DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 517 Završujnći ovo izvješće o djelovanju družtvene uprave i upr. odbor u minuloj poslovnoj godini, čast mi je umoliti slavnu skupštinu, da ga izvoli primiti na blagohotno znanje. Pošto je družtveni tajnik pročitao svoj izvještaj, razvila se je živahna debata glede promieue družtvenih pravila i gradnje šumarskoga doma, u kojoj su sudjelovali predsjednik skupštine p. n. g. kr. odsj. savj. Ferdo Zikmundovskj, družtveni članovi p. u. gg. F. Kesterčanek, M. Radošević, A. Kern, Gr. Vac i družtveni tajnik A. Borošić, te je konačno glavna skupština na predlog đrnžtv. člana g. E. Slapničara uzela u cielosti izvještaj đružtv. tajnika na znanja. Nakon toga pročitao je družtv. tajnik izvještaj odbora ad hoc za izpitanje družtvenog zaključnog računa za 1896., te je glavna skupština prema predlogu toga odbora podielila družtvenoj upravi absolutorij za god. 1896. Oko proračuna za g. 1897., što ga je uprava skupštini predložila, razvila se je takodjer živahnija debata, te je konačno proračun za g. 1898. prihvaćen u cielosti onako, kako ga je predsjedničtvo predložilo bilo. U pogledu mjesta, gdje bi se imala obdržavati buduća, XXII. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva, bude prema predlogu predsjednika skupštine zaključeno, da se ista obdržava u Zagrebu, te prema dalnjem predlogu g. G. Vaca sa skupštinom spoji izlet u zagrebačku okolicu. U odbor ad hoc za izpitanje računa za g. 1897. budu po skupštini izabrani družtveni članovi p. n. gg. Leo Šipek i August Ružieka. Ovogodišnjoj glavnoj skupštini stigla su od družtv. člana g. M. Radoševića dva predloga i to: 1. Glede promjene družtvenih pravila naročito §§. 1., 4., 6(a), 13. i 14. 2. Glede podneska predstavke kr. zem. vladi u svrhu podizanja ribarstva u šumah. Potonji predlog glasi doslovce kako sliedi: Veleslavna skupštino! Zadaća naprediti ribarstvo u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji napredovala je do danas bez pripomoći šumarah ipak tako daleko, da imademo danas zemaljskog ribarnika, naredbu u prilog zaštite ribe, ribarsko družtvo, koje ima i svoj strukovni list i da je za umjetnu gojitbu ribe osnovala ribogojilište brodska im, obćina u Velikoj, vlastelinstvo Kutjevo u šumi Rjeka, Devčić na plitvičkih jezerih, grof Kulmer na Sljemenu i t d. Žalibože moramo priznati, da je to početak, koji ipak svojim rezultatom nas šumare zadovoljiti ne bi smio, a ne zadovoljava niti nijednog pravog ribara u zemlji. Ribarstvo mora šumara zanimati skoro toliko, kao i lovstvo; pa dok znamo, da isto racionalno tjerano i liepu korist pruža, moram se |