DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 570 — Pošto su presude izvau krieposti stavljene i pošto š. z od 3 XII. 1852. ne ima ustanove glede nošeuja kaz troškova, to je valjalo to pitanje riešiti prema obćenitim načelom kaznenog postupka, te odrediti, da se trošak namiri iz zem. sredstva, kako je to gore navedeno. Priobćio B. Kć. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Brock : Katechismus des Forstschutz-und Hilfsdienstes. 1 fr. 44 nč. Eekstein : Forstliche Zoologie. 12 for. Jordan : Sinus- und Cosinus Tafeln von 10" zu 10". 4 fr. 20 nč. Kottmeier : Die Aufforstung vou Oed- und Ackerlanđereieu. Vortrag. 48 uovč. Martin : Der hohere forstlicbe Uuterricht mit besonderer Beriicksiclitigung seines gegeuwartigen Zustanđes in Prensseu. 72 nč. Giesler : Ueber đen Ligningebalt einiger Nadelholzer. 1 for. (Herausgegeben vou der k. k. forstl. Versuclisanstalt in Mariabrunn). Schilling : Die Betriebs und Ertragsregelung im Hoch- und Niederwald. 1 for. 50 ne. Trebeljahr ; Die Rentabilitiit eer Forstwirtbscbaft. 84 nč. Marto n Sando r kr. ug. nadšumar: Uredjenje manipulacija i uporaba pašnjak-šnma. Na magjarskom jeziku. Ciena 3 for. Različite viesti: DržaTni izpiti iz šumarske struke. Pod predsjedanjem kr. zem. šumarskoga nadzornika, g. Roberta Fiscbbacba držao se je dne 3. i 4. studenoga pismeni, a 5. do 9. studenoga ustmeni viši državni izpit za samostalno vodjenje šumarskoga gospodarenja. Kao izpitni povjerenici fungirabu gg. Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu n Križevcima; Josip Kozarac, kr. državni nadšumar i Dragutin Trotzer, nadšumar vlastelinstva nadbiskupije zagrebačke. Gosp. Trotzer obavljao je podjedno i poslove perovodje kod izpita. Izpitu se podvrgoše: Neferović Franjo, Franješ Juraj, Crkvenac Josip, pl. Koritić Oto, Puljevič Petar, Grdinić Matija, pl. Rukavina Jeronim, Hradil Dragutin, Silvester Josip, Biondić Josip i Grozdanić Milan. Pismeni izpit obavljen je pod klauzurom, a dobiše kandidati prvi dan tri pitanja i to: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 571 — 1. Iz geodezije: «Navedite potanko cielo poslovanje u svrhn razdiobe oveće šumske površine u jednake sječine*. 5. Iz sadjenja i gojenja šuma: «Što se razuraieva pod t. zv. mješovitom šumom? Koja im je svrha i koje su prednosti takovih šuma? Kakove bi mješovite šume zagovarali za onaj predjel, n kojem služite ?» 3. Iz uporabe šuma i tehnologije: »Opišite postupak pougljivanja drva u ugljevnicima, kao i manipulaciju i unovčivanje drvnog ugljena*. Drugi dan nastavljen je pismeni izpit, te kandidati dobiše sliedeća pitanja; 1. Iz čuvanja šuma: «Koje vrsti drvlja izvržene su najviše štetnim uplivom bezustrojne naravi i kako ćemo tim štetnim uplivom predusresti ?» 2. Iz računanja vriednosti šuma: «Neka zernljištna zajednica želi kupiti šumu susjednog vlastelinstva. Ova vlastelinska šuma drži se šume, koju zernljištna zajednica posjeduje, a sastoji se od dva odsjeka; jedan, i to veći dio, je mlada bukova branjevina kojih 20 godina stara, u kojoj se samo nešto starih bukovih sjemenjaka nalazi, dočim je drugi manji dio stara bukova sastojina za sječu već sasvim zrela. Procienitelj neka opiše postupak oko prociene te šume, eventualno neka spomene, za koliko bi vriedila ta šuma za zemljištau zajednicu više, nego li za koga drugoga?« 3. Iz uredjenja šuma: «U čem se sastoji t. zv. ««razšestarenje na periodičke jednake površine ?»» Koje su velike prednosti ove metode uredjenja šuma, pak s kojih bi se razloga mogla ta metoda u nekim slučajima u prvom redu preporučiti, kad se žele prostrane šume urediti Nadalje neka se navedu i oni slučajevi kada se ova metoda nebi mogla preporučiti. Osim toga valja naročito iztaći, koja je razlika izmedju metode ove i običnog razšestarenja na jednake godišnje sječines? Nakon svršenih izpita zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje, ocjeniv uspjeh pismenog i ustmenog izpita. Prema tomu proglašena su dvojica «dobro», a petorica «dovoljno» osposobljenim! za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja, dočim su tri kandidata reprobirana na pol godine. Jedan je kandidat odstupio od izpita. Dne 9. studenog o podne predao je predsjednik izpitnog povjeren-´ stva g. Robert Fischbach u ime kr. zemaljske vlade aprobiranim kandidatom svjedočbe, zaželiv mladim šumarom najbolji uspjeh i potaknuvši ih podjedno na neumoran i uztrajan rad u njihovom velevažnom zvanju. Šumske dražbe. Kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih obdržavana je dne 14. listopada 1897. dražba radi prodaje više navedenih sječina, i to sa sliededim uspjehom: 1. U kralj, šumariji Morović, šumskom sreza Blata 24 (Gajić), na površini od 19 25 jutara, 99 hrastovih stabala, procienjenih na 85 m´ 42 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 572 — tvorivog drva, 9 jasenovih, i 201 briestovih stabala, proeienjenih na 228 m* gorivog drva sa izkličnom cienom od 1254 for. Najbolji nudioc A. J. Veselinović iz Vrhovaca sa 1456 for. 2. U kr. šumariji Jamina, šumskom srezu Žeravinac 32, na površini od 37´84 jatara, 944 hrastovih stabala, proeienjenih na 3026 m´ tvorivog drva i 13 jasenovih stabala, proeienjenih na 40 m^ gorivog drva sa izkličnom cienom od 39.813 for. Nije bilo ponude. 3. U kr. šumariji Novagradiška, šumskom srezu Medjustrugove 22 B, na površini od 25"23 jutara, 171 hrastovo stablo, procienjeno na 760 m^ tvorivog drva, i 948 jasenovih stabala, proeienjenih na 56 m^ tvorivog i 1072 m" gorivog drva sa izkličnom cienom od 10.503 for. Najbolji nudioc Berger i Hartl iz Zagreba sa 13.013 for. U kr. šumariji Raić, šumskom srezu Javičkagreda, na površini od 20 jutara, 924 jasenova stabla, proeienjena na 90 m" tvorivog i 2403 m^ gorivog drva sa izkličnom cienom od 2660 for. Najbolji nudioc A. Colussi iz Siska sa 2800 for. 5. U kr. šumariji Vrbanje, šumskom srezu Bok 11. A, na površini od 72´01 jutara, 1690 hrastovih stabala, proeienjenih na 7355 m´ tvorivog drva sa izkličnom cienom od 109.918 for. Najbolji nudioc L. Kern iz Beča sa 114.410 for. 6. U šumskom srezu Bok 11 B, na površini od 70 jutara, 1810 hrastovih stabala, proeienjenih na 7443 m^ tvorivog drva sa izkličnom cienom od 110.494 for. Uvjetna ponuda L. Kerna. 7. U kr. šumariji Nemce, šumskom srezu Gradina 17, na površini od 63´88 jutara, 3055 hrastovih stabala, proeienjenih na 10.533 m^ tvorivog drva, 6 jasenovih, 12 briestovih, i 58 topolovih stabala, proeienjenih na 657 m^ gorivog drva, sa izkličnom cienom od 140.310 for. Najbolji nudioc Union-banka u Beču sa 142.440 for. 8. U kr. šumariji Jamina, šumskom srezu Vratična 33, na površini od 46"80 jutara, 1788 hrastovih stabala, proeienjenih na 6096 ra´ tvorivog drva, sa izkličnom cienom od 83.417 for. Nije bilo ponude. 9. U kr. šumariji Vrbanje, šumskom srezu Bok 11 C, na površini od 32´8l jutara, 558 hrastovih stabala, proeienjenih na 2207 m^ tvorivog drva sa izkličnom cienom od 32.299 for. Najbolji nudioc Societe d´ Importation de Chene sa 36.206 for. 10. U kr. šumariji Morovič, šumskom srezu Somovac (Neprečava) 22, na površini od 53´84 jutara, 1990 hrastovih stabala, proeienjenih na 7866 m´ tvorivog drva, 18 jasenovih, 231 briestovih i 1 grabovih stabala, proeienjenih na 1199 m" gorivog drva sa izkličnom cienom od 97.688 for. Nije bilo ponude. 11. U kr. šumariji Lipovljane, šumskom srezu Žabarskibok 9, na površini od 9*03 jutara, 92 hrastova stabla, proeienjena na 323 m´´ tvo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 573 — rivog drva, 158 jasenovih, 107 briestovih, i 94 grabovih stabala, procienjenih na 14 m^ tvorivog i 888 m´ gorivog drva, sa izkličnom cienom od 5182 for. Najbolji nudioc Leiner i Dreibholz iz Beča sa 6.000 for. 12. U šumskon srezu Velikigjol 11, na površini od 148*78 jutara, 525 hrastovih stabala, procienjenih na 2117 m» tvorivog drva, 3726 jasenovih, 609 briestovih i 375 vrbovih stabala, procienjenih na 485 m^ tvorivog, i 11329 m" gorivog drva, sa izkličnom cienom od 40.325 for. Najbolji nudioc Leiner i Dreibholz sa 41,425 for. 13. U kr. šumariji Raić, šumskom srezu Javičkagreda, na površini od 10 jutara, 309 jasenovih stabala, procienjenih na 14 m" tvorivog i 799 m^ gorivog drva sa izkličnom cienom od 805 for. Najbolji nudioc A. Colussi iz Siska sa 900 for. 14. U kr. šumariji Novagradiška, šumskom srezu Međjustrugove 22, na površini od 53´10 jutara, 659 hrastovih stabala, procienjenih na 2844 m" tvorivog drva, 1770 jasenovih stabala, procienjenih na 58 m^ tvorivog i 1411 m" gorivog drva sa izkličnom cienom od 35.274 for. Najbolji nudioc Berger Hartl iz Zagreba sa 45,151 for. 15. U kr. šumariji Županje, šumskom srezu Slavir br. 1, na površini od 60´64 jutara, 2273 hrastovih stabala, procienjenih na 10.167 m´ tvorivog drva, 1 jasen, 26 briestovih i 2 topolova stabla, procienjenih na 140 m´´ gorivog drva, sa izkličnom cienom od 139.581 for. Najbolji nudioc Jos. Eisler i sinovi iz Beča sa 153.467 for. 16 U kr. šumariji Nemce, šumskom srezu Gradina 17, na površini od 69 26 jutara 2615 hrastovih stabala, procienjenih na 9483 m^ tvorivog drva, 74 jasenovih, 42 briestovih i 102 topolovih stabala, pro cienjenih na 1039 m´ gorivog drva sa izkličnom cienom od 124.213 for. Najbolji nudioc Vuk i sinovi iz Budapešte sa 132.161 for. 17. U kr. šumariji Morović, šumskom srezu Somovac (Neprečava) 22, na površini od 50 jutara, 2293 hrastovih stabala, procienjenih na 9969 m^ tvorivog drva, 128 jasenovih, 232 briestovih i 1 grabovih stabala, procienjenih na 1115 m" gorivog drva, sa izkličnom cienom od 135,124 for. Nije bilo ponude. 18. U kr. šumariji Jamena, šumskom srezu Vratična 33, na površini od 105´30 jutara, 3680 hrastovih stabala, procienjenih na 7634 m° tvorivog drva, sa izkličnom cienom od 102.785 for. Nije bilo ponude. 19. U šumskom srezu Puk br, 80, na površini od 77´21 jutara, 919 hrastovih stabala, procienjenih na 3454 m^ tvorivog drva, 42 cerovih 24 briestovih i 851 grabovih stabala, procienjenih na 965 m´ gorivog drva, sa izkličnom cienom od 53.989 for. Nije bilo ponude. Sveukupna procienbena vrieduost đražbovanih sječina iznaša 1,264.634 for. Od toga prodano je 12 sječina, procienjenih na 641.324 fr,. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 574 — za svotu od 689.429 for. ili 7´b% preko prociene. Sedam sječina u procienbenoj vriednosti od 623.310 for., ostalo je neprodano. Da li ovlašteniea na imoTno-obćinske šume pridržaje praTOužitničtTO, ako priženi iieoTlaštenika ? Imbro Žitnjak, doseljen iz Kranjske, priženio se u obligatnu krajišku obitelj Mije Ivančana u Molvah, oženiv kćer ovoga Baru; on se je obratio zajedno sa suprugom Barom na imovnu obćinu gjurgjevačku molbom za priznanje pravoužitničtva na dielu tasta, odnosno otca Mije Ivančana. Ovaj potonji imao bi kao dielbenik participirati na užitcib ^4 selišta kbroja 30. u Molvah sa ostajućim dielom Androm Ivančan po smislu naredbe vis. kr. zem. vlade od 31. listopada 1893. br. 15199 o. u. (jer dio uživanja V4 selišta po §. 15. nap. A^—81. za provedbu §. 4. zakona od 8. lipnja 1871. ob odkupu šum. služnostih nije nipošto dieliv), nu nije sam tražio izpravka užitnoga katastra, već zet i kći mu Imbro i Bara Žitnjak, na koje je svoje nekretnine po polovini darovnim ugovorom prigodom ženitbe gruntovno uknjižiti dao. Gospodarstveni ured, obavješten po obć. poglavarstvu u Molvah, da je molitelj porietlom iz Kranjske, odbio je molbu Imbre Žitnjak, a i Bare, kao njegove supruge za priznanje pravoužitničtva odlukom od 11. listopada 1895. br. 3330. ad, pošto nije udovoljio uvjetom ustanove §. 1. nap. A—81. za provedbu §. 4. zakona od 8. lipnja 1871. ob odkupu šumskih služnosti uz pravo priziva na županijski upravni odbor u Belovaru, koji su Imbro i Bara Žitnjak pravodobno i izveli. Županijski upravni odbor u redovitoj sjednici, obdržavanoj 11. pro. sinca 1895 pronašao je drugomolbenom odlukom od 11. prosinca 1895. br. 1416. u. 0. utok Imbre Žitnjaka odputiti, pošto mu manjka csobna kvalifikacija, a utok Bare uvažiti, te odlučiti, da se Bara Žitnjak imade upisati u kataster pravoužitnika sa polovinom prava, koje bi bilo pripadalo Miji Ivančanu, da nije svoj posjed darovao kćeri Bari, uđatoj Žitnjak i zetu Imbri Žitnjaku, i to iz razloga, pošto Bara Žitnjak posjeduje i realnu i personalnu kvalifikaciju, koju nije izgubila, udav se za nepravoužitnika. Proti drugomolbenoj ovoj odluci prizvao je gospodarstveni ured im. obćine gjurgjevačke na vis. kr. zem. vladu, podastriev spise i priloge uz obrazloženje, pak je vis. kr. zem. vlada u predmetu obnašla izdati naredbu od 8. ožujka 1897. br. 4364.^—96. 0. u., upravljenu na županijski upravni odbor u Belovaru: «Povodom utoka gospodarstvenog ureda imovne obćine gjurgjevačke, uloženog proti drugomolbenoj riešitbi tog upravnog odbora od 11. prosinca 1895. br. 1416, kojom je prvomolbena odluka spomenutog gospodarstvenog ureda od 11. listopada 1895. broj 3330, odpućujuća molbu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 575 — Imbre i Bare Žitnjak iz Molvah radi priznanja pravoužitničtva onamo preinačena, da je uz odpućenje utoka Imbre Žitnjaka utok Bare Žitnjak uvažen tim, da se ona imade upisati u kataster pravoužituika sa polovinom prava, koje bi pripadalo bilo Miji Ivančanu, da nije svoj posjed darovao kćeri svojoj Bari, udatoj Žitnjak, i zetu si Imbri Žitnjaku, i to s razloga, jer da Bara Žitnjak i realnu i personalnu kvalifikaciju posjeduje, pošto da ju nije izgubila time, što se je za nepravoužitnika udala, — obnašla je ova kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, uz uvaženje nazočnog utoka spomenutog gospodarstvenog ureda, napadnutu drugomolbenu riešitbu tog upravnog odbora, u koliko se tiče Bare Žitnjak, ukinuti, a prvomolbenu odluku istog gospodarstvenog ureda u cielosti potvrditi, i to iz sliedećib razlogab: Koli po šumskom zakonu od 3. veljače 1866,, toli i po naputku A. o provedbi §. 4. zakona od 8. srpnja 1871. o odkupu šumskih služnosti u bivšoj Vojnoj Krajini ne smatraju se kao uživaoci pravoužituičkib prava u bivšoj Krajini pojedine osobe, nego skupovi osoba, sačinjavajuć pojedine obitelji, kako to iz ustanove §. 1 slovo d) i e), zatim § 3. slovo a), onda §. 6. slovo d), i napokon §. 12. alinea 6. spomenutog naputka i njemu pripadajućih obrazaca jasno proizlazi. Pošto pako Imbro Žitnjak, suprug Bare Žitnjak rodjene Ivančan, kao glava obitelji prema načelima, sadržanim u §§. 91. 92. i 146. občeg gradjanskog zakona svoju obitelj representira, te pošto mu manjka kvalifikacija, koja se zabtieva za pravoužitnička prava u šumah imovnih obćiuah krajiških, i to zato što se je iz Kranjske u sadašnje svoje boravište doselio, to se ne može niti njegovoj suprugi Bari kao članu njegove obitelji pravoužitničko pravo u bivšoj krajini priznati. Iz tih razlogab morala se je drugomolbena riešitba tog upravnog odbora u napadnutom dielu ukinuti, a proti istoj uloženi utok gospodarstvenog ureda imovne obćine gjurgjevačke uvažati«. Franjo Fusić, šumar im. obć. gjurgj. Prodaja hrastovih šuma krajiške iiiTesticijonalne zaklade. Na 26. listopada t. g. obdržavana je dražba na sliedeće sječine. 1. Sočn a 5 sa 1635 hrastova i 6161 inih stabala, procienjenih na 132.654 for,, dostalac tvrdka Mohr sa 133.000 for. 2. Sočn a 8 sa 1780 hrastova i 12.201 inih stabala, procienjenih na 181.214 for., dostalac Seciete d´ imporlation de Chene sa 212.060 for. 3. B olj ko V 0 10 sa 2143 hrastova i 4449 inih stabala, procienjenih na 213.457 for., dostalac ista tvrdka sa 248 060 for. 4. Sven o 12. sa 1816 hrastova i 1340 inih stabala, procienjenih na 69.156 for., dostalac ista tvrdka sa 75.120 for. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 576 — 5. Blat a 24 sa 3356 hrastova i 651 inih stabala, procienjenih na 127,951 for.. dostalac L, Kern sa 140.144 for. 6. Paov o 14 sa 2381 hrastova i 1361 inih stabala, procienjenih na 150.755 for., dostalac A. Lamarche sa 173.250 for. 7. Somova c 22 sa 3583 hrastova i 1637 inih stabala procienjenih na 152.051 for., dostalac J. Eisler i braca sa 170.960 for. 8. Blat a 24 sa 2521 hrastova i 437 inih stabala, procienjenih na 102.804 for., dostalac Hartl i Berger sa 108.753 for. Prodano je dakle na površini od 702 rala ukupno 19.215 hrastovih i 28.107 inih stabala; prema toma odpada na jutro 27 hrastovih i 40 inih stabala. Sveukupna procjenbena svota iznaša 1,130.022 for., a dobiveni utržak 1,260.337 for., prema tome dobiveno je po rali 1795 for. Za tehničku porabu procienjena hrastova drvna gromada iznaša 73.250 m^ usljed česa odpada na hrast 3´8 Itl^ tehničkog drva; prema tomu postignuto je za 1 m^ hrastovine circa 17 for. ili po hrastu 63 for., pri čem je gorivo drvo, koje iznaša oko 30—30"/^ sveukupne hrastove drvne gromade, izvan računa uzeto. Tako zvana biela šuma, t. j . onih 28.107 jasenovih, grabovih i briestovih stabala, procienjena je na 46.292 m^ goriva, a postignuti utržak može se od prilike sa 1 for. po 1 m´ računati, iz česa sliedi, da biela ne participira niti sa 3% na ukupno dobivenom utržku. Prodaja tako zvane biele šume iz krajiških investicijonalnili šuma. Osim gore navedene prodaje hrastovih i inih stabala iznesene su istoga dana i sliedeće sječine, u kojima je lih biela šuma prodavana, na dražbu: 1. Sočn a 5 sa 8048 jasenovih i inih stabala, procienjenih na 17,505 for., dostalac J. Baeuka sa 18.108 for. 2. Sočn a 8 na 8250 jasenovih i inih stabala, procienjenih na 11.622 for., nije bilo ponude. 3. Boljkov o 10 sa 4881 jasenovih i inih stabala, procienjenih na 13.879 for., nije bilo ponude. 4. Sven o 12 sa 2704 jasenovih i inih stabala, prosienjenih na 6307 for., dostalac N. Garairšek sa 6650 for. 5. Blat a 24 sa 457 jasenovih i inih stabala, procienjenih na 1047 for., dostalac N. Gamiršek sa 1280 for. 6. Paov o 14 sa 1106 jasenovih i inih stabalah, procienjenih na 4878 for., dostalac N. Gamiršek sa 5310 for. 7. Somova c 22 sa 1207 jasenovih i inih stabala, procienjenih na 4495 for,, dostalac V. Maisatz sa 5011 for. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— B77 — Na sveukupnoj površini od 682*5 rali procienjeno je dakle 27.166 stabala, sa 2573 m^ tehničke sposobne drvne gromade, a 50*009 m´ ogrievnog drveta, u ukupnoj novčanoj procieni od 59.733 for.; na stablo ođpada dakle circa 2 m´, odnosno 2 for. 20 nč. Uspjeli dražibe, olbdržaTane na 15. studenoga t. g. kod gospod. ureda brodske imOTue obćine. Na dražbu iznesene su sliedeče sječine: 1. Migalovc e sa 593 hrastova, procienjenih na 4744 for.i dostalac L. Blažić sa 5600 for. 2. Doljn a Dolc a sa 456 hrastova, procienjenih na 2786 for., dostalac L. Kern sa 8036 for. 3. Ga rdon 10 sa 234 hrastova, procienjenih na 4212 for., nije bilo ponude. 4. Glova c sa 568 hrastova, procienjenih na 11.144 for., dostalac L. Kern sa 14.295 for. 5. Merolin o sa 827 hrastova, procienjenih na 42.508 for., dostalac A. J. Veselinović sa 52.669 for. 6. Or i ja k sa 594 hrastova, procienjenih na 28.933 for., dostalac Union-banka sa 80.398 for. 7. Lužči e sa 714 hrastova, procienjenih na 24.423 for,, nije bilo ponude. 8. Bano v dol sa 386 hrastova, procienjenih na 28-509 for., dostalac Union-banka sa 30.807 for. 9. Zapadn e Kusar e sa 258 hrastova, procienjenih na 24.392 for., dostalac Union-banka sa 26.703 for. 10. Rastovic a sa 339 hrastova, procienjenih na 17.274 for., dostalac J. Eisler i sinovi sa 17.300 for. 11. Krivsko ostrovo sa 325 hrastova, procienjenih na 15.915 for., ostalo neprodano. 12. Mužk o ostrov o sa 650 hrastova, procienjenih na 33.705 for. dostalac A. J. Veselinović sa 38.279 for. 13. Kunjevc i sa 869 hrastova, procienjenih na 33.750 for., dostalac Union-banka sa 39.848 for. 14. Cunjevc i sa 1102 hrastova, procienjenih na 70.570 for., dostalac M. Vuk i sinovi sa 78.195 for. 15. Vrabčan a sa 446 hrastova, procienjenih na 21.212 for., dostalac Union-banka sa 26.091 for. 16. Ada sa 500 hrastova, procienjenih na 26.592 for., dostalac N. Gamiršek sa 30.290 for. 17. Boljkov o sa 897 hrastova, procienjenih na 80.532 for. dostalac Mohr et Comp. sa 87.380 for. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 578 — 18. Rastov o sa 315 hrastova, procienjenih 22.800 for., dostalac Jos. Eisler et Briider sa 25 550 for. 19. Trislov i sa 301 hrastova, procienjenih na 22.575 for., dostalac M. Vuk i sinovi sa 31 305 for. 20. Rađjenovc e sa 129 hrastova, procienjenih na 4644 for., dostalac N. Gamiršek sa 6890 for. 21. Sveno sa 297 hrastova, procienjenih na 19.008 for., ostalo bez ponude. 22. R a d i š e V 0 sa 165 hrastova, procienjenih na 14.025 for.> dostalac M. Vuk i sinovi sa 20.851 for, 23. Ri P BI C H SBi 549 hrastova, procienjenih na 23.607 for., dostalac TJnion-banka sa 24.705 for. 24. A lm OŠ sa 115 hrastova, procienjenih na 6325 for., ostalo bez ponude. 25. J 0 š a V a sa 328 hrastova, procienjenih na 20.428 for., dostalac N. Gamiršek sa 25.800 for. 26. SI a vi r sa 472 hrastova, procienjenih na 26.866 for, dostalac L. Kern 27.150 for. 27. Gradin a sa 432 hrastova, procienjenih na 21.600 for., dostalac Societe d´ importatiou da Chene sa 27.630 for. 28. Dubovic a sa 578 hrastova, procienjenih na 24.276 for., dostalac N. Gamiršek sa 25.300 for. 29. Iztočne Kusare sa 1247 hrastova, procienjenih na 120.959 for., dostalac N. Gamiršek sa 137.900 for. Prodane su dakle u svemu 24 sječine, procienjene na 728.381 for., za svotu od 833.378 for., dočim je 5 sječina sa procienom od 69.883 for. ostalo neprodano. Sveukupno je na dražbu izneseno 14.686 hrastova, procienjenih na 62.628 m^ drvne gromade, a za svotu od 798.264 for.; prema tomu ođpada na hrast 426 tn^ drvne gromade, sa cienom po 1 m* od 12 for. 70 nč., odnosno na hrast 51 for. 30 n6. Pošto je pako 1685 hrastova sa drvnom gromadom od 5822 m´ ostalo neprodano, polučeno je za ostatak od 13001 hrastova sa 56.806 m^ po hrastu 64 for., odnosno po 1 m* 14 for. 50 nč. Dražba hrastOTih stabala. Dana 25. studena 1897 , u U satih prije podne, obdržavati će se kod podpisanoga ureda dražba samo putem pismenih ponuda na sliedeća nakon podmirenja pravoužitnih potrieba na gorivu drvu, zaostala hrastova stabla: I. U području I. kotarske šumarije dubičke: 1. Na sječini 1896/7. i 1897/8. u šumskom srezu Dvojani, 271 hrastovo stablo, procienjeno na 1330 m* Ijesa i 10250 for. 58 nč. novčane vriednosti; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 579 — 2. Na sjedini 1896|7. i 1897|8. u šumskom srezu Evinbudjak, 504 hrastova stabla, procienjena na 1987 m^ Ijesa i 14894 for. 74 nč. novčane vriednosti; 3. Na sječini 1896j7. i 1897[8. u šumskom srezu Nartak, 1209 hrastovih stabala, procienjeuih na 1479 m* Ijesa i 8619 for. 74. nč. novčane vriednosti; II. U području II. kotarske šumarije dvorske : 1. Na sječini 1896|7. u šumskom srezu Medjedjak, 413 hrastova stabla, procienjena na 257 m* Ijesa i 1305 for. 56 nč. novčane vriednosti; 2. Na sječini 1896J7, u šumskom srezu Kopčić, 394 hrastova stabla procienjena na 18 m^ Ijesa i 914 for. 40 nč. novčane vriednosti. III. D području šumarije mečenčanske: 1. Na sječini 1895 6, 1896^7. i 1897|8. u šumskom srezu Starigaj, 1742 hrastova stabla, procienjena na 2005 m^ i 10795 for. 72 nč. novčane vriednosti; 2. Na sječini 1894|t). i 189516. u šumskom srezu Piškornjač, 141 hrastovo stablo, procienjeno na 148 m* Ijesa i 849 for. 52 nč. novčane vriednosti. Obćeniti uvjeti ove dražbe jesu: a) Dražba će ta uzsliediti samo putem pismenih ponuda, ter ponuda veže nuđioca ođma, čira ju je predao. b) Samo na one ponude će se obzir uzeti, koje budu predane do 11 satih prije podne dana 25. studena 1897. kod podpisanoga ureda ili povjerenstva dražbene razprave i koje budu obskrbljeue sa žaobinom 5% izklične ciene, t. j . procienbene novčane vriednosti one hrpe stabala, odnosno one prediztaknute drvne gromade, na koju ponuda glasila bude. c) Dražbatelji (nudioci) imadu u ponudi navesti, da su im uvjeti ove dražbe i prodaje podpuno poznati, i da se na iste bezuvjetno obvezuju. d) Ponude moraju biti valjano zapečaćene i na omotu nositi napis «ponuda za dražbu hrastovih stabala za dan 25. studena 1897. po šumsko gospodarstvenom uredu imovne obćine II. banske u Petrinji odredjenu». e) Rok za uplatu kupovine ustanovljuje se na 14 dana nakon odobrenja prihvaćene ponude i prije početka izradbe stabala f) Rok za izradbu stabala ustanovljuje se na dobu do konca ožujka 1898., odnosno još i na dobu od 1. listopada 1898. do konca ožujka 1899. g) Hrastovi za Ijes nesposobni ogrievni materijal od prediztaknutih hrastovih stabala izključenje od ove dražbe, s toga je dostalac obvezan, da taj materijal na licu mjesta na povoljno razpolaganje imovnoj obćini II. banskoj netaknut ostavi. |