DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 — C) šume zemljištiiih zajodnica. a) Obde n i to. Ve(5inom su urb. obcine dobile prigodom segregacije sume u blizini sela, nu nekoje nadjeliše jako daleko, dapače i u drugom našickom kotaru, kao što su to ŠUUK^ zemalj. zajednica: Podgajci, Pore<^, Camagajevci, Sljivoševci i Radikovci (u Saptinovackom lugu 10—25 kim. od sela daleko). Ovih pet urbar, obcina nadjeljeno je na južnoj periferiji kotara, akoprem su sela na drugom sjevernom kraju n. pr. selo Podgajci na Dravi. Iz tili svojih šuma jako su se malo drvarili suovlaštenici nakon segregacije, jer su većinom dobili vriedne stare, za sječu sposobne hrastove šume, u kojima je bilo malo podredjenog za sječu dorastlog gorivnog drvlja kao graba, jasena i t. d. Obzirom na malenu površinu šume i obzirom na skupocieno staro hrastovo, lih na gradju sposobno drvo, bili su suovlaštenici tada, a jošte i danas jesu prinukani tražiti pokriće gorivnih potreboća u vlastelinskih šumah. b) Gospodarstvo u obćinskih šumah. Za uredjenje gospodarstva u urb. obd. šuma sastavljene su prije 16—20 god. gospodarstvene osnove. Ove su osnove bile i potvrdjene po visokoj vladi- Glavni princip osnove bio je: Ra^djeljenjem u stanovitom turnusu na jednakoj godišnjoj plohi sječi i prodati hrastova stabla; dočim se je sa podstojnim drvljem imala prema odpadajučem godišnjem etatu namiriti godišnja gorivna potreboca suovlaštenika. Nu obično godišnji etat nije dosizao na pokriće potrebe. Na temelju ovih osnova vodjene su neko vrieme sječe. Nu kada je prije 15—2b godina hrastovina skočila u cieni, a stari hrasti bili su odavno več zrieli za sječu, odustalo se je od provadjanja ustanovljenog sječnog reda, te su svi stari hrastovi u svih šumah na jednom posječeni, prodani i unovčeni. |