DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 12 ~ I. Vlastuičtvo. Do smrti blagopokojnog baruua Prandaua bile su šume, kao i ostale kulture u jednoj cielini, pod jednom upravom u Valpovu. Cieli posjed iznašao je do tada 90.000 ralih (šuma, oranica, livada i t. d.)< Ovaj ogromni posjed zasizao je tada u miholjački, osječki i našički kotar. Do provedenja segregacionalnog postupka uživali su bivši kmeti u prostranih šumali sve blagodati, što ih je seljak — ratar trebao za uzdržavanje svojega kućanstva i gospodarstva. Za pravo su tadanjeg blagopokojnog vlastnika zvali «zemaljski gospodin»! U svakoj pogibelji: požara, povodnji i t. d. našao je tada seljak utjehu, jer je dobio bezplatno gradjevnog i gorivnog drva, paše u šumi i t. d, U smislu urbarskog zakona provedeno je uredjenje selištnog zemljišta od god. 1840—1845., te je tako bivši kmet postao vlastnik svoga kudišta i zemljišta. Imao je dakle seljak svoju vlastitu oranicu i livadu, a cielo selo dobilo je većinom već tada «skupni zajednički pašnjak>. Sto se tiče šumskih potreboda, namirivao je iste seljakratar i nadalje iz vlastelinskih šuma, dok nije i u ovom kraju bila provedena segregacija šuma. Sa segregacijom šuma odpoćeto je god. 1860., te je postupak dovršen većim dielom do god. 186G. nagodbenim putem. Gdje je parbeni postupak poveden^ trajala je parnica dugo, tako da ima i danas 4 sela u miholjaćkom kotaru, koji nisu šume dobih, a to su Bakitovica, Kunišinci, Sv. Grjuragj i Boćkinci. Segregaciju šuma proveo je tada vrli i radini naš strukovnjak, umirovljeni ravnatelj Danhelovskj, kojemu se s obe strane zahvaliti ima, da je «nagodbeni postupak» kod segregacije uspio! Nakon smrti baruna Prandaua razdjeljeuo je ovo ogromno imanje u dvoje; te su tako nastala dva vlastelinstva — mihojaćko i valpovaćko. |