DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 503 — Sijanjem potrošeno je na 802*1739 ha. ukupno 2-218´625 kg. sjemena, a na sadnju bje i opet potrošeno 1,948.212 komada biljka na površini od 221*94 ha., sveukupno je dakle nov o pošumljeno 1024-1139 ha. golieti i čistina. Trošak tih radnja iznosio je 17.029 for. 47 nč., a doprinjeli su u to ime: vlada 11.638 for. HVz nč., pokrajina 505 for. 75 nč., a obdine 4884 for. 54 nč. Osim toga potrošeno je na uzgoj voćaka 3024 for. 98 nč. Od šumskoga drveća posadjeno je najviše crnog a bor a (P. austriaca) naime 1,134.520 komada, zatim od morskoga bora (P. halepensis) 418.380 komada i francezkog bora (pinus pinaster) 190.050 komada, a ostale vrsti drvlja su samo u manjem broju upotrebljene. Posijano je bilo najviše Pinus pinaster, naime 643 kg., zatim pinjola (P. Pinea) 404 kg. i P. austriaca 284 kg. Sto se šumsko-r edarstvenih prekršaja u zemlji tiče, to je godine 1896. bilo pripravljeno ukupno 31.077 takovih (ili za 1560 manje od godine 1895.). Od ovih je prijava medjutim i opet njih 1180 odstupljeno c. i kr. sudu, dočim su 22.753 prekršaja riešena konačno po političkim oblastim, a samo 7144 njih ostalo je koncem prošle godine još u tečaju. Riešeno bje od obtužbe njih 5175., a osudjeno na ukor 8646, na novčanu globu 7589, a 1343 njih na zatvor. Najviše šumskih prekršaja došlo je u razpravu u političkom kotaru Sinja, naime 5330, zatim u Spljetskom 4547, u Imotskom 3724, a u Kninskom 2045, po ostalim kotarima pako manje. LIST-A-IC- Družtvene viesti. XXI. glavna skupština hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva. Ovogodišnja po broju XXI., glavna skupština hvr.-slav. šumarskoga družtva bila je vrlo dobro" posjećena. Sakupilo se je do 100 družtvenih članova. Skupština obdržavana je na dne 26. rujna t. g. u Zagrebu u maloj saborskoj dvorani, a u oči skupštine, t. j . u večer dne |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 504 — 25, rujna bio je prijateljski sastanak u gostioni Reisingerovoj u Gajevoj ulici. Buduć je družtveni predsjednik, Presvietli gospodin Mark o grof Bombelle s ml., bio obiteljskom žalošću zapriečen, da prisustvuje predsjeda glavnoj družtvenoj skupštini, to je skupštini predsjedao I. družtveni podpredsjednik p. n. g. Ferdo Zikmundovskj, odsječni savjetnik kr. zemaljske vlade. Strana drnžtva bijahu takodjer zastupana, te je presvietli gospodin Mirosla v grof K u 1 m e r zastupao hrv.slav, gospodarsko družtvo u Zagrebu, p. n. g. kr. odsj. savj. Ferdo Zikmundovskj kranjsko-primorsko šumarsko družtvo u Ljubljani, kr. šumarnik Julijo Knzma ugarsko šumarsko družtvo, a družtveni tajnik Andrija Borosid galičko šumarsko družtvo u Lavovu i slavonsko gospodarsko gospodarsko družtvo u Osieku. Otvarajući I. družtv. podpredsjednik velemož. gosp. Ferdo Zikmundovsky glavnu skupštinu, pozdravio je sakupljene skupštinare sliedećim govorom: Slavna skupštino, veleštovana gospođo! Prije svega čast mi je priobčiti Vam, veleštovana gospodo skupštinari, da je predsjednik našega drnžtva, Presvietli gospodin Marko grof Bombelles obiteljskom žalošću zapriečen osobno prisustvovati i predsjedati ovoj glavnoj skupštini, pak je s toga svoju odsutnost izpričati dao, želeć slavnoj skupštini svaki uspjeh u njenom radu i poslovanju. Povodom toga zapade mene kao I. družtvenoga podpredsjednika osobita čast, da Vas, veleštovana gospodo, na ovaj dan evo i po četvrti puta sa ovoga mjesta mogu srdačnom dobrodošlicom pozdraviti i zahvaliti Vam se, da se u tako znatnom broju pozivu družtvene uprave ođazvaste. Veleštovana gospodo! Ovogodišnja glavna skupština našega družtva po naravi svojoj jest više poslovna skupština, pošto se je, kako ćete iz tajničkog izvještaja razabrati moći, skoro sav rad družtvene uprave i upravljajućega odboru kretao oko riešenja zamašne i težke zadaće, koja je upravljajućem odboru i družtvenoj upravi postavljena gradnjom šu marskoga položivo vrieme članova upravljajućeg odbora izcrpili. Nu upravljajući je odbor toj težkoj i odgovornoj zadaći posvetio ´sve svoje sile, znajuć, da se pri tom ne radi samo o koristi našega družtva, već da se time u obće u znatnoj mjeri promiču interesi čitavoga šumarskoga staleža i šu marske struke, a time posredno diže i kulturni niveau mile nam domo vine. Akoprem je, veleštovana gospodo, prošlogodišnja glavna .skupština u tom smjeru dala družtvenom upravljajućem odboru podpunu ovlast i |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 41 <-- 41 --> PDF |
^ 505 — ostavila mu proste ruke, to će ipak veleštovana gospođo stojati do Vas, da taj rad upravljajudega odbora, kojim se naš družtveni život postavlja na posve novi temelj, te družtvu nameću posve nove obveze i dužnosti, izpitatć, te ga odobrite. Veleštovana gospodo skupštinari! Minula godina našega družtvenoga života iie samo da nam je doniela šumarski dom i muzej, koji će doskora u bielomu Zagrebu ponosito dići svoju glavu i biti vječitim svjedokom požrtvovnosti, pregnuća i sloge hrvatskih šumara, nego nam je minula godina doniela još ljepšu jabuku, što ju je za kulturni procvat zemlje otčinskom skrbi zauzeti Preuzvišeni gospodin Ban, Dragutin grof Khuen Hedervarj, kojemu naša struka mnogo zahvaliti ima, namienio hrvatskim šumarima, a to je, veleštovana gospodo, šumarska akademija. Ustrojenjem šumarske akademije, koja će se prisloniti na sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu i, ako Bog dade, već buduće godine otvoriti, konačno se udovoljuje često puta i u javnoj štampi i na glavnih naših skupštinah izraženoj želji i molbi hrvatskih šumara, a hrvatskoslavonsko šumarsko družtvo može s ponosom reći, da je i ono, ne puštajući s vida potrebu višje šumarske naobrazbe u ovim kraljevinama, te razlažuć i zagovarajuć sborom i tvorom na nadležnom mjestu riešenje toga pitanja u naprednom smjeru, takodjer svoju doprinielo k tomu, da će se šumarska akademija naskoro u život privesti. Veleštovana gospodo! Pozdravljajući Vas još jednom, čast mi je podjeduo priobćiti Vam, da je prijavljen Presvietli gospodin Miroslav grof Kulmer, kao zastupnik obćega družtva za gojenje lova i ribarstva, dočim je ug. šumarsko družtvo ovlastilo g. kr. državnoga šumarnika, Julija Kuzmu, kranjsko-primorsko šumarsko družtvo mene, a galičko šumarsko družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo družtvenoga tajnika, g. Borošića, da ih na ovoj glavnoj skupštini zastupamo. Time proglašujem XXI. glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva otvorenom! Nakon primjetbe družtv. člana Mije Radoševića na pozdravni govor predsjednika, što nije glavna skupština sazvana u roku, koji je zato opredieljen družtvenim statutima i odgovora družtvenog tajnika, A. Borošića, pozva predsjednik družtvenog tajnika, da pročita izvještaj o radu upravljajućeg odbora u poslovnoj godini 1897./8. Izvješće družtvenog tajnika o minuloj poslovnoj godini glasi, kako sliedi: Slavna skupštino! Podnašajući slavnoj skupštini izvještaj o radu đružtvene uprave, kao što i upravljajućeg odbora u poslovnoj godini 1896./7., neka mi bude dozvoljeno u prvom redu iztaći, da je đružtvena uprava u smislu zaklju |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 506 — čakah prošlogodišnje glavne skupštine pođniela kako visokoj kr. zemalj. vladi, tako i visokom saboru kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije peticije u pogledu izjednačenja beriva šumarskih tehničarah političke uprave sa berivima ostalih zemaljskih urednika upravne struke, zatim glede uvrštenja svih kr. kot. šumara u X. einovni razred, te konačno u pogledu izjednačenja slušatelja šumarstva domačeg križevaćkog zavoda sa slušateljima šum. akademije ili visoke škole, nakon položenog državnog izpita sa samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Odnosne predstavke sastavio je sam predlagač, družtveni član p. n. g. kr. žup. šum. nadzornik, Vilim Dajkovič, nu družtvena uprava 0 tim predstavkama s nadležnih mjesta do danas nikakva riešenja dobila nije. Što se nadalje tiče dalnjih dvijuh zaključaka glavne skupštine, stvorenih povodom predloga družtvenog člana, Bogomira Karakaša u pogledu ustrojenja šumarske postaje u ovim kraljevinama, kao i o publiciranju statističkih data po kr. zem. vladi, koja se tiču šuma i šumarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, izvjestiti mi je slavnoj skupštini, da družtvena uprava nije došla u položaj, da u tim predmetima posreduje, pošto g. predlagač do danas nije upr. družtvenom odboru podnio obrazložene predstavke, koje bi se imale u tom smjeru upraviti na kr. zem. vladu, kako bi to bio imao učiniti u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine. U ostalom čast mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je, koliko mi je znano, vis. kr. zemalj. vlada i sama potrebitu inicijativu poprimila i shodne mjere predužela, da se šumarska statistika i u nas što skorije u život privede. Uredjenje pako šumarske pokusne postaje stoji u tjesnoj svezi sa uredjenjem šumarske nastave u nas, pak postoji opravdana nada, da če se i u tom smjeru osnučem šumarske akademije u Zagrebu napred kročiti i našim prilikam i potrebam odgovarajuča šumarska pokušališta osnovati. Spomenuvši šumarsku akademiju, koja se ima osnovati u Zagrebu i prisloniti na sveučilište Franje Josipa I., te koja će se Božjom pomočju valjda već buduće školske godine otvoriti, ne mogu, a da ne konstatujem ugodnu činjenicu, da je osnućem šumarske akademije konačno udovoljeno davnoj i toli često opetovanoj želji hrvatskih šumara, koja je jur puno puta bila predmetom rasprave naših glavnih skupština i povod mnogim predstavkama, podnesenim u tom smjeru vis. kr. zem. vladi. Na tom toli žudno izčekivanom daru, kojim je za probit zemlje, a napose za unapredjenje šumarskih prilikah u ovim kraljevinama pravom otčinskom skrbi zauzeti glavar zemlje i pokrovitelj našega družtva, Preuzv. g. Ban Drag. grof Khuen-Heđervary izvoljeo obasuti hrvatsko šumarstvo, neka mi bude dozvoljeno na ovom mjestu u ime hrv.-slav. šumarskoga družtva, kao i svih hrvatskih šumara izreći Njeg. Preuzvišenosti najtopliju za |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 507 — hvalnost, u tvrdoj vjeri, da 6e naša šumarska akademija kao nova alma mater šumarske struke u ovim kraljevinama gojiti ne samo šumarsku znanost, nego biti i stjecištem i duševnim ognjištem hrvatskih šumara, te, iduć rukom o ruku sa hrv.-slav. šum. družtvom, biti i pokretačem mnogim plemenitim i višim ciljevima, idućim za tim, da se naše šum. prilike što više unaprede, a time i kulturno stanje zemlje u obde podigne. Prelazeći na djelovanje družtvenog upr. odbora u tekućoj poslovnoj godini, čast mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je družtveni odbor obdržavao ove godine u svemu 7 odborskih sjednica i to 18. listopada i 2. prosinca 1896., zatim 2. veljače, 25. ožujka, 20. travnja, 17. kolovoza i 25. rujna t. g. Rad družtvenog odbora kretao se je u tim sjednicama ponajviše oko gradnje šumarskoga doma i muzeja, što ih naše đružtvo kani podići u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu. Neka mi bude stoga dozvoljeno, da slavnu skupštinu ponajprije izviestim o djelovanju, što su ga družtvena uprava i upr. odbor u tom pravca razvili bili, kao i o uspjesima, koji su pri tom polučeni. Kako Vam je veleštovana gg. .skupštinari iz prošlogodišnjeg tajničkog izvještaja, kao i od razprave, koja se je bila u tom predmetu na prošlogodišnjoj glavnoj skupštini povela, poznato, postojala je prvobitno namjera, da se šumarski paviljon, koji je bio izložen u hrv.-slav. odjelu, na milenijskoj izložbi u Budimpešti, prenese u Zagreb, te u istomu uredi šumarski muzej, Nu pošto je upr. odbor taj paviljon na izložbi samoj podrobnije razgledao bio i nakon što se je izpostavilo, da bi prenos toga paviljona u Zagreb, te ponovno postavljanje i prekrivanje istoga stojalo drnžtvo do 15.000 for., to je upr. odbor u svojoj, dne 18. listopada 1896. obdržavanoj sjednici, zaključio, da se izložbeni paviljon u Budimpešti proda, a šumarski muzej osnuje i uredi u šumarskom domu, koji se je imao iz solidnog materijala sazidati u Zagrebu. D povodu toga obratilo se je družtveno predsjedničtvo na Prenzv. g. Bana molbom za dozvolu, da se upitni paviljon smije unovčiti, a odnosni utržak da se preda hrv.-slav. šum. družtvu uz obvezu uredjenja šum. muzeja u družtvenoj sgradi, koju je molbu Njeg. Preuzv. i uslišati blagoizvoljela. Usljed toga prodan je šumarski paviljon u Budimpešti za 2101 fr. Drvo pako, sto su ga bili na izložbi izložili i družtvu poklonili krajiška investicionalna zaklada i krajiške im. obćine, unovčeno je za 14.627 fr. 20 nč. Ukupni prihod družtva od te prodaje iznosio je prema tomu 16.728 fr. 20 nč. Ako se od toga odbiju troškovi dražbe i prevoza po privatnicima poklonjenih izložaka iz Budimpešte u Zagreb u ukupnom iznosu od 1694 fr. 35 nč., to je od prodaje paviljona i izloženog drva |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 508 — uuišlo u dražtvenu blagajnu čistili 15.033 fr. 85 nč, koja je svota kamatonosao uložena dielom kod činovničke zadruge, a dielom kod I. hrv. stadione u Zagrebu. Izložci pako, što su ih družtvu za uređjenje šum. muzeja poklonili plemeniti darovatelji i to: I. Kr. hrv.-slav. zem. vlada sve svoje izložke. 1. Preuzvišeni gosp. Ban — investicionalne zaklade. 2. B. Weis. Bisag-Bregovica. 3. Alexander pl. Weiss. Zagreb. 4. Vlastelinstvo Kutjevo. Dragutin Turković. 5. A. Cerjch. Tvornica hrast, izvađka. (ekstrakta) Mitrovica. 6. Alb. Beek. Vinkovci. 7. Josef Weiss. Mikleuš. 8. Ign. Deutsch. Vočiu. 9. S. i H. Kramer. Karlovac. 10. Gjula Kuzma. Vinkovci. 11. Kr. kot. oblatt — izložbeni odbor Djakovo. 12. Alnoch-sche Stockfabrik. Bregana (bez stelaga). 13. Izložbeni odbor Slatina (traži podatke). 14. Heinrich Schwartz. Križevac. 15. File Jurkovid. Niemci. 16. Holzmanufaktur Vrbovsko. 17. Gustav Ritter v. Pongratz. 18. Vlastelinstvo u Vukovaru. 19. Ftirst Schaumburg-Lippe. 20. Felix Neuberger 2 Tableaux. 21. Družtvo za zaštitu životinja. 22. Bellamarie šamar. Sve osim lovačkih. 23. Županje. Tanin fabrik. 24. Petar Zimmer. Osiek. 25. Dioničko paromlinarsko družbvo. Zagreb. preneseni su u Zagreb, te su pohranjeni dielom u prostorijam, što ih družtvu staviše na razpoložbu Presvietli gosp. grof Kulmer i hrv.-slav. gospodarsko družtvo, a dielom u skladištu prometnog družtva u Zagrebu, koji su potonji i proti požaru osjegurani. Pošto je pitanje u toliko doprlo bilo, obratilo se je đružtveno predsjeđničtvo posebnom molbom na slavno zastupstvo kr. i slob. glav. zem grada Zagreba, neka bi od gradskih zemljišta ustupilo hrv.-slav. Šum. družtvu gradilište, koje mu je potrebito za gradnja šumarskog doma |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 509 — i muzeja; — a osim toga obratilo se je pređsjedničtvo i na sve rodoljube i prijatelje šumarske struke molbom, da bi družtvu bnd novcem bud materijalom u pomod pritekli. U to vrieme zatekla je đružtvenu upravu i radostna viest o ustrojenju šumarske akademije u Zagrebu. A pošto vis. kr. zem. vlada ne razpolaže sa prostorijama, koje su potrebite za uređjenje akademije, to se je sama po sebi nametnula misao, da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija smjesti u šumarskom domu, gdje bi joj pri ruci bile razne zbirke šumarskog muzeja. U povodu toga stupili su zastupnici vis. kr. zem. vlade u pregovore sa drnžtvenom upravom kako glede obsega prostorija, koje bi se u šumarskom domu imale vis. kr. zem. vladi iznajmiti, tako i glede visine najamnine, koja bi se imala za to družtvu godimice po vis. vladi plaćati. Ti pregovori dokončani su konačno na zadovoljstvo obih stranaka, te je prema tomu i gradnja same družtvene zgrade uđešena, nu ipak tako, da se prostorije, u kojih će se smjestiti šumarska akademija, mogu u svako doba preobratiti u privatne stanove. Što se ponajprije tiče molbe družtva, upravljene na slavno zastupstvo gl. grada Zagreba, to mi je slavnu skupštinu izviestiti, da je ta molba podpunim uspjehom ovjenčana bila, te je slavno gradsko zastupstvo u svojim sjednicama od 1. veljače 1897. §. 53. i od 30. svibnja 1897. §. 133. velikodušno zaključilo hrv.-slav. šum. družtvu na trgu KhuenHedervary- evu za gradnju šumarskoga doma darovati gradilište u izmjeri od 324*1 n hvati. Obveze, koje je naše družtvo tim darom na sebe preuzelo, jesu sliedeće: 1. Družtvo dužno je na toj, bezplatno ustupljenoj mu površini najdulje, do konca g. 1898. započeti gradnjom najmanje dvokatne kuće u gore napomenutu svrhu, inače pristoji gradskoj občini pravo darovano zemljište družtvu oduzeti, pak si gradska obćina to pravo gruntovno osjegurati može; 2. Zgrada, što će ju podići družtvo na darovanom zemljištu, ima služiti za smještenje šum. doma i šummuzeja, a za šumarsku akademiju dotle, dok se ista na drugom mjestu nesagradi. Ako li družtvo đružtvenu sgradu toj posvetnoj svrsi otudji, tad je dužno gradskoj občini platiti u ime odštete iznos od 12.000 fr., koju obvezu gradska obćina na družtvene nekretnine gruntovno uknjižiti može. Pošto su primjerice hrv.-slav. gospodarsko družtvo, kao i ina družtva pod sličnim uvjetima dobile od gradske obćine bezplatua gradilišta, to je i upravljajući družtveni odbor te uvjete gradske obćine zagrebačke u ime hrv.-slav. šum. družtva prihvatio, te je već sklopljen i odnosni darovni ugovor, kojega su za stran našega družtva podpisali družtveni predsjednik, Preuzv. gosp. Marco grof Bombelles i družtveni tajnik, A. Borošić, pak je taj ugovor jur predan na gruntovnu provedbu. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 510 — U pogleda pako smještenja šumar, akademije u đražtvenom domu postignut je sa vis. kr. zem. vladom sliededi sporazum : Hrv.-slav. šum. družtvo iznajmljuje kr. hrv.-slav. zem. eraru u glavnom pročelju u prizemlju dvie sobe sa predsobljem i nuzprostorijama, a u I. katu 4 velike sobe kao predavaonice, 3 sobe za profesore, 1 sobu za podvornika i nuzprostorije, kao i odgovarajuće podrumske i eventualno tavanske nuzprostorije, zatim za podvornika stan u dvorištu u souterrainu. Kr. hrv.-slav. zem. erar uzima te prostorije u najam na 20 godina uz nepovisivn najamninu od godišnjih 2000 for. Taj najam ne može otkazati kr. hrv.-slav. erar za 20 god., đočim hrv.-slav. šum. družtvu pristoji pravo, nakon minulih 10 godina najma, isti otkazati uz otkazni rok od jedne godine. Pošto su ta najglavnija pitanja povoljno riešena bila, pristupilo se je samoj gradnji doma. Kao što Vam je veleštovana gg. skupštinari iz zapisnika o sjednicama upr. odbora, koji se u družtvenom časopisu redovito objelodanjuju, poznato, izabran je u svrhu rukovanja posal.a oko šum. doma i muzeja poseban pododbor od 5 lica. U tom su pododboru Vel. gg. družtv. podpredsjednici, Ferdo Zikmundovsky i J. Havas, te p. n. gg. odbornici H. Grunđ, R. Fischbach i D. Trotzer. Naknadno popunjen je taj pododbor još zamoljenim gradjevnim vještakom p. n. g, c. i kr. gradjevnim savjetnikom. Kunom Waidmanom, koji vodi stručni nadzor nad samom gradnjom. Zatim je družtvena uprava, da si pribavi što ljepše i svrsi shodnije nacrte za gradnju doma, razpisala javni natječaj uz nagrade u ukupnoj visini od 2500 kruna ili 1250 fr. Kako je svojedobno objelodanjeno bilo, predloženo je družtvu povodom toga natječaja u svemu 14 nacrta, od kojih je zamoljena porota dopitala prvu nagradu od 1500 kruna graditeljem, Aleks. pl. Aigneru i Gjuri Carneluttiu, drugu nagradu od 600 kruna graditelju, W. Jellineku, a treča nagrada od 400 kruna kr. profesoru, Hectoru pl. Eckehlu. Osim toga predložila je porota družtvu, da za izvadjanje same gradnje upotrebi nacrt graditelja, A. pl. Aignera i Gj. Carnelutia, te da od natjecatelja tvrdke Fischer i Hruby u Zagrebu prekupi natječajni njen nacrt. U povodu toga stupila je uprava u pregovore sa graditeljima, A. pl. Aignerom i Garnellutiom radi izradbe đetailnih nacrta i troškovnika, koji su konačno tu izradbu preuzeli uz odštetu od 2000 for., te prekupila od tvrdke Fischer i Hruby natječajni nacrt za 200 for. Sav trošak gradnje proračunat je na svotu od 110.000 fr., koja se absolutno prekoračiti neće i u koju su uračunati troškovi za prvo uredjenje šum. muzeja. Na temelju sastavljenih troškovnika i đetailnih nacrta razpisala je družtvena uprava za 15. kolovoza t. g. javnu jeftimbu zemljo- i zidarskih radnja, te radnja oko namještaja, proračunatih na 45.448^ fr. 70 nč., zatim klesarskih radnja, proračunatih na 6.628 fr. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 47 <-- 47 --> PDF |
~ 511 konačno željezarskih radnja, proračunatih na 8300 fr. U svemu je stiglo 8 ponuda, te je gradjevni odbor preporučio, a upravljajući odbor n svojoj sjednici od 17. kolovoza t. g. zaključio, da se od stigavših ponuda prihvati za zemljo-zidarske i namještajne radnje ponuda zagrebačke tvrdke Prister i Deutsch sa popustom od 9 1% izpod fiskalne cieue, za žfcljezarske radnje ponuda iste tvrdke sa popustom od 3´7°/t izpod izklične eiene, te konačno za klesarske radnje ponuda J. Franza, klesara u Zagrebu, sa popustom od S-oVo izpod izklične ciene. Ukupni popust iznosi prema posljetku jef´timbe 4674 fr, 91 nč. tako, da ce napred navedene radnje stojati ukupno 55.701 fr. 79 nč. Sa dostalcima sklopljeni su gradjevni ugovori, te je sa gradnjom družtvene sgrade, koja — kako se vel. gg. skupštinari na licu mjesta osvjedočiti možete, liepo napreduje — odmah započeto, a tvrdka Prister i Deutsch vezana je gradjevnim ugovorom gradnju tako pospješiti, da se na 15. listopada t. g. može započeti postavljanjem krova, a ostale zidarske radnje, kao i radnje oko namještaja tako udesiti, da budu 1. srpnja 1898. posve gotove. Zatim je na dne 4. rujna t. g. obđržavana, a 6. i 7. rujna t. g. nastavljena javna jeftimba za izdanje tesarskih radnja, proračunatih na 6337 fr. 50 nč., pokrivačkih radnja, proračunatih na 3490 fr., i limarskih radnja proračunatih na 1030 fr. Od stigavših ponuda gradjevni je odbor preporučio, a upr. odbor u svojoj sjednici od 25. o. mj. prihvatio za tesarske radnje ponudu Filipa Deuscha i sina sa popustom od 18´6V« izpod izklične ciene, za pokrivačke radnje ponudu Dragutina Vrbančića uz paušalnu svotu od 3948 fr., te za limarske radnje ponudu A. Maruzzia sa popustom od 12Vt izpod izklične ciene. Ukupni na tim radnjama polučeni popust izuaša 1833 fr. 71 nč., te će izvedba tih radnja stojati 8914 fr. 79 nč. Prema tomu izdano je dosada radnja na družtvenoj sgradi u ukupnom izaosu od 64.616 fr. 78 ud. Obzirom na pokriče troškova, skopčanih sa gradnjom družtvene sgrade, čast mi je izviestiti slavnoj skupštini sliedeče: Družtvene glavnice (utem. pripomoćne, literarne, muzealne i zaklade šum. doma) iznašaju današnjim danom u efektima nominalno 18.500 fr. i u gotovom 16.047 for. 97 nč. ili računajuć efekte sa pari ukupno 34.547 for. 97 nč., pribrojiv k tomu votirane, a još neuplaćene prinose korporacija i privatnika za šumarski dom sa 6415 fr., to đružtvo razpolaže današnjim danom sa gotovinom od 40.962 fr. 97 nč. Darovaše pako do danas: Anton Bačić 50 fr., tvornica tanina u Mitrovici 100 fr., štedovna i pripomočna zadruga u Pleternici 15 fr., Ogulinska im. obć. 50 for., Feliko Neuberger 200 fr., sredotočna štediona u Zagrebu 240 fr, Gradiška im. obć. 1000 fr., I. hrv. štediona 5000 fr. Plemenitim darovateljem neka bude izražena na ovom mjestu u ime nadarenoga družtva naj |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 512 — srdačnija hvala. Nu pošto većina kraj. im. obćina, kao i veleposjednika i inih odličnika nije družtvenoj upravi još dosada priobćila svoju odluku 0 prinosu za gradnju šum. doma i muzeja, to se družtvena uprava po uzdano nada, da će ti prinosi doseći znatniju svotu. Gledora na proračunati gradjevni trošak, koji dosiže visinu od 110.000 fr, nisu ipak družtvene glavnice zajedno sa jur votiranim prinosima, kao i onim prinosima, kojim se je još nadati, kadre pokriti sav gradjevni trošak, pak će stoga biti svakako od potrebe, da se za pokriće gradjevnih troškova podigne oveći zajam. Družtvena uprava obratila se je u tu svrhu posebnom predstavkom ponajprije na slavno zastupstvo brodske imovne obćine, kojom misli, da brodska imovna obćina pruži hrv.-slav. šum. đružtvu zajam do najvišeg iznosa od 70.000 fr. uz što povoljnije uvjete i eventualno hipotekarno osjeguranje svoje tražbine. Pošto zastupstvo brodske im. obćine ove godine još svoje glavne skupštine obdržavalo nije, to se za sada ne može još niti znati, da li će ta molba našega družtva uvažena biti, ali se družtvena uprava sigurno nada, da će slavno zastupstvo brodske im. obć. u svojoj rodoljubnoj sviesti tu molbu uvažiti i hrv.-slav. šum. družtvo u njegovom patriotičkom pregnuću poduprieti. A za slučaj, da bi u tom pravcu nada družtvo izdala, obratiti će se predsjedničtvo za postignuće zajma na druge krajiške im. obćine i novčane zavode, pak stoga za financiranje zajma ne ima nikake bojazni pošto je družtvo kadro svakom vjerovniku za osiguranje njegove tražbine pružiti dovoljno jamstvo. Gradnjom šumarskoga doma, u koji će se smjestiti šum. muzej, šumarska akademija, a po svoj prilici i lovačko družtvo, biti će učinjen opet jedan korak napred, a Bože daj, da bude na procvat šumarske struke i na uhar domovine. Buduć sa gradnjom šum. doma i muzeja u savezu stoji i pitanje 0 preinačenju družtvenih pravila, to mi je u tom pogledu čast izviestiti slavnu skupštinu, da družtvena uprava to pitanje s vida pustila nije, već je dapače upr. odbor u svojoj sjednici od 25. ožujka, 1897. izabrao i posebni pododbor za sastavak novih družtvenih pravila. Nu taj pododbor neće moći sastavku novih pravila pristupiti sve dotle, dok ne bude dokončano pitanje o financiranju zajma, što ga družtvo za gradnju šum. doma podići mora, a naročito dok ne budu poznati uvjeti, pod kojimi će se taj zajam podići, te ustanovljeno vrieme i visina odplatnih obrokah, pošto će se sa tim činjenicama morati računati kod sastavka novih družtvenih pravila. Nacrt novih družtvenih pravila predložiti će se stoga na prihvat budućoj glavnoj skupštini, a prije pravodobno objelodaniti u družtvenom |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 513 — časopisu, a družtvena uprava biti će zahvalna gg. članovima, ako joj pri tom poslu pripomognu time, da predsjedničtvu svoje eventualne želje i nazore pismeno obrazlože i pripošalju, pošto i pri tom poslu vriedi ona stara poslovica: «da više očiju više vidi, a više ljudi više znade». Prelazeći na dalnji dio rada družtv. uprave i upr. odbora u minuloj poslovnoj godini, čast mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je družtvena uprava na temelju zaključka upr. odbora od 2b. ožujka t. g, toč. 6., stvorenog na pređlog odbornika p. n. g. Julija Vraničara, predložila vis. kr. zem. predstavku, kojom se moli, da se obćinskim lugarima, kojim su njeke oblasti zabranile nositi u službi dugačku pušku, dozvoli, da smiju u vršenju svoje službe nositi samo vojničku pušku sa bodom. Osim toga zaključio je upr. odbor u svojoj sjednici od 17. kolovoza t. g. pod toč. 8. na pređlog odbornika p. n. g. D. Trotzera. 1. Da se u povodu toga, što su u posliednje doba učestali nasilni napadaji na lugarsko osoblje sa strane šumoštetnika i krivolovaca, kao i osude toga osoblja na kazan zatvora radi uporabe oružja u prekoračenoj samoobrani, družtveno predsjedničtvo posebnom predstavkom obrati na vis. kr. zem. vladu, moleć ju, da blagoizvoli uaredbenim putem pobližje protumačiti §. 54. šum. zak., sloveći o uporabi oružja po lugarskom osoblju u slučaju pravedne samoobrane, te po mogućnosti i primjera radi taksativno navesti one slučaje napadaja, u kojih je lugarsko osoblje vlastno uporabiti oružje na svoju samoobranu. 2. Da se u povodu toga, što se u raznim županijama §, 53. šum. zak. na razne načine tumači i u praksi provodi, družtvena uprava obrati predstavkom na vis. kr. zem. vladu, neka bi ista u provedbi §. 53. šum. zakona radi jednoličnosti postupka, kao i ravnanja šumo- i lovoposjednika blagoizvoljela naredbenim putem odrediti, kakovo se oružje ima smatrati «navadnim oružjem«, što ga je prema citiranoj zakonskoj ustanovi vlastno lugarsko osoblje u službi nositi. Ove dvie predstavke podnieti će se vis. kr. zem. vladi odmah, čim g. predlagač podnese družtvenom predsjedničtvu potanje pismeno obrazloženje istih, odnosno prikupi podatke, kojimi će se te predstavke što bolje pođkriepiti. Nadalje je isti g. odbornik u toj sjednici stavio pređlog, da se od strane družtvene uprave razpiše nagrada za sastavak službovnika za lugarsko osoblje, koji bi mu služio kao priručna knjižica, te u kojemu bi to osoblje za prilike svoje službe našlo potrebitu uputu. Upravljajući je odbor i taj pređlog usvojio i kao nagradu za sastavak takove knjižice opredielio svotu od lOO for., te podjedno umolio g. predlagača, da sastavi i družtvenom predsjedničtvu priobći sadržaj, koji misli, da bi taj službovnik obuhvaćati imao. Nakon toga predložiti će |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 514 — se taj predmet ponovno upravlj. odboru na pretres, te odnosni natječaj razpisati. Nadalje mi je izviestiti slavnu skupštinu, da je vis. kr. zem. vlada i ove godine dopitala našemu družtvu iz zemaljskih sredstva novčanu pođporu od 600 for. za promicanje družtvenih svrha. Na čemu joj budi ovdje izražena najsmjernija zahvalnost u ime našega družtva. Na pođporama izdana je minule poslovne godine udovi Milki Giirtler i Mariji Frezlau svakoj po 50 for. iz prihoda pripomočne zaklade. Zatim mi je izvjestiti slavnoj skupštini, da je đružtv. članu Josipu Ettingeru u ime podpore za izdanje njegova djela «Lovđžija» izplaćeno u ovoj godini svota od 200 for. iz družtvenih sredstva. Broj družtvenih članova povećao se je i ove godine, te naše družtvo broji danas 7 začastnih članova, 56 članova utemeljitelja, 33 podupirajuća člana, 325 članova I. raz., 634 članova II. raz. i 46 predbrojnika: ukupno 1101 članova. Na prema prošloj godini povećao se broj članova za 1. začastnog člana, 22 člana I. i 2 člana II. raz. Od vremena prošle skupštine izgubilo je naše družtvo nemilom smrću njekoliko članova i to: Bivšega družtv. pođpredsjeđnika, mnogogodišnjega tajnika, predsjednika i začastnoga člana našega družtva kr. zem. šum. nadz.. Miju Vrbanića, kojemu hrvatsko šumarstvo, a i mnogi od hrvatskih šumara puno duguju, pak je s toga samo za požaliti, da se usljed smrti pokojnikove baš za vrieme našega boravka na prošlogodišnjoj millenijskoj izložbi u Budimpešti nije hrv. šumarstvo moglo dičnom pokojniku odužiti onom poštom, koju je doista zaslužio. Nadalje izgubismo Antuna Soretića, umir. kr. drž. šumarnika u Zagrebu, Jakoba Sorgera, veletržca u Osieku, Josipa Sehmidingera, umir. kr. žup. šum. nadzornika i šum. ravnatelja vlastelinstva Voćin-Orahovica, Vinka Dračara, kr. nađšumara u Otočcu i Pavlina Ljudevita, vlast, nadlugara u Lividragi. Slava im! Obzirom na uplatu družtvene članarine izvjestiti mi je, da ista dosta sporo i neuredno unilazi, pak mi je s toga obzirom na znatne troškove, što ih družtvo imade, kao i na to, da će odsele usljed gradnje šumar, doma odpasti kamatni prihod od družtvenih glavnica, staviti na srce gg. članovom, neka nastoje, da svoju članarinu redovito podmiruju, jer se je bojati, da inače družtvo ne će biti u stanju, da svojim obvezam udovoljava. Za družtvenu knjižnicu nabavljena su ove godine sliedeća diela: Nabavljene knjige za knjižnicu: 1. Hejer, die forstliche Statik. 2. Glauer, Forsteinrichtuug. 3. Wessely, Dienstunterricht. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 515 — 4. Nevald, Caraeral-Taxationsmethode. 5. Kauschinger, die Lehre vom Waldschutze. 6. K.raft, Theodolith-Messung. 7. Wessely, Postdienst in Osterreich. 8. Pejrer, Zusamraenlegung der Grundstacke. ^ 9. Bohn, die Vermessung. 10. Konig. Forstmatematik. 11. Leo, die Forststatistik. 12. Vorbereitung der Eleven fiir den Forststaatsdieust. 13. Miinener forstliche Hefte. 14. D. Hech, das Genossenseliaftswesen in der Forstwirtscliaft. 15. Wessely, Catastralvermessung in Bosnien. 16. Bericht iiber die 18-te Versammlung deutscher Forstmauner 17. Neumeister, Forstbetriebseinriclitung. 18. Bernhart, die Porststatik in Deutschlanđ. 19. Sjruček, die Messkunst. ´ 20. Donner, die forstlichen Verhaltnisse Preussens. II. C a s o p i s i: 1. Forstwissenschaftliches Zentralblatt. 2.. Ost. Forst- uuđ Jagdzeitung. 3.. Forst- und Jagdzeitung. 4. Fricks Rnndchau. ,5. Vierteljahresschrift fiir das ost. Forstwesen. 6. Waidmannsheil. 7. Forstlicb-naturwissenscliaftliche Zeitschrift. 8. Zeitschrift fiir Forst- und Jagdvvesen. 9. Tharander, forstliches Jahrbuch. lO.Lesnoj jonrnal. 11. Revue des auz et forets. Osim toga darovao je za družtvenu knjižnicu p. n. g. umir. šum. nadzornik Josip Ettinger izdana svoja diela: Lovdžiju i Katekizam za lugare. Na čemu mu budi ovdje izražena srdačna hvala. Sveze, što ih naše dražtvo podržava sa ostalim družtvima i uredničtvima novina, nisu se od prošle godine u ničemu proniienile. Družtveni časopis «Sum. list» i prilog mu «Lug. Viestnik» tiskaju se sada u 1150 primjeraka, od kojih se davaju bezplatno 55 primjeraka u izmjenu novina i časopisa raznim uredničtvima i družtvima. Što se samoga tiska družtvenog časopisa i priloga mu tiče, to je prošlogodišnja glavna skupština zaključila, da se počam od 1. siečnja 1898. izdaje članovern II, razr. samo «Lugar. Viestnik. Taj se pako za |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 516 — ključak nije mogao provesti, jer su članovi II. razr. počeli listom izstapati iz družtva tako, da je družtvena uprava — nadajući se odobrenju slav. skupštine — bila prisiljena članovom II. razr. uz «Lug. Viestnik» šiljati i nadalje «Šum. list». Slavna skupština umoljava se, da izvoli taj postupak đružtvene uprave naknadno odobriti. Prelazeći na izvještaj o novčanom stanju uašega družtva koncem koledarske godine 1896., čast mi je u prvom redu izvjestiti slavnu skupštinu, da je povodom nastavše promjene u đružtvenom predsjedničtvu bivši družt. predsjednik velemož., gosp. Ferdo Zikmundovskv položio rukovanje blagajnom družtva, te je uprav, odbor u svojoj sjednici od 18. listopada 1896. zamolio p. n. g. odbornika Roberta Fischbacha, da preuzme upravu družtv. blagajne, koji se je tomu pozivu i odazvao. Stanje drnžtvenih glavnicah bilo je koncem g. 1896. sliedeće: U 472% ug. reg. odštet. obveznicama u [nominalnoj vriednosti od 17.500 for. uloženo je kumulativno na račun svih družtvenih glavnicah 17.841 for. Od toga odpada na a) Utemeljiteljnu zakladu 12.560 for. 16 nč. b) Pripomoćnu zakladu 4.151 for. 43 nč. c) Šum. doma zakladu ........ 810 for. 71 nč. d) Literarnu zakladu . . 318 for. 70 nč. Ukupno . ~ . . 17.841 for."-^"^ Osim toga ima utemeljiteljna zaklada 10 kom. 3*/o austr. zemljovjere. sijskih si-ećaka od godine 1889. u nominalnoj vriednosti 1000 for. U gotovom pako imale su koncem godine 1896. a) Utemeljiteljna zaklada 744 for. 04 nč. b) Pripomoćna zaklada 525 for. 27 nč. c) Šum. doma zaklada 252 for. 20 nč. Literarna zaklada . 27 for. 56 nč. Ukupno . ". ´. m549lor. 07 nč. Ta svota uložena je kamatonosno kod I. činovničke zadruge u Zagrebu na posebnu uložnu knjižicu. Cisti prihod našega družtva iznašao je koncem godine 1896., kako se iz zaključnog računa za g. 1896 , koji Vam je gospodo škupštinari na uvid predložen, razabire, svotu od 698 for. 73 nč. Od te svote pripojeno je prema družtvenim pravilima utemelj. zakladi 524 for. 05 nč., a pripomoćnoj zakladi 174 for. 68 nč, Pokućtvo, te ini nared i knjižnica sačinjavaju posebnu imovinu našega družtva. Družtvena knjižnica broji svezaka u jvriednosti 3070 fr., đočim pokućtvo, te ini nared vriedi po prilici 300 for. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 517 Završujnći ovo izvješće o djelovanju družtvene uprave i upr. odbor u minuloj poslovnoj godini, čast mi je umoliti slavnu skupštinu, da ga izvoli primiti na blagohotno znanje. Pošto je družtveni tajnik pročitao svoj izvještaj, razvila se je živahna debata glede promieue družtvenih pravila i gradnje šumarskoga doma, u kojoj su sudjelovali predsjednik skupštine p. n. g. kr. odsj. savj. Ferdo Zikmundovskj, družtveni članovi p. u. gg. F. Kesterčanek, M. Radošević, A. Kern, Gr. Vac i družtveni tajnik A. Borošić, te je konačno glavna skupština na predlog đrnžtv. člana g. E. Slapničara uzela u cielosti izvještaj đružtv. tajnika na znanja. Nakon toga pročitao je družtv. tajnik izvještaj odbora ad hoc za izpitanje družtvenog zaključnog računa za 1896., te je glavna skupština prema predlogu toga odbora podielila družtvenoj upravi absolutorij za god. 1896. Oko proračuna za g. 1897., što ga je uprava skupštini predložila, razvila se je takodjer živahnija debata, te je konačno proračun za g. 1898. prihvaćen u cielosti onako, kako ga je predsjedničtvo predložilo bilo. U pogledu mjesta, gdje bi se imala obdržavati buduća, XXII. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva, bude prema predlogu predsjednika skupštine zaključeno, da se ista obdržava u Zagrebu, te prema dalnjem predlogu g. G. Vaca sa skupštinom spoji izlet u zagrebačku okolicu. U odbor ad hoc za izpitanje računa za g. 1897. budu po skupštini izabrani družtveni članovi p. n. gg. Leo Šipek i August Ružieka. Ovogodišnjoj glavnoj skupštini stigla su od družtv. člana g. M. Radoševića dva predloga i to: 1. Glede promjene družtvenih pravila naročito §§. 1., 4., 6(a), 13. i 14. 2. Glede podneska predstavke kr. zem. vladi u svrhu podizanja ribarstva u šumah. Potonji predlog glasi doslovce kako sliedi: Veleslavna skupštino! Zadaća naprediti ribarstvo u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji napredovala je do danas bez pripomoći šumarah ipak tako daleko, da imademo danas zemaljskog ribarnika, naredbu u prilog zaštite ribe, ribarsko družtvo, koje ima i svoj strukovni list i da je za umjetnu gojitbu ribe osnovala ribogojilište brodska im, obćina u Velikoj, vlastelinstvo Kutjevo u šumi Rjeka, Devčić na plitvičkih jezerih, grof Kulmer na Sljemenu i t d. Žalibože moramo priznati, da je to početak, koji ipak svojim rezultatom nas šumare zadovoljiti ne bi smio, a ne zadovoljava niti nijednog pravog ribara u zemlji. Ribarstvo mora šumara zanimati skoro toliko, kao i lovstvo; pa dok znamo, da isto racionalno tjerano i liepu korist pruža, moram se |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 518 — čuditi, što i´ibarstvo prepolako napreduje i što su upravo šumari do sada ovoj grani premalo u susret došli. U bezbrojnih gorskih potoeih, osobito uz željeznice i ceste, gdje je dinamit kod gradnje rabljen uništena je pastrva, a po divljih ribarih naseljen ovdje bezvriedan klin, a gdje još rakali ima, tu se i za mrieštenja nemilo hvataju i tamane tako, da je obće mnienje, da će ih ovdje nestati. U potoeih, koji brežuljaste predjele prolaze, njekoć bogati na racih, ne ima ih, kuga ih podavila, pa tko ih ovdje opet naseljuje ? Nitko. U potoeih i riekah po ravnicah, jer ne stoje pod dosta oštrim nadzorom, tamani se riba na sve moguće načine — tu ima, negda ribom najnapučenijih predjelah, sada gotovo praznih. Potoci i rieke u ravnicah sa barami na hiljade jutarah iznose, te bi po jutru 5—50 for. đohodka pružati imali kod racionalna ribogojstva, a tako ne imadu niti desetinu toga. Crtati sve tužne prilike ribarstva u kraljevini našoj nije šumarom potrebno, ali je potrebno potaknuti pređlog, što je sa naše strane nčiniti, da se racionalno ribarstvo promakne, pak da i u toj zadaći do materijalnog napredka druge kulturne države što prije dostignemo. Prvi ribarski sastanak u Zagrebu od 27. lipnja 1897. prihvatio je sliedećih 10 točakah, koje su visokoj vladi podnesene na uvaženje: 1. Točno proučiti ribarske odnošaje u Hrvatskoj i Slavoniji. 2. Imenovati ribars. komisiju i odrediti joj djelokrug. 3. U´^tanoviti pravne odnošaje. 4. Stvoriti dobar ribarski red (zakon), urediti ribars. reviere i nadzor ribnih voda. 5. Urediti ribars. zadruge i družtva. 6. Zakonita zaštita ribarstva proti neprijateljem. 7. Unaprediti ribogojstva i ribnjačarstva. 8. Urediti poduku u ribarstvu, ribogojstvu i ribnjaČarstvu. 9. Napučiti naše vode sa raci. 10, Namaknuti sredstva za unapređjenje ribarstva. Slažuć se i ja sa ovim predlogom ribar, družtva u svih točkah, molim, da to i naša glav. skupština prihvati i sa svoje strane isti predmet visokoj vladi preporuči. Držim pako potrebno dometnuti sa strane šumarah još i ovo: Ad točk a 4. Ribarnik zemaljski imao bi se definitivno imenovati i dodieliti šumarskom ili gospodarskom odsjeku i njegove zadaće, u toj točki označene, imao bi definitivno provadjati na trošak zemaljski. Ad točk a 7. Zemaljski ribarnik imao bi preuzeti nauku ribogojstva na šum. akademiji u Zagrebu — tako biva i u drugih naprednih zemljah, a za to bi se oko Zagreba, a ne Božjakovine urediti imalo zem. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 519 ribogojilište — taj zavod bi kroz zagrebačku publiku djelovao i na dalnje slojeve naroda povoljno, što sve u Božjakovini biti ne može. Ad točk a 10. Potrebna sredstva za unapređjenje ribarstva imala bi se namaknuti: a) iz zemaljskih dohodkah. b) iz krajiške investicionalne zaklade. c) iz dohodkah imovnih občiuah te državnih šumah. Pošto znadem, da je pitanje, kako namaknuti potriebna sredstva u toj zadaći, najodlučnije, s toga mislim, da bi visoka vlada predmet taj ovako riešiti dostojala: Da se što više zemaljskog dohođka za ribarstvo upotriebiti može, neka bi se njeki °/o od najamnih dohodkah ribarstva n. pr. Save, Drave i t. d. ustanovio kao namet za to. Investicionalnoj zakladi krajiškoj već je po duhu zakona zadaća trošiti sve dohodke svoje za unapređjenje svih kulturah u Krajini, za ribarstvo uz bivše krajiško more mogu se dakle i veće svote trošiti, ma da se i na račun toga i koja hiljada forintah od krajiških šum. kultura za to odkine — za ribarstvo investirani kapital nositi će prije i veće kamate već šuma, s toga ne bi tu zaprieke na putu stati smiele, a tako isto bi mnoge bare, potoci i rieke izvan šumah u Krajini iz invest. zaklade ribom i racima napučiti trebalo. Ribarstvo unutar šumskog posjeda u ležećih potocih, riekah i barah i jezerih neka bi šumovlastnici ili im. obćine ili država obvezana bila po naputcih zem. ribarnika urediti — to ne bi bili veliki troškovi za šumovlastnike, a da i jesu, nositi će svoj prihod, ako se zadaća ozbiljnom voljom sistematično uz dovoljna sredstva provede. Svršiv time moj predlog obćenitog sadržaja, molim veleslavnu skupštinu, da se moj predlog prihvatiti izvoli i tako podnese vis. kr. zem. vladi kraljevinah Hrvatske i Slavonije na djelovanje, a potaknuv to u ovoj skupštini, željan sam, da u buduće svaki šumar napose i svi zajedno ribarstvo podupremo! Ne zaboravimo, da je i ribarstvo «ein lorstliches Vergniigen*. Glede prvoga predloga g. Rađoševića, koji se tiče promiene družtvenih pravila, razvila se je bila živahnija debata, u kojoj sudjelovaše osim g. predlagača, g. F. Kesterčanek, D. Laksar, M. Prokić i družtveui tajnik A. Borošić, te je konačno po skupštini zaključeno, da se preko toga predloga predje na dnevni red obzirom na podneseni izvještaj družtvenog tajnika o tom predmetu. Glede drugog pako predloga g. Rađoševića, kojega je još podupro đružtv. član g. M. Zobundjija, bude zaključeno, neka ga družtveuo pređsjedničtvo podnese kr. zem, vladi s preporukom na uvaženje. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 520 Pr o 0 potrebi i pokriću raziioda hrv.-slav. šumarskoga družtva za upravnu 26. rujna 1897. Godine 1896. 1897. 1898. Predmet zaista izdano preliminirano for. a. vr. O Potreba (Razhođ): 1 stanarina 180 — 2 Paušal za ogriev i razsvietu ... . 24 — 3 Nagrada tajniku družtva 200.— 200 200 4 Tajnika pisarnieki paušal 100.— 100 100 5 Nagrada uredniku rŠumar. lista" 400.— 400 400 6 Uredniku paušal za korekturu... 99.96 100 100 7 Uredniku paušal poštovni 29.96 30 30 8 Nagrada suradnikom »Šum. lista« 368.2,5 400 400 9 Štampanje ^Šumarskoga lista"... 1503.96 1800 1600 10 Vez i odprema nšumar. lista"... 242.78 300 260 11 Časopisi strukovni 53.80 50 60 12 Troškovi oko knjižnice (nabava, vez) 100.-100 100 13 Pisaće potrebe pređsjeđničtva .. . 16 10 14 Poštarina i biljege pređsjeđnietva 57,24 70 60 15 Razne tiskanice 43.30 50 30 16 Troškovi glavne skupštine 8.21 10 10 17 Listonoše, sluznici 28.— 30 30 18 Razni troškovi za promicanje struke 200.-200 200 19 Vanredni troškovi (pokućtvo, nad grobni vienci i t. d.) 34.30 40 40 20 Pođpore 20.— 50 50 21 Razliod pripomoćne zaklade .. . . 250.— 180 180 Ukupno... 3739.76 4330 3860 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 57 <-- 57 --> PDF |
521 račun godinu 1898., predložen XXI. glavnoj skupštini, obdržavanoj u Zagrebu. EO 00 _ St 00 g Predmet 1 » .2. a. 1 o "^ IS! so c5 O Pokriće (Prihod): 1 583-30 Prinos podupirajiKSih članova 519 90 594 600.— 600 Članarina I. razreda 1103.14 1500 858.30 1200 195.80 200 Ini prihod (upisnina, diplome, medjutimni kamati i t. d.) 128.05 60 227.26 180 Pođpora zemaljska za izdavanje »Lngarskog viest200.- 200 Ukupno 4415.75 4534 U Zagrebu, dne 25. rnjna 1897. Predsjedničtvo hrv.-slav. šumar skoga dpužt va. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 58 <-- 58 --> PDF |
- 522 — S alslj o.čia.i o blagajničkom rukovanju hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva dne 26. rujna I. R a z Ii o d. o -3 (U EH P 0 m e n c e Bilo je preliminirano for. D istinu izdano for. nč. Opazka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stanarina i podvorba Paušal za ogriev i razsvietu .. Nagrada tajniku družtva Tajniku pisarnički paušal Nagrada uredniku „Šum. lista"i „Lug. Viestn." Uredniku paušal za korekturu ..... . Urclniku paušal poštovni Nagrada suradnikom ,Šum. lista" Štampanje „Šumar, lista" Vez i odprema ,Šumar, lista" Časopisi strukovni Troškovi oko knjižnice (nabava, vez) Pisaće potrebštne predsjedničtva Poštarina i biljege predsjedničtva Razne tiskanice Troškovi glavne skupštine Listonoše, sluznici Razni troškovi za promicanje struke Vanredni troškovi (pokućtvo, nadgrobni vienci i t. d.) Podpore Razhod pripomoćne zaklade Za šumarski paviljon 200 100 400 100 30 300 1700 270 50 100 10 35 20 50 30 200 40 50 180 870 200 100 400 99 29 368 1503 242 53 100 — 57 43 8 28 200 34 20 250 24 30 21 30 a ´-i X/2 a 3 a ´^ a a> .—´ t^ o " a o o > o O H g>o Ukupno 4735 3739 P-1 3 s u Zagrebu, dne 25. rujna 1897. Predsjedništvo hrv.-slav. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 59 <-- 59 --> PDF |
523 — rac-o-ri. godine 1896., predložen XXI. glavnoj skupštini, odbržavanoj 1897. u Zagrebu. ´ n. P r i h o d. o Bilo je U istinu prelimi primljeno u Poimence Opazka H for. for. nč. ClC se 1 2 3 4 Kamati utemeljiteljne glavnice Prinos od podupirajućih članovaPodpora iz zemaljskih sredstavaČlanarina I. razreda ... . 553 485 600 1355 583 519 600 1103 30 90 14 o 5 6 7 Članarina II. razreda Predbrojnici za „Šumar, list" Ini prihod (upisnina, diplome, medjutimni kamad i t. d.) Prihod pripomoćne zaklade Podpora iz zemaljskih sredstvah za izdavanje „Lugarskog Viestnika" 1106 226 30 180 200 858 195 128 227 200 30 80 05 26 ^ ^ o ^ TS "C Ukupno 4735 4415 75 o Odbiv od zbiljnog prihoda razhod sa 3739 76 Ostalo je koncem g. 1896.- 675 99 a "i^ Slovom šest stotine sedamdeset i pet forinta 99 novč. Opazka . Ako se od ukupnoga prihoda i razhoda odbije prihod i razhod pripomoćne zaklade, to se pokazuje čisti prihod družtvene blagajne sa 698 for. 73 nvč. Od te svote preneseno je u smislu družtvenih pravila u dnevnik pripomoćne zaklade, 174 for. 68 nč. o dočim je 524 for. 05 nč. pripojeno uteme-ca > Ijiteljnoj zakladi. Šumarskoga družtva. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 60 <-- 60 --> PDF |
- 524 - Pošto je time dnevni red glavne skupštine izcrpljen bio, predložio je predsjednik skupštine, velem. gosp. kr. odsj. savj. F. Zikmundovskj, da se od strane glavne skupštine smierno pozdrave Njeg. Preuzv. Svietli Ban Dragutin grof Khuen Hedervary, kao pokrovitelj, te Presv. gosp. Marko grof Bombelles, kao predsjednik hrv.-slav. šum. družtva, što je skupština sa srdačnim «Zivili» prihvatila. Pošto je predsjednik još zamolio družtv. članove gg. J. Kuzmu i Sanđora Perca, da bi izvolili ovjeroviti zapisnik glavne skupštine, zaključio je XXL glavnu skupštinu hrv.-slav. šumarskog družtva, želed gg. skupštinarom sretan povratak njihovim domovom i budući sastanak u novom šumarskom domu. Zapisnik sastarljen u Zagrebu dne 36. rujna 1897. prigodom obdrŽRTanja XXI. glarne skupštine lirvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva. Dnevni red glavne skupštine izcrpljen je kako sliedi : Točk a 1. Predsjednik skupštine velem. gosp. kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj pozdravlja sakupljene skupštinare dobrodošlicom, te priobćuje, da je družtveni predsjednik Presvietli gosp. Marko grof Bombelles zapriečen prisustvovati i predsjedati ovoj glavnoj družtvenoj skupštini. Nadalje priobćuje, da su najavljeni kao zastupnici stranih družtva na ovoj glavnoj skupštini presv. gosp. Miroslav grof Kulmer za obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva, kr. šumarnik Jalijo Kuzma, za ugarsko šumarsko družtvo, dočim je kranjsko-primorsko šumarsko družtvo zamolilo predsjednika skupštine, a galičko šumarsko družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo družtvenog tajnika, da ih zastupaju na glavnoj skupštini. Pozdravni govor predsjednika poprati skupština sa «Zivio!» Nakon pozdravnog govora predsjednikova ustaje družtv. član g. Mijo Radošević, te stavlja primjetbu, da saziv skupštine nije oglašen u roku, koji je za to opredieljen družtvenim pravilima, te moli, da bi se to u buduće činilo. Posije toga ustaje družtveni tajnik, te razjasnuje, zašto je skupština u to doba sazvaua. Skupština uzimlje to na znanje. Točk a 2. Predsjednik skupštine poziva družtvenog tajnika, da pročita izvještaj o radu upravljajućeg odbora n minuloj poslovnoj godini 1896/7. 0 tom izvještaju razvija se živahna debata, u kojoj učestvuju članovi p. n. gg. Fran X. Kesterčanek, Mijo Radošević, G. Vac, A. Eern, predsjednik skupštine i družtveni tajnik, te skupština zaključno na predlog člana E. Slapničara uzima izvještaj tajnički na znanje. Točk a 3. Predsjednik pozivlje tajnika, da pročita izvještaj odbora ad hoc za izpitanje družtvenih računa i imovine za g. 1896. Skupština uzimlje taj izvještaj na znanje i podieljuje družtvenoj upravi absolutorij |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 525 za g. 1896. U odbor ad lioc za izpitanje računa za g. 1897. izabiru se p. n. gg. August Ružička i Leo Sipek. Točk a 4. Ustanovljenje proračuna za g. 1898. i proglas zaključnog računa za g. ] 896. 0 proračunu razvija se debata, u kojoj učestvuju predsjednik skupštine, zatim članovi J. Kuzma, F. Kesterčanek, M. Radošević, G. Vac i družtveni tajnik A. Borošić. Te bude predloženi proračun za g. 1898. u cielosti prihvaćen. Točk a 5. Ustanovljenje mjesta, gdje će se obdržavati buduću XXII. glavna skupština. Predsjednik skupštine predlaže, da se buduća stupština obdržava u Zagrebu, pošto družtvena uprava namjerava tom prilikom svečano proslaviti polaganje zaključnog kamena na družtvenoj sgradi, koja se sada gradi, kao i otvorenje šumarske akademije. Skupština prihvaća taj predlog sa dodatkom g. Vaca, da se sa skupštinom spoji izlet u zagrebačku okolicu. Točk a 6. Razprava o gradnji šumarskoga doma i muzeja. Predsjednik skupštine, izvješćujući o toj gradnji, poziva se na izvještaj družtvenog tajnika, te priobćuje, da se je družtvena uprava pobrinula, da družtvo dobije za pokriće gradjevnih troškoša što jeftiniji zajam, bilo od imovnih obćina, bilo od novčanih zavoda, 0 tom predmetu razvija se debata u kojoj učestvuju predsjednik skupštine, zatim članovi g. pl. Radošević i G. Vac. Skupština uzimlje izvještaj na znanje i izrazuje upravljajućem odboru priznanje za trud oko gradnje družtvene sgrade. Točk a 7. Predloži gg. skupštinara. Predsjednik poziva družtvenog tajnika da pročita predloge, koji sa stigli za ovu glavnu skupštinu, i to: 1. Predlog đružtv. člana g. M. Radoševića o preinaki družtvenih pravila. Nakon pročitanja ustaje g. Radošević, te obrazlaže potrebu promiene §. 13. sadanjih družtvenih pravila. Iza toga razvija se o tom predmetu debata. Učestvuju gg. D. Laksar, P. Kesterčanek, M. Prokić, predsjednik skupštine i družtveni tajnik. Skupština prelazi konačno preko toga predloga na dnevni red obzirom na u tom predmetu jur uzsliedivši izvještaj družtv. tajnika. 2. Predlog družtv. člana M. Radoševića glede podignuća ribogojstva u šumah. Nakon obrazložbe predloga po g. predlagaeu i primjetbi družtv. člana g. Zobundjije zaključuje skupština, da se taj predlog podnese preporučno kr. zem. vladi na uvaženje. Konačno predlaže predsjednik skupštine, da se pozdrave od strane skupštine družtva družtveni pokrovitelj, Preuzv. g. Ban Dragutin grof Khuen Hedervarj i družtveni predsjednik Presvietli g. Marko grof Bombelles. Sto skupština jednoglasno sa «Zivili!» prihvaća. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 526 — Zatim se čita stigavši brzojav g. kr. kot. šumara Pleše, kojim po zdravlja glavnu skupštinu. Pošto je time dnevni red ove glavne skupštine izcrpljen, moli predsjednik družtv. članove p. n. gg. Julija Kuzmu i Sanđora Perca, da stante sessione spisani zapisnik ove skupštine ovjerove, te zaključuje XXI. glavnu skupštinu hrv.-slav. šum. drnžtva, želeć gg. članovom sretan povratak njihovim kucam. Zapisnik o sjednici upraTljaju<5eg odbora hrr.-slar. šum. družtva, obdržaranoj dne 17. kolovoza 1897. u Zagrebu u zgradi «Markov trg br. 3» pod predsjedanjem I. družtvenog podpredsjednika velem. gosp. F. Zikmundovskoga, te u prisutnosti II. družtvenog podpredsjednika vel. gosp. Josipa Havaša, te p. n. gg. odbornika, H. Grunda, S. Rosipala, R. Fichbacha, B. Hajeka, Marina de Bone, D. Trotzera, J. Vranićara, J- Partaša i družtvenog tajnika, Andrije Boroši(5a. Predmeti viećanja: Točk a 1. Čitanje i ovjerovljenje zapisnika odborske sjednice od 20. travnja 1897. Nakon proćitanja bude zapisnik bez primjetbe ovjerovljen po p. n. gg. Josipu Havaša i Juliju Vrraničaru. Točk a 2. Izvještaj o gradnji šumarskog doma i muzeja, izvješćuje u ime gradjevnog odbora I. družtveni podpredsjeduik vel. g. F. Zikmundovskj sliedeće: 1. U smislu zaključka upr. odbora od 25. ožujka 1897. obratilo se družtveno predsjeđničtvo na slavnu gradsku obdinu u Zagrebu s molbom za promjenu zaključka gradskog zastupstva od 1. veljače 1897. glede bezplatnog ustupa gradilišta za graduju šum. doma i muzeja, te je u povodu toga gradsko poglavarstvo u Zagrebu svojim odpisom od 13. svibnja 1897. br. 12.020 družtvenom predsjedničtvu priobćilo, «da je zastupstvo slob. i kr. grada Zagreba u skupštini, držanoj dne 30. svibnja 1897. zaključkom pod §. 133. zaključilo, da se preinakom zaključka skupštine od 1. veljače 1897. §. 53. u darovni ugovor, koji se ima sklopiti sa hrvatsko-slavonskim šum. družtvom, uvrsti kao uvjet, da sgrada, koju ima družtvo podići na zemljištu, darovanom po gradskoj obćini, ima služiti za smještenje šum. doma i šum. muzeja, a za šumarskuakađemiju za dotle, dok se ista na drugom mjestu ne sagradi*. Pošto je time udovoljeno napred spomenutom zaključku upr. odbora, to je i po gradskom poglavarstva priposlaui darovni ugovor prihvaćen, te za stran hrv.-slav. šum. družtva podpisan po družtvenom predsjednikutajniku i gradskom poglavarstvu u svrhu gruntovne provedbe povraćen. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 527 — 2. U povodu pregovora, povedenih sa vis. kr. zem. vladom glede iznajmljeuja prostorija u družtvenoj zgradi za šumarsku akademiju, ođpisala je vis. kr. zem. vlada svojim odpisom od 30. travnja 1897. br. 1655 družtvenom predsjedničtvu u tom predmetu sliedeee: U smislu ustraenih pregovora saobćuje se tom predsjedničtvu, da je kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, sklona u zgradi, koju to družtvo u Zagrebu podići kani, iznajmiti za ustrojit se imajuc´u kr. šumarsku akademiju prostorije prema privitim nacrtom u prizemlja (dvije sobe, zahod, hodnik i predsoblje) i u I katu (4 velike sobe kao predavaonice, 2 sobe za profesore, 1 sobu za slugu, 1 kuhinju i smočnicu hodnik i zahod) označene crvenom tintom sa 2 — 5, dotično 1—12, kao i odgovarajuće podrumske eventualno i tavanske prostorije, i to uz slieđeće uvjete: a Kr. hrv.-slav. erar uzima navedene prostorije u najam na 20 god. (dvadeset godina), bez da imade pravo iste prije odkazati; đočim nasuprot najmodavcu pristoji pravo, nakon minulih 10 (deset) godina najma, isti odkazati i to uz otkazni rok od jedne godine dana. b) Pošto su u nacrtu I. kata sobe (sa crvenilom 4 i 6) označene opredieljene za profesore, uzke, to se želi, da se iste nešto prošire, ako je to obzirom na čitav nacrt tehnički provedivo. c) Za navedene prostorije nudja se godišnja, tečajem od 20 godina nepovisiva najamnina od 2000 for. (dvije hiljade forinti). 3. Pošto su pregovori izmedju đružtva i gradske obćine kao i kr. zem. vlade tako daleko uspjeli bili, to je gradjevni odbor u smislu zaključka upravljajućeg odbora od 20 travnja 1897. točka 2. razpisao javnu jeftimbu za gradnju šumarskog doma i muzeja, koja je obdržavana na dan 1897. Razpisane bile su pređhođno : a) Zemljo- i zidarske radnje, te radnje oko namještaja, proračunate na 45.448 for. 70 nč. b) klesarske radnje, proračunate na 6628 for. i e) nabava spona i traverza, proračunata na 8300 for. U svem stiglo je 8 ponuda, te je gradjevni odbor, proučiv stigavše ponude, zaključio preporučiti upr. odboru, da se za hrpu pod a) i pod c) prihvati ponuda tvrdke «Prister i Deutsch» u Zagrebu, koja nudi, da će zidarske i zemljoradnje obaviti uz popust od O´l^/oi a spone i traverze nabaviti uz popust od 3´7´´/0. Nadalje, da se za hrpu pod b) prihvati ponuda J. Franca u Zagrebu, koji nudi, da će klesarske radnje izvesti uz popnst od 3´ 5´´´o od izklične ciene. Ukupni popust iznosi prema posljetku jeftimbe 4074 for. 91 novč. Podjedno predlaže se upr odboru na prihvat nacrti gradjevnih ugovora, koji bi se imali sklopiti sa dostalcima. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 528 — 4. U pogledu financialnoga zajma, sto će družtvo biti prisiljeno dići za pokriće gradjevnih troškova, obratilo se je družtveno predsjedništvo na zastupstvo brodske imovne obćine, ali nije dosada još nikaka odgovora dobilo, pošto zastupstvo spomenute imovne obćine nije držalo ove godine još svoje glavne skupštine, ali se družtvena uprava nada povoljnom uspjehu. Konačno se izvješćuje, da je I. hrvatska štediona u Zagrebu svojim odpisom od 19, lipnja 1897. obaviestila družtveno predsjedništvo, da je spomenuta štediona na spomen svoje 20. prosinca 1896. svetčano proslavljene «petdesetgodišnjice» votirala za osnutak šumarskoga muzeja svotu od 10.000 kruna sa dodatkom, kada šum. muzej otvoren i štediona obavieštena bude. Upravljajući odbor uzima na znanje izvještaj I. družtvenog podpredsjednika vel. gosp. Zikmundovskoga te zaključuje sliedeće : Od 1. Postupak družtvenog predsjednika u pogledu sklapanja darovnog ugovora sa gradskom obćinom zagrebačkom, koji se odnosi na đružtvu darovano gradilište, odobrava se u cielosti. Od 2. Ponuda i uvjeti vis. kr. zem. vlade u predmetu iznajmijenja prostorija u družtvenoj zgradi za šumarsku akademiju usvajaju se time, da se vis kr. zem. vladi ponudi u I. katu još jedna soba, koja je sada opredieljena za stan podvorniku, dočim da se podvorniku dopita stan u dvorištu (sonterrain), a za dnevno prebivanje istoga u prvom katu sobica, koja je sada opredieljena za kuhinju u podvorniekom stanu. Od 3. Upravljajući odbor zaključuje, da se prema predlogu gradjevnog odbora za gradnju doma prihvate odnosne ponude tvrdke »Prister i Deutseh», te «J. Pranca» u Zagrebu, te se gradjevni odbor ovlašćuje, da podpiše u ime đružtva odnosne ugovore i obavi izplatu zaslužbine prema ustanovam ugovora. Podjedno se zaključuje, da se raspiše jeftimba i za ostale radnje ukljnčno kiparske, kao i radnje za uvadjanje plina i vodovoda, pak se gradjevni odbor ovlašćuje, da obavi jeftimbu i odnosne ugovore potpiše. Nadalje se zaključuje, da se kod ulaza na pročelju zgrade priredi jedna loža za portira, te u dvorištu stan za preparatora. U pogledu pokrivanja zgrade zaključuje odbor, da se zgrada pokrije ili sa škriljavcem (Schieferplatten) ili sa cigljom (Dachzigeln). Buduć se upravo sada jedan dio kazališta, koji je pokrit škriljavcem, pokriva bakrom, to neka gradjevni odbor nastoji, da taj škriljavae prekupi. U ostalom ovlašćuje se gradjevni odbor, da prema vlastitoj uvidjavuosti odluči 0 tom. kako će biti najshodnije u interesu družtva. Od 4. Postupak družtvenog predsjednika glede pribave zajma od imovne obćine odobrava se, te se zaključuje, da se za slučaj, ako bi molba družtva odbijena bila, predsjedničtvo obrati na druge imovne |
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 529 — obćine i novčane zavode. Veledušni dar I. hrv. štedione, koja je za osnuće šum. muzeja votirala 5000 for., prima se zahvalnošću, pak se đružtvena uprava upućuje, da spomenutoj stadioni u ime đružtva izjavi zahvalnost i podjedno istu umoli, da bi votiranu svotu od 5000 forinta odmah sada isplatila, pošto ju družtvo za pokriće gradjevnih troškova nuždno potrebnje. Konačno zaključuje upravni odbor, da se gradjevnom savjetniku g. Kuni Waidmannu, koji će sa svojim organima nadzirati gradnju družtvene zgrade, dopita u tu svrhu po istom uvjetovana i u gradjevnom troškovniku predvidjena nagrada od 1360 for, pozdravljajuć prisutnog g. gradjevnog savjetnika sa srdačnim »Živio!», što je iz blagonaklonosti prema družtvu uz razmjerno malenu nagradu preuzeo nadzor gradnje; napokon da se sastaviteljn detailnog troškovnika i nacrta, graditelju A. pl. Aigneru u Budimpešti izplati za izradbu tih nacrta sa istim pogodjena svota od 2000 forinti. Točk a 3. Izbor mjesta glavne skupštine i ustanovljenje dana za obdržavanje iste. Pošto je vrieme poodmaklo, to se zaključuje, da se glavna skupština obdržava na 26. rujna t. g. u Zagrebu, te sa istom eventualno spoji izlet na Sljeme. Točka 4. Prvi družtveni podpredsjednik vel. gosp. F. Zikmundovskj izvješćuje, da je povodom žalostnog dogođjaja, koji je zadesio družtvenog predsjednika Presvetlog gosp. Marka grofa Bombellesa usljed smrti neprežaljene mu supruge Presvetle gospodje Marije grofice Bombelles, rodjene grofice Salm-Reifferscheid, brzojavno izrazio Presvetlora gospodinu predsjedniku u ime hrv.-slav. šum. družtva najdublju sućut nad velikim gubitkom, koji je obitelj Presvetlog gosp grofa u crno zavio. Uzima se na znanje. Točk a 5. Izvješćuje upr. odbor, da je Jaroslav pl. Sagh, kr. kot. šumar u Vrbovskom, najavio svoj pristup u družtvo, dočim je mnogogodišnji družtveni član Josip Schmidinger, umirovljeni kr. žup. šum. nadzornik i šum. ravnatelj vlastelinstva Vočin-Orahovica, na dan 16. svibnja 1897. preminuo. Upravni odbor prima najavljenog člana I. razr. J. pl. Sugh-a u družtvo, dočim preminulom članu J. Schmidingeru kliče Slava! Točk a 6. Lj. Dragutin Franić, kr. profesor na realnoj gimnaziji u Osieku, koji se bayi proučavanjem prirodnog zemljopisa i antropogeografije Hrvatske i Slavonije, moli, da mu se bezplatno šalje družtveni časopis »Šumarski list». Upravni odbor zaključuje, da se molbi udovolji, te poziva đružtvenu upravu, da prema tomu shodno uredi. Točk a 7. Priobćuje se upr odboru, da su galičko i kranjsko primorsko šumarsko družtvo pozvali hrv.-slav. šum. družtvo na svoje |