DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 —


Kanimo se uzgajanja visokih hrastika i ne povadjajmo se
za veleposjednici.
Tri generacije će proći, a da suovlaštenici od svojih šunaa
gorivne koristi nisu imali.
Uvedimo dakle srednje ili nizko šumarenje.


d) Pašnjaci.
Oko svakog sela ima dovoljno pašnjaka.
U prijašnje vrieme bili su skoro svi pašnjaci obrašteni
drvljem, nu u novije doba sjeku se stari hrastovi (suhari) i
ino drvlje, te će nadoći vrieme, da će pašnjaci ostati goli i da
će postati sama ledina (tratina), kao što ih već i ima.
Da pašnjak u ravnici, izgažen od blaga a k tomu bez
drva (hlada) malo vriedi, ne treba mi ni dokazivati.
Uputno bi s toga bilo, da se pomišlja i na uzgajanje
pašnjaka drvom.
Ima dosta brzo rastućih vrsti drvlja, koje bi se prema
mjestnim okolnostima zasaditi ili zasijati moglo.
Površinu pašnjaka trebalo bi u stanovite plohe razdjeliti i
tada svaku, kako na red dolazi, u razdobju od 10—20 godina
uzgajati. Treba odpoćeti sa najudaljenijimi površinami od
sela, tako postepeno prama selu ići. Cim je prva površina
proredjena, treba drugu plohu zagajiti, a prvu učiniti pristupnom
za marvu i t. d.
Valjanom osnovom dalo bi se ovo izvesti.
Istina je, da to seljacima nebi bilo poćudno, ali bi se potomstvo
zahvalno sjećalo zagajitelja pašnjaka! Mi idemo u
susret vremenu, kada će se drvo drugačije cieniti, nego li se
sada cieni. U interesu je stoga samoga naroda, da se


št o viš e koristno g drv a n a zajedničko m pašnjak u
uzgaja .
D) TJastelinske Sume.
U stupcu A) i B) opisali smo obćenito šume obzirom na
tlo, položaj, vrst drva i t. d. Sada ćemo prieći i predočiti


površinu dolnjo miholjaćkih vlastelinskih šuma i pašnjaka prema