DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 517 Završujnći
ovo izvješće o djelovanju družtvene uprave i upr. odbor
u minuloj poslovnoj godini, čast mi je umoliti slavnu skupštinu, da ga
izvoli primiti na blagohotno znanje.


Pošto je družtveni tajnik pročitao svoj izvještaj, razvila se je živahna
debata glede promieue družtvenih pravila i gradnje šumarskoga
doma, u kojoj su sudjelovali predsjednik skupštine p. n. g. kr. odsj. savj.
Ferdo Zikmundovskj, družtveni članovi p. u. gg. F. Kesterčanek, M. Radošević,
A. Kern, Gr. Vac i družtveni tajnik A. Borošić, te je konačno
glavna skupština na predlog đrnžtv. člana g. E. Slapničara uzela u cielosti
izvještaj đružtv. tajnika na znanja.


Nakon toga pročitao je družtv. tajnik izvještaj odbora ad hoc za
izpitanje družtvenog zaključnog računa za 1896., te je glavna skupština
prema predlogu toga odbora podielila družtvenoj upravi absolutorij za
god. 1896.


Oko proračuna za g. 1897., što ga je uprava skupštini predložila,
razvila se je takodjer živahnija debata, te je konačno proračun za g.
1898. prihvaćen u cielosti onako, kako ga je predsjedničtvo predložilo bilo.


U pogledu mjesta, gdje bi se imala obdržavati buduća, XXII. glavna
skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva, bude prema predlogu predsjednika
skupštine zaključeno, da se ista obdržava u Zagrebu, te prema
dalnjem predlogu g. G. Vaca sa skupštinom spoji izlet u zagrebačku okolicu.


U odbor ad hoc za izpitanje računa za g. 1897. budu po skupštini
izabrani družtveni članovi p. n. gg. Leo Šipek i August Ružieka.


Ovogodišnjoj glavnoj skupštini stigla su od družtv. člana g. M. Radoševića
dva predloga i to: 1. Glede promjene družtvenih pravila naročito
§§. 1., 4., 6(a), 13. i 14. 2. Glede podneska predstavke kr. zem.
vladi u svrhu podizanja ribarstva u šumah. Potonji predlog glasi doslovce
kako sliedi:


Veleslavna skupštino!


Zadaća naprediti ribarstvo u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji napredovala
je do danas bez pripomoći šumarah ipak tako daleko, da imademo
danas zemaljskog ribarnika, naredbu u prilog zaštite ribe, ribarsko
družtvo, koje ima i svoj strukovni list i da je za umjetnu gojitbu ribe
osnovala ribogojilište brodska im, obćina u Velikoj, vlastelinstvo Kutjevo
u šumi Rjeka, Devčić na plitvičkih jezerih, grof Kulmer na Sljemenu i t d.


Žalibože moramo priznati, da je to početak, koji ipak svojim rezultatom
nas šumare zadovoljiti ne bi smio, a ne zadovoljava niti nijednog
pravog ribara u zemlji.


Ribarstvo mora šumara zanimati skoro toliko, kao i lovstvo; pa
dok znamo, da isto racionalno tjerano i liepu korist pruža, moram se