DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 28 — Pomodu ovili znak(»vii teče lov gladko i u »edu, poput izvježbane vojske. Srnjaci streljaju se vreljanjem. Ovo nekoliko rieči napisao sam u najboljoj nakani, da se odužim onomu kao u šumarskom, tako i lovačkom pogledu velezaniraivom kraju, u kojem sam neko vr:emc služio Ako sam gdje šta možebiti manjkavo ili pogriešno naveo, molim, da mi se oprosti. Pabirci iz spisa staroga Beckmana, Ivan Beckman bio je lovac grota Schijnburga u Liehtensteinu, te je god. 1758., 1769., te 1763, objelodanio nekoliko šumarskih spisa, iz kojih proizlazi, da je on za ono vrieme veoma bistar i naobražen šamar bio. Moja nakana nije svekolike razprave rečenog pisca ovdje pretresivati, vec iz obilja tih spisa najzanimivija poglavja dirnuti, te se posve u kratko s njimi pozabaviti. Najprije svraćam pozornost čitatelja na postupak kod procieujivanja šuma, što ga Beckman predlaže. Nisu onda još znali drva premjerivati, kako mi dan danas, da dobiju drvnu gromadu sastojina, te da opredjele konačno njezinu novčanu vriednost. U tu svrhu bile su po propisu pisca sastojine, u kojima se je imala drvna gromada pomaći, najprije obzirom na površinu izmjerene, i to sa vrpcom, na kojoj su bili koraci ubilježeni; unutar tako ograničenog prostora providjeno je svako stablo šiljatim, razno bojadisanim kolcem, da se time označe pojedine debljine stabala. Na taj način bile su letve, debla i t. d. raznimi kolci označena; poshe se je ustanovila množina pojedine vrsti upotrebljenih kolaca, da se pronadje gromada čitave sastojine. Po izkustvu iznašalo je 15 letava 2 hvata drva; pomnoživ množinu hvatova sa cienom hvata, te pridodav poprihčnu svotu za mlado drveče, dobili su vriednost procieniti se imajuče šumske parcele. |
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
13a se nadopuni taj u obliku ^križaljke sastavljeni pro cjenbeni elaborat, pridodalo se je ime dotične šumske parcele, njezin obBeg u koracima, U- napokon vrst tla, za koju je Beckman upotrebljavao izraze: dobra, srednja, nešto loša i loša. To je bilo s velikim gubitkom vremena i velikim trudom skopčano, s trudom, koji sa postignutim rezultatom ne stajaše u nikakovom skladu, nu za onda nije se mogao taj postupak mimoići, ako se je htjelo barem prilični pregled vrhu drvne gromade koje sastojine dobiti. Tadanje premjerivanje nije imalo znanstvenijeg ol)lika. Koli laglja, a razmjerno i sigurnija je da našnja premjerba drva i procjena sastojina! Nakon prociene preči čemo na srodno područje, naime na opredieljenje prihoda. U tom pravca traži naš pisac, cia se šuma na toliko jednakih šestara geometričkim putem razdieli, koliko obhodnja godina imade, ali upozoruje na pogriešku, koju takovo razdieljenje imade, da pojedini šestari, prem imadu jednaku prostornu veličinu obzirom na obrast, i´ast i dobu sastojina u prihodu ipak jednaki nisu. Uvaživ tu nepravilnost, zabacio je Beckman takovo razdieljenje, tražeč uredjenje, kojim bi se postigli jednaki užitci, te koje se na principu stroge potrajnosti užitaka temelji. U tu svrhu imade se drvna gromada procieniti se imajuče šume opredieliti na onaj način, kako je prije navedeno, t. j . moderno rečeno, ustanoviti konkretnu zalihu lU´editi se imajučeg uredjajnog razreda obzirom na užitak. Opredieliv tu količinu, inui se uvažiti količina eventualnog prirasta, pri čemu Beckman vrstnoču tla, manje ili više pogodan položaj osobito uvažava. Obzirom na dobrotu tla misli Beckman, da je dovoljno tri razreda prirasta; nu ne navadja, koje vrsti drveća u pojedine razrede stavlja. Da nazor Beckmanov u tom pogledu pobliže upoznamo, navesti čemo njegove vlastite rieči: «Obzirom na razliku dobrote tla i položaja mogli bi se po mojem mnogogodišnjem izkustvu sliedeči razredi prirasta ustanoviti: 1. najbolji i najveći godišnji prirast jeste onaj, ako na 1000 hv. opet 25 hv. ili na 100 hv. 2´5 hvata dobijemo; |
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — 2. srednji, najobičniji prirast daje u jednoj godini na lOOOhv. opet 20 hv. ili na 100 hv. 2 hv.; 3. najlošiji i najslabiji prirast u jednoj godini na 1000 hv. 15 hv. t. j . na 100 liv. 1´5 hv.« Ove na izkustvu temeljece se, vrlo nepouzdane podatke upotrebio je Beckman, da godišnji prihod na drvnoj gromadi stanovite šume opredieli odnosno, da dokaže, da kod opredjeljivanja konkretne zalihe od stanovite kohčine godimice kroz cielo vrieme obhodnje stanoviti, jednako vehki prihod iz šume dobivati možemo, a da nikad ne dodjemo u nepriUku i da se na takav način uživanje u granicah stroge potrajnosti gibati mora. U njegovom navedenom primjerku, jeste konkretna zaliha sa 40000 hv. procijenjena; obzirom na količinu i prirast, misli pisac, da možemo uživati godišnji etat od 70O hv. za vrieme 125 godina, koje se ima dakle kao obhodnja smatrati, pri čemu on efekat prirasta po odbitku godišnjeg užitka od 700 liv, na zaostaloj drvnoj gromadi sa 15 hv. na 1000 hv. cieni, te na taj način zbilja dokazuje, da kroz 124 godine podpuni prihod od 700 hv. iz odnosne šume rezultira, te da za 125. godina ostane jošte drvna gromada od 560 hv. Pošto Beckman zahtieva, da se svaka sječina odmah poshe siečnje opet zasije, to če nakon 125 godišnjeg razdobja ih obhodnje biti sječivog drva razne dobe u dostatnoj mjeri tako, da de potrajnost uživanja biti dovoljno osigurana. Prem je opisani postupak Beckmanov jošte vrlo nesiguran, to je ipak dovoljno znamenit, da mu posvetimo nekoliko rieči, jer čini donekle prvobitni prelaz od diobe na jednake geometričke šestare k metodam uredjenja, koje traže strogu potrajnost uživanja. Prije svega je kod dotičnog uredjenja prihoda spomenuti, da je Beckman ipak več imao neku, ako i ne posve jasnu ideju uredjenog stanja šume, kad se je realiziranjem jednakih godišnjih drvnih gromada, te bezodvlačnom sjetvom posječenih šestara trudio, da poluči postepeni red šestara, te podpuno potrajno šumarenje uredi. |
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 31 ~ Pojmovi normalnog etata i normalne zalilie bili su mu svakako nepoznati, jer ti faktori zahvaljuju svoj postanak kasnije pronadjeuim normalno zališnim metodam. S toga on nije bio u stanju etat putem točnog računa fiksirati, nego se je morao pokusi osvjedočiti o uporavnosti izabranog etata. Dobro mu je pomagala od oka procienjena količina prirasta, jer se odnosi na 100 hv., te se je kao % uzeti mogla; nu kao užitni ´^/o nije mu mogla služiti, jer za neposredno ustanovljenje konkretne zalihe podavala bi odgovarajući rezultat samo onda, da je slučajno uzeta odgovarajuća količina konkretne zalihe. U protivnom slučaju morao bi na koncu računa višak ili manjak rezultirati, time pako Beckmanova tendencija, da se naime užitak unutar uzete obhodnje na konkretnu zalihu, te na dobiven prirast aa zaostaloj drvnoj gromadi poslije odbitka užitne količine odnositi ima, ne bi polučena bila. Pošto Beckman nije računom mogao doči do željenog odgovarajućeg rezultata, ne preostade mu drugo, već nastaviti več više puta spomenuti put pokusa. Taj je posao bio dugotrajan i trudan, a pogledom na to, da je postotak prirasta vrlo nepouzdano procienjeu bio, mogao se je polučiti i samo vrlo nepouzdan uspjeh. Priznati moramo Beckmanu, da je, uvidiv nedostatak geometričkoga razdieljenja radi nejednakosti nžitaka, nastojao da nadje način uredjenja, koj bi osiguravao jednakost užitaka, ako i je opisani njegov postupak dalekosežnih izpravaka trebao. Tako već na znanstvenoj podlozi bazirajući izpravak stupio je tri decenija poslie u život uvedenjem kameralne takse. Nakon kratkog vremena izdao je opet novo uredjenje prihoda nadšumar Paulsen, naime ono po užitnom postotku, te je Paulsen, a ne Hundeshagen izumitelj ove metode uredjenja. Kakov napredak je u kratkom vremenu na tom polju polučen, vidimo iz činjenice, što je Paulsen, protivno kameralnoj taksi, koja kod ustanovljivanja drvne zalihe polazi sa gledišta, da je prirast jedne i druge godine jednak, te da drvjie gro |
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
raade 1 do H godisujili šestara tvore aritmetički niz, a sbroj loga sbiljnu zalihu, izradio skrižaljke prihoda, uvjeri\ la 81´ kaineralua taksa na neistinitih predpostava temelji. Prem nije zadaća ovik redaka postepeni razvoj uredjenja šuma prikazati, to mi je ipak naglasiti marljivo nastojanje Beckmanovo, da se šume uzdrže i šumsko gospodarstvo unapredi i tako odvrati prieteca oskudi(ia na drvima. Ne samo u propisih o uredjenju prihoda, vec i u onom dielu njegovih spisa, koji govori 0 sjetvi drvec^a, vrlo je markantno to nastojanje izraženo, jer na 260 strana teksta opetovno upuduje na bezodvlaČnu sjetvu, te je neizcrpiv u najobširnijih podukah o dobroj izvedbi iste. Prem bi njegovi navodi danas jedva ikakvu vriednost imali pogledom na medjutim postignut velik napredak, poldrugo stoljeće minulo je od onda, to moramo podpuno priznanje izrec´i tomu intensivnomu poborniku, koji je toliko nastojao unaprediti šumarstvo, tim više, što je u ono vrieme lov i njega lova prvo mjesto zauzimala, a šumarstvu se samo razmjerno malena važnost pripisivala. Vrlo je zanimivo .^liediti djelomice drastičnu polemiku, koju Beckman u svojim spisima proti drugim šumarskim piscem, osobito Doblu razvija. Iz te polemike uvidjamo, da je on svojim izkustvom i inteligencijom odlično mjesto medju šumarskimi suvremenici zau7/imao, nu ipak moramo priznati, da ma je znanje prirodnih nauka bilo na vrlo nizkora stupnju. A kada je kod njega bilo tako, kako h je tek moralo biti kod njegovih suvremenika šumara. Ne može-nas zadiviti, ako Beckman veHki dio suvremenih šumara dieli u dva razreda. «Jedan dio» veh on «držim samo za zeleno odjevene strojeve, koji se mehanički laćaju puške, te bez mish kreću u sumu i iz šume.» Drugi dio istih jesu po njemu «tiranski naobražene duše» i opet bez pravog šumarskog znanja, imajudi smisla samo za što veću sredu u lovu. I u tom opisivanju vrlo je obširan, te završuje: «Obje ovdje opisane mnogobrojne obitelji Šumarske nisu u stanju niti znati, niti upoznati što o boljku, naprodkn ili zaštiti šume^ i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 33 - Znvršujuci ove redke uiislini, da ovakova razmatranja Iz prošlosti šumarske znanosti nisu baš posve bezvriedjia, jer nam omogućuju sravnjivati današnji stupanj razvitka šumarenja s onim, davno minulog vremena, te si stvoriti sud o postepenom razvoju lijepe naše struke, te se veseliti neprestanom njenom napredku. Iz «Verhaudlungen des rorstwirtlien» preradio V Zandovsky. Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, obnašao je imenovati oficijala Josipa Lončarića protustavnikora kod ogulinske imovne obćine sa sustavnim! berivi. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je iz službenih obzira premjestiti kr. kotarskoga šumara Bogomir a Kar a K a s a od šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade kr. kotarskoj oblasti u Sv. Ivanu Zelini, te kotarskog šumara Gjuru Deme tro vida od kr. kotarske oblasti u Sv. Ivanu Zelini k onoj u Križevcih. Premještenje. Kr. šumar Grjuro Lehotzk j upravitelj kr. šumarije u Županji premješten je glavnomu odsjeku kr. ugar. ministarstva za poljodjelstvo u Budimpešti, na mjesto njega primio je upravu redene šumarije kr. šumar Emil Kmetony. Zakoni i normativne naredbe. Kr. županijskoj oblasti u Varaždinu. U riešenje tamošnjega izvješća od 14. ožujka t, g. br. 2l66. u pogledu upita na čiji trošak ima kr. kotar, šumar obavljati pregledbu sgradah ovlaštenikah urbar, obćina, sbog dopitanja potrebitoga drva za gradjeviuu odpisuje se što sliedi: 3 |