DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 549 —


Ovoj se naukovnoj osnovi prigovara u toliko sa strane
universitetske šumarske nastave, da je previše jednostrana u
temeljnih i pomoćnih disciplina i time manjkava, a da se previše
vremena troši na praktične vježbe. Prigovoriti bi se pako
u obće moglo to, da su neki predmeti previše pociepani, a pojedini
dielovi istoga predmeta u raznih rukuh, što donekle jedinstvu
nauke smeta, nu to leži ved u samoj organizaciji akademije,
na kojoj je upravo ogromni broj sila, nu tim silam
nije povjerena samo teoretska nastava, ved mnogima i poslovi


oko uprave velikih šumskih revira. Ovi su prigovori medjutim
od manje važnosti, nu najvažniji i najopravdaniji prigovor jest
onaj glede izpita, jer kandidat koji aspirira na prusku državnu
službu, polaže prvi izpit iz čitave materije istom nakon svih
svršenih nauka, a tada mu je materijal tako ogroman, da
ga je jedva modi svladati, a štetiva uslied toga i sam kandidat
a i sama nauka.


Okresivanje*.


K Članku «okresivanje listače» u 3. ovogodišnjem broju


0. 1. nađovezujem okresivanje šum. drveća u obde.
Sastojine, odgojene u valjanom sklopu i jednoličnog uzrasta,


čiste se — okresuju se - same sobom, tvored na taj način


najunosniju čistu deblovinu i porastlinu sa pravilnom krošnjom.


Tomu su dokazom starije, pravilno uzgojene sastojine od


takovih vrsti drveća (kao i sami hrastici), koje se inače vrlo


granasto razvijaju, jer priroda sama usljed pravilnog sklopa


oduzimlje postranom svržju i granju nuždno svjetlo sve više i


više, dok ga konačno ne uguši.


Cim je bujniji uzrast, tim je bolja i deblovina, budud rane,
nastale odumiranjem svržja i granja, podpuno zacjele i deblovini
prirastu bez svakog uštrba po sam prirast.


* Aus đem Walde von G. Burckhart. Svezak I., II, III. i V.


ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 550 —


Ovakovo naravno okresivanje probitačnije je od umjetnog
(ručnog), buduć priroda već u ranoj mladosti i neprekidno
malo po malo suvišno svržje i granje uništuje, i time zadaću
okresivanja sama najsavršenije vrši.


Inače je sa sastojinama, koje se kasno sklope, jer su tu
kao i kod umjetnog okresivanja, tragovi nepodpunog zacieljenja
neizbježivi, jer usljed upliva vlage, truleži, kvrgastog zaobljenja
rana i u deblo vini zaostajudih osušenih dielova svržja i granja
vriednost deblovine trpi.


No ipak obzirom na stanovite gospodarstvene ili mjestne
prilike morati ćemo posegnuti tu i tamo i za umjetnim okresivanjem,
buduć se i takovo sa probitkom izvadjati dade, pače
je isto višeput od bitne potrebe; ali takovo okresivanje mora
se vrlo oprezno izvadjati, jer će inače mnogo bolje biti kaniti
se jalovog posla.


Ako imamo okresivati stabla, opredieljena na skoru sječu,
tada ne moramo u tom poslu toli oprezni biti, kao kod okresivanja
stabala, koja ćemo još dulje vremena u sastojini ostaviti, jer
nam je kod ovih potonjih namjera, da iz njih što čistiju deblovinu
uzgojimo.


Okresivanje u potonjem slučaju može usljediti s raznih
razloga, kao primjerice, ako mu je svrha, da u sastojini uzgojimo
što dugoljatiji i što vriedniji Ijes, — naročito u hrasticih
visokog uzgoja; ili ako želimo (naročito u srednjoj šumi) pođstojno
drveće unaprediti.


U srednjoj šumi ćemo znatno unapriediti okresivanjem
podstojno drveće, a ujedno i nadstojno, ako okresivanjem ne
zakasnimo.


Nadalje kod pretvorbe srednje šume u visoku, ter prelaza
od prebornog šumarenja na ono pravilnog visokog uzgoja; kod
podržavanja stanovitih drvnih gromada od stanovitih dobnih
razreda, kod uzgoja i unapredjenja mladikovine pod zastorom
starog drvlja, a napokon i za ovdje — ondje zaostala stara
stabla biti će a okresivanje, ako se obzirno i valjano izvede,
od znatne koristi.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 551 —
Okresivanje će biti od probiti i na pašnjacih, jer de se
3 jedne strane unapriediti sama paša, a s druge strane će se
i vriednost deblovine povisiti.


Kraj puteva, drvoreda i medja takodjer je okresivanje
nuždno, dočim na okrajcih sastojina i za proredu doraslih,
okresivanju nije mjesta. Kod okresivanja ima se naročito uzeti
obzir na vrst drveća.


Najvažniji je u tom pogledu hrast. On podnosi okresivanje
u velike, deblovina od prouzročenih rana ostaje zdrava, a rane


— naročito kod mladjih porastlina — brzo zaciele i valjano
se zaoble sa bjelikom i korom.
S tih razloga je okresivanje po hrast od nemale važnosti;
ali valja znati, da se osobit obzir uzeti ima na pravodobno
okresivanje, ako hoćemo pravu svrhu da polučimo, jer inače
ćemo više štete, no probiti od toga posla imati; tako isto
moramo u obzir uzeti i samu obsežnost okresivanja, jer ako
stablu na jednom suviše rana zadamo, tada isto neće tim ranam
usljed svoje vlastite snage kadro biti odoljeti, ter će istim
konačno i podleći. Tako ćemo u obde naumljenu cilj okresivanja
promašiti, a i bujanje suvišnih i štetnih vodomlaza i
postranih izbojaka unapriediti.


Okresivanje bukve će biti naročito umjestno i pogodno u
srednjoj šumi — kao nadstojnog drveće, — i to poradi njezine
veoma izdašne i obsežne krošnje.


Na snažnoj i bujnoj stoj bini podnosi bukva u mladosti
okresivanje sasma dobro, buduć raiie usljed okresivanja valjano
zacieljuje, akoprem je kora bukve u tom pogledu veoma osjetljiva,
jer se rado na rubu rana suši.


Okresivanje grabra je u obee bez izričite svrhe.


Jasen i javor se u pravilu sami prirodno snaže, a rane
samog okresivanja dobro zacieljuju i valjano se zaobljuju.
Briest se u šumi i u pravilu ne kreše.
Okresivanje mehkih vrsti drveća — osim topola — iznimno


je i riedko, ter je jedino uputno, ako ih radi stanovite svrhe
razštrkano po sastojini uzgajati i uzdržati kanimo.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 552 —


Četinjača u obde u mladosti podnosi okresivanje, no ipak
u manjoj mjeri od listače, a naročito od hrasta. Svakako je
pako uputno, da se od okresivanja izključe jače i starije grane.


Pravodobnim okresivanjem četinjačam prouzročene rane
povoljno i brzo zacieljuju i dobro se zaoble, i to poradi izlučivanja
obilne smole, budud se presmolenjem same rane drvo —
odnosno deblovina na ozliedi — štiti proti vlagi i ostalim
štetnim uplivom, koji prouzročuju trulež i odumiranje stabla.
Za to valja naročito na to paziti, da se okresivaju grane što
moguće bližje tik samog stabla (deblovine), jer samo takovim
postupkom polučiti demo vedu vriednost stabla, budud da se
samo tada posve gubi svržje i zaostatci (kličci) okresatih grana
iz deblovine.


Jela sama podnosi okresivanje; isto je naročito za jelu
uputno u prebornom šumarenju, ter u sastojinah od raznolike
starosti drveća, a naročito pako u svrhu unapredjenja podmladka.


Tako isto i arišu prudi okresivanje obzirom na to da se
poluči što vriednija deblovina.


Omorika pače podnosi i obsežno okresivanje te ako se isto
umno izvadja, to se obzirom na vrstnoeu i vriednost samog
Ijesa mogu upravo sjajni uspjesi polučiti, ter se okresivanje
omorike naročito preporuča u uzgoju sriednje šume. Okresivanju
u omoricih svrha je, da se uzgoji vrstniji Ijes*.


Doduše umjerenim proredjivanjem i pravodobnim pravilnim


opetovanjem proredjivanja biti ćemo u stanju uzgojiti u dobrom


sklopu dugolatu porastlinu.


U tako uzgojenoj porastlini svržje i postrano granje po


stablu uginje doduše samo po sebi, ali se godovi nabiru oko


osušenog i u deblovini zaostalog klička, a ta je okolnost po


vrstnodu Ijesa od nemale važnosti; valjanim okresivanjem ta


kovi kličci nisu od uštrba, budud se zaoblenjem rana sličnim


manam zaostalih kličaka predusrieče.


Aus dem Walde, svezak 11.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 17     <-- 17 -->        PDF

MPPliHiHipippiP


— 553 —


Svržje i granje, dok je zdravo, nije od uštrba po Ijes,
jer su tada klieei u daljnjem razvoju svježi i u deblovinu
urastli; zato treba okresivanje u omoricih stegnuti na suho i
naročito na odumiruće svržje i granje.


Obsežnost t. j . stupanj okresivanja ovisi u omoricih od
dobrote stojbine i obhodnje.


Rane borove, prouzročene glodanjem divjadi, zacieljuju i
zaobljivaju se vrlo povoljno, pače povoljnije, nego li i kod omorike
; usljed toga je okresivanje u mladih borićih vrlo umjestno,
kao i u mješovitih sastojinah naročito, ako se bor uzgaja u
smiesi sa drvećem, koje bujno ne raste,


U ostalom bor se uslied svoga razgranjivanja sam čisti, a
u smjesi sa bukvom, jelom i omorikom lišava se još podpunije
suvišnog granja na probit uzrasta samog stabla i vrstno6e
Ijesa.


Obzirom pako na sam razvitak i prirast drveća mora se
iztaknuti, da okresivanje u tom pogledu nije od osobita upliva.


Sa okresivanjem se indi nastoji upriličiti vanjština i polučiti
stanovita kakvoča stabla, zastor krošnje (u srednjih šumah,
kod preborne sječe, kod prozračne sječe i u mješovitih šumah)
izjednačiti i stanovitoj svrsi prilagoditi.


Kržljavu sastojinu ne basni okresivati, jer će nam u takovih
prilikah svaki trud jalov biti.


U takovim prilikama moramo posegnuti za drugimi pomagali
prema postojećim okolnostim, kao što je odvodnja,
razrahlenje tla, zaštita tla proti podivljanju, stavljanje mladog
porasta na panj, itd.


Tako isto ne će koristiti niti okresivanje pojedinih starijih
stabala, koja su naglo ostavljena u otvorenom prostoru, tuđe će
svrsi bolje odgovarati shodan uzgoj podrasta, koji će tlo štititi
proti raznim nepovoljnim i štetnim uplivom, a svojedobno će
priečiti suvišno razgranjivanje pobočnih grana preostalih stabala,
i tim će ujedno povoljno pospicšivati sam daljni razvitak krošnje.


To naročito vriedi za hrast, dočim se za lipu i briest u
takovih prilikah preporuča sjek na glavu, a u samih zakržljatih
gojitba listače pruditi će stavljanje na panj.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 554 —


»WWI!WIWPWJPiWWI[Wipwjlllli
Pogledom na uzrast (prirast u visinu) takodjer nije okresivauje
od osobite znamenitosti, jer se okresivanjem polužuje
samo naknada odlučenih dielova stabla na probit deblovine
same, dosliedno i na uhar yrstnoće Ijesa, ako je okresivanje
pravodobno i valjano izvedeno.


Jedino u mladim kulturama, ako stabalca pravodobno
okresujemo, polučiti demo povoljniji razvitak istih u visinu.
Umnim okresivanjem prepriečiti demo nadalje — naročito
u hrasticima — vilasti (y) uzrast stabala.


Umjereno i pravodobno okresivanje, ako je valjano izvedeno,
svakako upliva i na razvoj godovah, a tomu dosljedno i
na umnažanje, te jačanje deblovine.


Okresivanje do tredine granja i svržja nije štetno po sam
razvoj godova; obsežnije pako okresivanje prouzročuje nazadovanje
razvoja godova, naročito u doljnoj polovici stabala, a na
probit povoljnijeg razvoja godova gornje polovice stabala, naročito
listaČe, ter bora i ariša; time se drvna punoda stabala
unapriedjuje akoprem u srednjih šumah okresivanje bukve, kao
nadstojnog drveća, na razvoj godova ne upliva niti na doljnu
polovinu stabala.


Bujniji razvitak godova prama krošnji opaža se i kod
sjeka na glavu, a razlog je tomu tražiti i u tom, da rane okresivanjem
i sjekom na glavu, prouzročene u gornjoj polovici
stabala, zacieljuju na račun nadorastne snage naročito prizemnog
i doljnjeg diela stabla, kao i usljed toga, što se prirastna snaga
u vedoj mjeri širi prama krošnji samoj.


Okresivanjem u manjoj mjeri i to kod drveda, koje izbija
i bujne izdanke — kao primjerice hrast — prepriečuje se i
sam razvoj suvišnih izdanaka tim više, čim se okresivanje češde
a u manjoj mjeri izvadja.


Na valjano zaoblenje i zacieljenje rana, prouzročenih okresi


vanjem, upliva uz prirastnu snagu i osebujnost drveda, i način


samog okresivanja. Obzirom na sam način okresivanja valja


nam paziti, da se granje i svržje tik deblovine odstrani tako,


da klidci svržja i granja ne zaostaju u drvu, jer i kod sta




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 555 —


rijih stabala zaostali kličci — naročito i od ojačjeg granja —
prouzročuju nepovoljne posljedice.
Od ovog pravila su izključena stabla, koja su za skoru
sječu opredieljena.


Zaostali bo kličci pomalo odumiru, jer kora im se raztvara
i samo drvo u trulež prelazi; čim vedma pako ti kličci
u oštrom kutu uz stablo stoje, tim više dovadjaju suvišnu vlagu
i u samu deblovinu, a uslied toga izkvaruje se deblovina, buduć
je zaoblenje rana prepriečeno kličkom, te zato i nalazimo stabla
kvrgasta, nabubrena, noseć tako u sebi klicu i uvjete za razne
bolesti.


Valjano zaoblenje rana postignuti ćemo samo onda, ako
se okresivanje pravilno i pravodobno izvadja, ter ako se svržje
i granje tik deblovine okresuje.


U takovim slučajevima razvija se biel i kora okolo oboda
dotične rane u jajastom ili okruglastom obliku, te se na taj
način priljubljuje deblovini, dok se postupičnim razvitkom i širenjem
prama središtu rane nesraste, i tako ranu sasma zaobli.


Slabije svržje nalazi se često u udubinah nabrekline
od kore.


Ovakovo svržje preporuča se što prije odstraniti i to na
taj način, da se nabreklina, u kojoj isto sjedi razsječe i tada
svržje tik deblovine odstrani tako, da od istog ni komadić
klička ne ostane, budud bi inače samo na uštrb zdravlja stabla
radili, a ovako pako bujnijim djelovanjem i uplivanjem staničevine
pospiešujemo bržje i podpunije zaoblenje rane.


Ako se kanimo riešiti nakaznih i okuženih kvrga i raznolikih
izrastlina po stablu, tada demo tu svrhu tek onda polučiti,
ako iste tik do zdrave deblovine izrežemo.


U ostalom okresivanje vrlo jakih grana u obde se ne preporučuje,
nu ako ipak razne svrhe takovo okresivanje iziskuju,
to demo tada dobro uraditi, da takove grane okrešemo na taj
način, da od istih ipak dio od 1 do 2 metra do samog stabla
neokresan ostane, što oku baš goditi ne de, ali de isti okresani
ogranci usljed prirastne snage još životariti, i tim prepriečiti


41




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 556 —
nepovoljan upliv obumrlog klička u deblovini, buduć se takav
kličak ne bude ni stvarao.


Ako takovi ogranci ipak ma s kojeg razloga usahnu, tad
nam ne preostaje ino, već ih tik stablovine okresati, a dobro
ćemo uzraditi, naročito za vriednija stabla, da tim povodom
prouzročene rane presmolimo, što osobito valja i vriedi za stabla,
kojima prirastna snaga jur jenjava.


Prirastna snaga igra kod okresivanja jednu od glavnih uloga.


Bujan prirast prouzročuje zaoblenje rana najbrže i najbolje.
Mladja stabla bolje zaeieljuju, nego li starija, jer kod
prvih se okresivanjem prouzročuju i manje rane.


Za to valja u srednjih šumah već sa okresivanjem pričuvaka
odpočeti, jer kako je spomenuto, okresivanje jačjih grana
se ne preporučuje, osim baš u slučajevih potrebe sa ostavljanjem
ogranaka od 1—-2 metra duljine, koje okresivanje dobro
podnosi hrast, no slabije bukva.


Na snažnom, bujnom tlu je i samo rastenje živahnije i
naprednije, a tomu dosljedno je naprednije i podpunije i samo
zaoblenje rana, okresivanjem prouzročenih, a vanredno je upravo
zaoblenje rana kod bukve na vapnenastom tlu, prama ostalim
vrstim tla.


Hladniji, ali ne preoštri položaji sjeveroiztoeni i sjeverozapadni
unapredjuju samu vegetaciju, a tim i bržje zaoblenje
rana; usuprot rane, sunčanoj žegi i pripeci sunca izvrgnute,
nezaobljuju se toli povoljno, što više, veće rane starijih stabala
u obće niti ne zaeieljuju.


Bukva, buduć joj kora lahko obumire, a i sam hrast iziskuje
osobitu pozornost, a naročito u većoj starosti, ako okresivanje
kanimo izvadjati na sunčanih obroncih.


U ostalom i samo močvarno šumsko zračište upliva nepovoljno
na zaoblenje rana, a naročito u sastojinah vrlo
gustog sklopa.


Ako su godovi stabala poradi gustoće sastojine ili slabe
stojbine slabije razvijeni, tu će tada i zaoblenje rana takodjer
lakše napredovati.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 557 -


Valjano proredjene šume unapriedjuju tvorbu drvenine i
kore, a tako isto i zaoblenje rana, dočim stabla, koja su iznenada
u prostom stanju zaostala, valja veoma oprezno i polagano,
t. j . postepeno okresivati.


Okresivati valja u pravilu dolnje grane i svržje, izbijajuće
postrance stabla vodoravno ili viseće jur, dočim gornje grane,
stršede prama vršiki, u pravilu se ne okresuju, ali ako su pojedine
grane obumrle — kao što to nalazimo često u hrasta


— to valja takove tik stablovine odstraniti, a dobro ćemo još
učiniti, ako tako prouzročene rane još i presmolimo.
Obzirom na okresivanje vodomlaza — koji naročito rado
kod hrasta izbijaju — postoje razna mnienja.
Mnienje je jednih, da valja vodomlaze u razdobju od 5
do 6 godinah odstraniti; drugi mniju, da ih treba ostaviti
dotle, dok ne budu uplivom podstojnog drveda potišteni i
ugušeni.


Izbijanje vodomlaza podupire se obsežnim okresivanjem
i zato nadvladjuje mnienje, da je vodomlazom najbolji uztuk
podstojno drveće.


Povoljan uspjeh okresivanja ne ovisi samo od zaoblenja
rana, već i o većoj ili manjoj sposobnosti pojedinih vrsti drveća,
da se na odrezanoj površini drvo tako dugo zdravo uzdrži, dokle
god se, zaoblenjem stvarajuće se i stvorene naslage s deblovinom,
ne srastu.


U tom pravcu prednjači hrast.


I četinjače, osobito mladje, uzdrže drvo na rani do zaoblenja
zdravim, budud se rane izlučivanjem smole presmole i
tako proti vanjskim štetnim uplivom štite.


Najmanje su u tom pogledu za okresivanje sposobne mehke
vrsti drveća, buduć se kod istih razvijaju ojače grane, koje
okresivanjem tvore i omašnije rane, i zato se ne postizava —
naročito u starijoj dobi — lahko ona svrha, koja se okresivanjem
polučiti želi.


Da se ozliedjeno drvo zdravim uzdrži, postići ćemo to donjekle
i umjetnim (ručnim) presmolenjem rana, — a naročito




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 558 —


nko su rane omašnije i kod takovih vrsti drveća, koje na iz


kvarenje više naginju, — jer tim postupkom zaštićujemo rane


proti vanjskim štetnim uplivom.


Nu ni samo zaoblenje rana ne sbiva se svaki put onako,


kako bi to po deblovinu najkoristnije bilo, jer ćemo kako kod


hrasta, tako i kod ostalih vrsti drveća nalaziti trbušasta i


kvrgasta zaoblenja (izraste), u kojih nalazimo grieške od većeg


uštrba po sam Ijes, no bi i zaostali kličak na vrstnoću deblo


vine uplivati mogao.


Neumjestno i krivo okresivanje tvori i nepravilne godove,


koji nepovoljno na deblovinu uplivaju.


Takove mane dogadjaju se naročito tada, ako omašne


grane okresujemo, ako su stabla, koja okresujemo, već u višoj


starosti i slabije i malaksajuće jur prirastne snage i u obće,


ako se okresivanje protupravilno izvadja.


Stanovite granice za obsežnost okresivanja težko je staviti,
jer će to uviek ovisiti od mjestnih prilika i osebujnosti samih
sastojina; zato moramo mjeru, u kojoj kanimo okresivati, u
samoj sastojini proučiti, a u tom pravcu naročito nam valja
slioditi samu prirodu; naročito se imamo držati strogo načela,
da -osobito iz početka okresujemo vrlo oprezno i radje pomanje,
a samo okresivanje da umjereno i u stanovitom razdobju ponavljamo.


U pravilu se pako preko trećine granja ne okresuje, a
preporučuje se, da se i tu prva trećina ne okreše na jednom,
već postupice i sa osobitim obzirom na podržavanje sklopa
krošnje u samoj sastojini.


Obzirom na debljinu grana mogu se kod hrasta onakove,
koje su 4—5 cm. jake, okresivati; kod četinjače već slabije, a
u pravilu ne bi smjela biti ploha rane (rezna ploha) veća od
8 cm. promjera; uz to moramo izbjegavati, da kod pojedinih
stabala više takovih ovećih rana napravimo.


Hrast će doduše rane i do 15 cm. promjera podnositi, i
to samo radi svoje izvanredne prirastne snage i samo tada,
ako se okresivanje oprezno i pravilno provadja.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 559 —


Ipak u uar-elu valja izbjegavati stablu toli obsežiie rane
nanašati, a i samu svrhu ćemo sigurnije polučiti, ako grane
okresujemo na 1 do 2 metra duljine od same stabloviue.


Isto tako moramo se obzirati i na okresivanje klieaka, osušenog
svržja i grana — kakovih ćemo neriedko naći u hrasticih,
pa i u sastojinah četinjače, koji kličei postadoše posljedicom
raznih nepogodba, a i usljed ljudske ruke.


U takovih prilikah je okresivanje četinjače često suvišno,
buduć su ti kličei redovito zarasli već u deblovinu.


U hrasticih — neopredieljenih za skoru sječu — dakle u
onih izrično srednje dobe biti će od probiti, da nalazeće se
kličke okresujemo u toliko, u koliko vrstnoću Ijesa povisiti želimo,
jer ovakovi su kličei često uzrok gnjilobi i izkvarenju
deblovine inače na oko vrlo vriednih stabala; zato je u takovih
hrasticih okresivanje upravo »kao sama gojitba sastojine«
od nemale probiti i važnosti, koja se i u samoj rastućoj cieni
hrastovine ogleda.


Ovakove kličke valja uz stablo tik do zdravog diela deblovine
odrezati, a dobro ćemo uraditi još, ako takove rane
presmolimo.


Pogledom na godišnju dobu, koja je za okresivanje najshodnija,
mnienje je stručara dvostruko. Jedno mnienje vojuje
za okresivanje u ono doba, kad kolanje soka miruje, dakle u
zimsko doba; drugo je mnienje baš protivno tomu, te preporučuje
izvedenje toga posla u ljetno doba.


Obzirom na osebujnost četinjače nadvladjuje prvo mnienje


— a naročito kod omorike — i to poradi prepriečenja prekomjernog
i suvišnog izlučenja smole.
Isto vriedi i za listače, koje bi povodom ljetnog okresivanja
suviše staničevine na uštrb svoje snage smagati morale,
a na štetu daljnjeg razvitka stabla.


Prema tomu preporučuje se okresivanje bukve u srednjoj
šumi u predproljeće, odnosno u zimsko doba za blagog vremena.
Kod hrasta ima se inako postupati, jer kod istog je i ljetno
okresivanje prema svrsi samoj shodno i uputno, kao na pr.




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 560 ~
kod guljača, a uz to je kod hrasta i sama prirastna snaga od
osobite znamenitosti, te dozvoljava i ljetno i zimsko okresivanje.


U voćarstvu se uspješno rabi za presmolenje rana smiesa
od loja i žute smole, izvarane u žesti, ali ova smjesa bi bila
u šumarstvu za uporabu preskupa; a niti smjesa od ila, svježeg
stajskog gnoja i nješto vapna, koja se takodjer u voćarstvu sa
uspjehom rabi, u šumarstvu ne nalazi uporabe, budud se takovo
presmolenje mora obvezati sa krpami, a to iziskuje mnogo
dangube a i većeg troška, akoprem pod takovim zavojem rane
brzo zacieljuju i dobro se zaobljuju.


U šumarstvu ce za presmolenje rana najbolje svrsi odgovarati
drvni katran, a ako je smješan sa raztopinom žute
smole, to će s gledišta gustoće i trajnosti naumljenu svrhu još
bolje postići.


Smjesa od jednake množine katrana i smole najbolja je.
Presmolenje rana neka se ne obavlja za kišovita i vlažna
vremena, a rane neka se presmoljuju, dok se ponješto osuše.


Orudje, s kojim izvadjamo okresivanje, mora biti vrlo oštro
i valjano, a za samo okresivanje moraju se rabiti pouzdane i
tomu poslu vične, uvježbane i okretne sile, jer inače ćemo
više škoditi, nego koristiti.


Samu pilu valja rabiti kod posla što više, a naročito za
odstranjenje omašnijih grana, jer pilom smo kadri takove grane
savršenije tik do deblovine odlučiti, a tim prouzročujemo i pravilnije
rane, koje savršenije i naprednije zacieljuju, nego li rane
odsjecanjem prouzročene.


Prigodom samog pilenja omašnijih grana moramo predusriesti
i prepričiti razkalanje i razčehanje grane sa stabla na
rubu rezne plohe, koje bi usljed težine grane i pada joj (teže)
nastati moglo, a to ćemo polučiti valjanim načinom pilenja i
tim, da omašne grane u protivnom smjeru pilenja odzdol ponješto
propilimo prije, no samu granu sasvim odpilimo.


Rane, koje nisu pilom savršeno i gladko izvedene, valja
sa oštrim orudjem izravnati.
Radnje okresivanja neka se u pravilu izvadjaju uz nadnicu
i povjeravaju mladjim, uvježbanim, okretnim i pouzdanim silam,




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 25     <-- 25 -->        PDF

- 561


koje si u tom poslu jedna drugoj od pomodi umiju biti; ovakove
radnje valja oprezno rukovoditi, radnike nadzirati i shodno
upućivati.


Pogledom na troškove izvadjanja okresivanja, valja iztaknuti,
da samo okresivanje ne nosi odmah koristi, jer samim
okresivanjem dobiveno drvo — osim donjekle u srednjih šumah


— nije od osobite vriednosti i hasne, ali zato se ne smije
s uma metnuti ona probit, koja se okresivanjem polučuje kao
osobitim načinom samog uzgoja sastojine.
Od orildja, koje se rabi kod okresivanja, iztičemo osobito
Alersovu pilu na držku razne duljine (Alers-Fliigelsage).


Ista se pila uspješno rabi naročito kod četinjače, a upotrebiva
se i za listaču, ter se ponajpače za takova stabla preporuča,
koja tvore glavne sastojine i koja radi Ijesa uzgajati
želimo.


Obzirom na postignutu vrstnoću i tehničku uporabivost
okresanih stabala moramo iztaknuti, da ista nadmašuje troškove
okresivanja sa Alersovom pilom.


12 vještih težakah u stanju je 300 stabala od 50 do 60 cm.
prsnog promjera do 0´6 visine stabla na dan okresati; indi na
jednog težaka odpada dnevno 25 stabala, a ako težaka plačamo
sa 80 novč., to stoji okresivanje po stablu circa 3 novč., a i
ti se troškovi donjekle umanjuju, ako je okresivanjem dobiveno
drvo unovčivo, zatim ako nije oskudica na radnih sila tomu
poslu vještih i ako okresivanje stegnemo samo na vriednija
stabla sastojine.


S ovom pilom se donjekle uspješno odstranjuju i grane do
16 cm. jake, ako se tik deblovine gladko odpile i presmole;
ista je vrlo uporabiva i za odstranjenje zaostalih kličaka.


Okresivanje jakih grana preko 15 cm. — kako je naprvo
jur spomenuto — načelno se ne preporučuje, te se može izvadjati
za stanovite svrhe i samo radi stanovitih razloga, i to
samo na pojedinih stablih.


U ostalom jače grane na stablu hrasta, ako su zdrave,
ne škode vrlini Ijesa toliko, koliko zaostali i suhi kličci; kod




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 562 ´
wpmpii!Pwi´,´"."T™


bukve pako obzirom na to, da je većim dielom ogrievno drvo,
biti će okresivanje samo u onih srednjih šumah nuždno, gdje
se želimo osloboditi upliva obilne bukove krošnje, a na korist
ostalog porasta sastojine.


U ostalom i druge vrsti pila su kod okresivanja dobro
uporabive, kao primjerice Badenova uporabom liestvah, a naročito
za cienija i vrstnija stabla.


Oko suhog okresivanja četinjače mnogo je radio pred 30
godina šumarnik Alers.


Njegovo načelo bijaše, da se suho granje i svržje u porastlina
četinjače od dobe prvog proredjivanja pa do 50-godišnje
starosti okresuje s pilom na stablih u visini do 12 met., i to
na stablih, koja pravu jezgru sastojine tvore, ter je u tu svrhu
svoju predspomenutu pilu konstruirao.


Suho okresivanje u listačah je od osobita znamenovanja.


Okresivanje upliva i na suhobrkost (suhovrhost) stabala,
buduć se na uštrb krošnje razvijaju rado suvišne postrane grane,
ter ako naročito kod listače — a po gotovo kod hrasta —
izvadjamo pravodobno i valjano okresivanje, to tim pobudjujemo
ujedno izdašniji i bujniji razvoj krošnje, jer kako iz prednavedenog
proizlazi, stablo se okresivanjem unapredjuje na
račun svoje doljne polovice u korist gornje polovice, dakle tim
se povodom i bujnija krošnja odgaja, a dosljedno tomu suhobrkost
prepriečuje.


Okresivanje ima i svojih protivnika, nu čini se, da se ta
protivna mnienja osnivaju na posljedicah krivo izvedenih okresivanja,
akoprem je nepobitna istina, da je umni način šumarenja
i racionalna gojitba sama najboljim uztukom proti potriebi
okresivanja — a naročito obsežnijeg.


Uzgoj valjanih mješovitih šuma takodjer je dobrim sredstvom
proti potrebi izvadjanja i uporabe okresivanja, jer u
takovih šumah jedna vrst drveća podupire i usavršuje drugu
u svom razvitku i napredku.


Ipak nadvladjuje mnienje stručara, da je okresivanje —
naročito hrasta — uputno i od probiti, gdje to mjestne i go




ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 563 —


j|iiiu»i|ppiiiipi|.spodarstvene
prilike iziskuju i dopuštaju, a osobito kod mladih
stabala do 15 cm. prsnog promjera i uporabom presmolenja


Da pojedine vrsti drveća po svojoj odpornoj snazi proti
štetnim uplivom obsežnog i nepravilnog okresivanja razno odo-
Ijevaju, dosta je jasno, akoprem bi u tom pravcu bilo potrebno
još mnogo više iztraživanja i proučavanja.


Kod jedne te iste vrsti drveća ta je odporna snaga ovisna
naročito o starosti i zdravstvenom stanju stabala, ter od stojbinskih
odnošaja.


Proti posljedicam okresivanja su one vrsti drveća najmanje
osjetljive, kojih je drvo kadro izmienjujuću se vlagu i
sušu najbolje bez uštrba podnositi, u kojem pogledu i opet
hrast na prvom mjestu stoji, akoprem ne svagdje, jer i bukva
na dobrom vapnenastom tlu kadra je sa hrastom u tom pogledu
takmiti se.


U gornjem razmatranju naveli smo kao probitke, tako i
eventualne zle posljedice okresivanja, pa akoprem se ne držim
načela, da se u naše šumarenje na priečac uvlači razni tudji i
posebni — a ne obćeniti — način šumskog gospodarenja i uzgajanja
šuma, zato ipak nisam protivnik uvadjanja kod nas
dosada neuobičajenih, no po naše šumarstvo koristnih načela i
provadjanja jur prokušanih radnja; s toga je i moje skromno
mnienje, da bi valjano okresivanje naših hrastika istu onu
dobru svrhu polučilo, kao i u njemačkim šumama.


V. Benak.
Hrast.


Naše dubrave, gajevi i lugovi puni su hrastova, a šume
hrastove zanimive s proljeća, kad izlistaju, kao i u jeseni, kad
se zakite plodom. Hrast je značajno stablo u našoj flori, a
mnogobrojni mu oblici pripadaju četirim hrpama. U prvu hrpu
spadaju hrastovi pahulnjaci (Quercus pubiferae; Flaumeichen),
u drugu brdnjaci (Q. montauae; Bergeichen), u