DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 566 — Ovu vrstu, koju Kotschj zove »die herlicliste Eiche«, odkrio je englezki konzul Brandt g. 1839. u Kurdistanu kod grada Mu?cha. Oko Nazareta, Tiberijskog jezera i na briegu Tabora raste Q. Ithaburensis, koji je sav grbast. Žir sa kapicom dug je 8 cm., širok 2 cm. i tamno-zagasite boje. Lišće je jajoliko, rijedko-zubasto i nabubreno kao n. pr. u našega bosiljka. Q. m a c r 01 e p i s sa otoka Krete ima plodove, koji imadu u premjeru i 4 cm,, a dozrievaju druge godine. Lišće nalikuje kestenu, zeleno je i zlatasto naliukano. Q. 0 0 p li 0 r a iz Kurdistana nalikuje listom takodjer kestenu, a odlikuje se velikim jajolikim plodom, dočim je lišće u Q. B r a n t i i modro-zeleno. Ovom vršću druguje Q. v e s c a, koju bi držao za kesten, da ne vidiš kapice, u kojoj sjedi ovelik i kestenu naličan plod. Oblikom i veličinom lista oponaša kesten osobito Q. častaneaefolia sa Kavkaza, kojime Kotsch j završuje svoje skupocjeno djelo. Svrnimo okom u Amerika! I tamo je hrast veoma koristno stablo, te uzveličava poznati jesenski čar šuma, koji se odaje žarko crvenom bojom lišća bijela, crvena i grimizna hrasta. Cim dalje prama sjeveru, tim je taj čar intensivniji, dočim prama jugu lagano gine. Hrastovi atlantske obale diele se u dvie sekcije: u prvu sekciju spada devet vrsta, u kojih je lišće izverugano ili krpasto i bez zubaca. Kora im je jasne boje, a plod im dozrieva prve godine. Ove zovu u Americi »Whit e oaks« (bieli hrastovi). U drugu sekciju spadaju »Blac k oaks« (crni hrastovi), u kojih se lapovi lista izduljuju u šiljak, a plod im dozrijeva druge godine. Boja je lista u prvih zelena i bez sjaja, u drugih tamno-zelena i sjajna. Ponajkoristnija vrsta je Q. alba; velikim žirom, koji sjedi u štetinastoj kapici, odlikuje se Q. ma ero car pa, koji bude do 50 metara visok, te je tamo ponajveće listnato stablo. Našemu lužnjaku nalikuje Q. bicolor , u kojega je lišće s dola dlakavo i bielo. Kora od Q. Prinos , jer puna trieslovine se guli i toga radi stablo jako strada. |