DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 31 ~ Pojmovi normalnog etata i normalne zalilie bili su mu svakako nepoznati, jer ti faktori zahvaljuju svoj postanak kasnije pronadjeuim normalno zališnim metodam. S toga on nije bio u stanju etat putem točnog računa fiksirati, nego se je morao pokusi osvjedočiti o uporavnosti izabranog etata. Dobro mu je pomagala od oka procienjena količina prirasta, jer se odnosi na 100 hv., te se je kao % uzeti mogla; nu kao užitni ´^/o nije mu mogla služiti, jer za neposredno ustanovljenje konkretne zalihe podavala bi odgovarajući rezultat samo onda, da je slučajno uzeta odgovarajuća količina konkretne zalihe. U protivnom slučaju morao bi na koncu računa višak ili manjak rezultirati, time pako Beckmanova tendencija, da se naime užitak unutar uzete obhodnje na konkretnu zalihu, te na dobiven prirast aa zaostaloj drvnoj gromadi poslije odbitka užitne količine odnositi ima, ne bi polučena bila. Pošto Beckman nije računom mogao doči do željenog odgovarajućeg rezultata, ne preostade mu drugo, već nastaviti več više puta spomenuti put pokusa. Taj je posao bio dugotrajan i trudan, a pogledom na to, da je postotak prirasta vrlo nepouzdano procienjeu bio, mogao se je polučiti i samo vrlo nepouzdan uspjeh. Priznati moramo Beckmanu, da je, uvidiv nedostatak geometričkoga razdieljenja radi nejednakosti nžitaka, nastojao da nadje način uredjenja, koj bi osiguravao jednakost užitaka, ako i je opisani njegov postupak dalekosežnih izpravaka trebao. Tako već na znanstvenoj podlozi bazirajući izpravak stupio je tri decenija poslie u život uvedenjem kameralne takse. Nakon kratkog vremena izdao je opet novo uredjenje prihoda nadšumar Paulsen, naime ono po užitnom postotku, te je Paulsen, a ne Hundeshagen izumitelj ove metode uredjenja. Kakov napredak je u kratkom vremenu na tom polju polučen, vidimo iz činjenice, što je Paulsen, protivno kameralnoj taksi, koja kod ustanovljivanja drvne zalihe polazi sa gledišta, da je prirast jedne i druge godine jednak, te da drvjie gro |