kako da se naknade ovakovih šteta u skladu sa propisi š. z. od g. 1852. proračunavaju? Proračunavanje po §. 3. pr. D. š. z. čini se, da bi bilo posve krivo, jer se izrično u uvodu predpostavlja ona kradja drva, »pri kojoj se ne odsjeku ili ne odtrgnu vršci, ogranci ili granje«. |