DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 469 — ebanoviae; najljepša je ona sa otoka Maurieijusa, a prodaje se u kusoviraa od 20—40 cm. debljine te 2—6 metra duljine. Drvo joj je liepo tamno crno, jako gusto, težko, te se dade fino politirati kao slonova kost Zalibog, u šrčiki je malo ne uviek puknuto, što joj puno od vriednosti uduzimlje. Iza ote dolazi tako zvana portugalska ebanovina, koju Portugalci iz Brazilije uvažaju; ona ima ista svojstva kao i prvanja, samo se razlikuje u tom, što ima ljubičastu boju sa zelenkastima žilicama. Treća vrst ebanovine potiče takodjer iz Brazilije, a boja joj je hrdjasta. TJsljeđ tih raznolikih boja čini se, da će ove đvie zadnje biti odlike od one prve. Tvrdoća i gustoća ebanovine je tolika, da ona ne može plivati. Kada gori, tada miriši veoma ugodnim, aromatičnim mirisom; dok je još svježa, a i neko vrieme, nakon što je posječena, oštroga je okusa, ali nije otrovna. Boja drveta biti će intenzivnija, ako se drvo, čim se posječe, na dulje vremena ukopa u zemlju. Cont. H. Z. Da nam divlja perad ne odleti iz dvorišta. Ima ljubitelja, koji rado drže divlju perad u dvorištu. Poznato je, da se takva divljač — labuđi, patke i ine ptice — riedko kada posve opitome, osobito ako im životnim uvjetom nije bar približno udovoljeno, za to i nije čudo, ako nastoje pobjeći iz sužanjstva. Radi toga im se osakaćuju krila i perje; da se pako s jedne strane liepe ptice ne nakaze, a s druge strane da se željena svrha postigne, najbolje ćemo uraditi, ako ptici očupamo nekoliko peraca od prvog sglavka krila, te zatim taj dio oštrim nožem tako odrežemo, da se ostali dio krila ni malo ne ozliedi. Ono malo krvi sustavi se sa običnim pepelom. Drugi način, koji se obično kod većih ptica — labudova, roda, čapalja — rabi, jeste taj, da se prvi sglavak sa tubastimi klješti zdropi i to samo na jednom krilu, zatim se to mjesto čvrsto podveže tankom žutom ogaljenom žicom, usljed ćesa se isto ubrzo osuši i odpade. Tako osakaćene ptice brzo se umire, a kod sklopitih krila ne opaža se ni najmanje, da im jedan članak sa nekoliko peraca fali. J. E-r. Zmija savladala orla. Iz Kuršumlije pišu »Zastavi« ovo: U selu Žuču, srezu kosaničkome 11. o. mj. ulovio bješe jedan veliki orao zmiju, smuka. Da bi ju učinio bezopasnom, orao joj svojim pandjima probije glavu i tako zakačenu na jednom noktu od pandje poleti s njome u vis. Ljuta prisojkinja, još u životu, dugačka metar i pol, a debela kao obična ruka čovječja, brzo se omota oko orlovih nogu pet do šest puta i tako ga sputa, da nogama nije mogao maci. Njihova borba u zraku trajala je skoro čitav sat. Izmučeni i malaksali orao nije mogao da izvuče svoju pandju iz zmijine glave, pa ovako malaksao i sputanih nogii sklopi svoja krila i zajedno sa zmijom padne na otoku Toplice, baš do same sudnice obćine žučke. Taj prizor promatrali su seljani, koji bjehu pred sudnicom |