DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 - Alois Sterk ponudio 13.F»60 for. A. Berger ponudio , . . . . . 14.785 » Carl Mikolić ponudio 14.800 y> A. pl. Weiss ponudio . . . . < 15.600 » Carl Mikolić ponudio 15.761 ^ Drugom ponudom, pravodobno predanom. Prociena bijaše 14.570 fr. 63 nč., dakle je 2307 for. 14 nć. t j . 15% više polučeno. Uspjeh dražlt>e> Na 22. rujna 1897. obdržavaua je dražba kod gjurgjevačke imovne obćiue sa sliedeeim uspjehom: 1. Sječiua Panj e sa 570 hrastova, procienjenih na 1045 kub. m,, gradtevnog drveta sa procienom od 6615 for., dostao je M. Sachs iz Zagreba sa 6888 for. 2. Sječina Mehiši sa 434 hrastova, procienjenih na 1494 kub. m. ciepkog i 861 kub. m. građjevnog drveta sa procienom od 20352 for. dostala Neuschlosova tvornica tanina i paropile sa 23506 for. 3. Sječina Rakova c sa 64 hrasta, procienjenih na 64 kub. m. ciepkog, 114 kub. m. građjevnog i 96 kub. m. ogrlevnog drveta sa procienom od 1372 for., dostao Makso PoUak iz Damvara sa 1375 for. 4. Sječina Tele k sa 277 hrastova procienjenih na 413 kub. m ciepkog, 889 kub. m. građjevnog drva, sa procienom od 14093 for. dostao Tranbermann i sin iz Csurga za 14360 for. 7. Sječina Štvauja Cihverovo i Kopasovo sa 50 hrasta^ procienjenih na 106 kub. m. ciepkog, 197 kub. m. građjevnog drveta sa procienom od 2644 for., dostao Lovro Raditz iz Pečuha za 2714 for. 6, Istu sječinu sa 41 jasen, procienjeu na 170 kub, m. građjevnog drveta sa procienom nd 1105 for., dostao Premron i Ružička sa 1105 fr. t. j . 6 for. 50 nč. po kub. metru, Prodano je dakle u svemu 1395 hrasteva sa 2079 kub. m. ciepkog, 3216 kub. m. građjevnog te 96 kub. m. ogrievnog drveta proeienjeuih na 45.075 for. za svotu od 48.843 for., dakle oba 8^/^ preko prociene. Prema tomu izkazuje se hrast sa o-82 kub. m. tehničkog drveta sa cienom od 9 for. 26 nč. po kubiku ili sa 34 for. po hrastu. Sitnice. Urod žira u podračju kr. nađšamarskoga ureda u Vinkovcih bio je prošle godine veoma dobar. Vrieme za pobiranje žira bilo je jako pogodno, tako da je osim za pokriće vlastitih kultura ubrano jošte 6000 hl. Od te količine odpremljeno oko 4000 hl. u Magjarsku i to |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 ~ sve za kulture, đočim je ostalih 2000 hl. ostalo u prezimovanju kod kr. šumarije u Jasenovcu i Nemcih. Za pobiranje plaćalo se je 5B —70 nč. po hl. Uslied obilatog uroda bila je ciena žira posve nizka, tako da se je MZ. mogla dobiti po 1 for. 80 nč. Ne ubrani žir unovčen je kao žirovina i to dosta povoljno, a unovčio bi se još povoljnije, kada ne bi svinje uslied pošasti decimirane bile. Urod šišarice. Kao što je žir, tako je i šišarice prilično urodila; nu dok je žir ipak kako — tako uzdržao svoju cienu, pala je ciena šišarici posvema, tako da je nadšumarski ured Vinkovački u vlastitoj upravi ubranu šišaricu jedva sa 52 nč. po hl. prodati mogao, dočim su troškovi pobiranja i manipulacije više nego li dvaputa toliko stajali. Miševi. Kako je poznato pojavili su se poljski miševi u nekima našima predjelima u velikoj množini. Od prijateljske strane saznali smo, da su ne samo na usjeve, nego i na šumske kulture, te i na mlađe branjevine napali i znatao ih oštetili. Pozivljemo p. n. gg. šumare, da izvole u <5:Šumarskom lista» priobćiti: predjel, obseg i intenzivnost štete počinjene bnd na kulturama, bud na mladim zabranama Takovi su podatci u svako doba ne samo zanimivi, nego i koristni za šumarsku znanost. NOTa šumarska knjiga. Saznajemo iz pouzdanoga vrela, da ce u najkraćem vremenu izaći «k5umarsko-lovački leksikon», što ga je sastavio naš vriedoi starina g nadšumar Josip Etinger. Mislimo, da če ta viest svakoga našega šumara obradovati, jer kako nam je šumarska naša literatura skroz siromašna, moramo svaki redak, svaku knjižnicu od srca pozdraviii. Cienjenomu našemu suradniku pako želimo, da i nadalje uztraje a tom neobičnom maru za šumarsku knjigu. Dvadeset i pet godišnjica ris, škole za zemljotežtvo. Na 27. studenoga 1897. proslavili su profesori i djaci Hochschule fiir Bodenkultur 25-godišnji obstanak te visoke škole Niesmo mogli saznati^ da li je koji od hrvatskih šumara negdjašnih slušatelja vis. škole toj slavi prisustvovao ? Naše ptice selice. Nečuveno je, kako naše ptice selice na svom putovanju u južne predjele stradaju. Kako mi moj prijatelj, koji je ravnatelj velikog dobra u Štajerskoj nedavno pripoviedao, pohodio ga je njegov vlastelin, koji je takodjer posjednik većih dobara a Italiji, i čudio se da mi ovdje još ptica imamo s razloga, jer se u Italiji, kao proljećem tako i jeseni kada onuda putuju silne ptice pohvataju. Jedan plebauuš (parok) u blizini kod Viccenze pohvatio je o. g. u mjesecu rujnu i listopadu na svom ptičjem guvnu (Vogelherd) oko 18.000 ptica pjevačica u mrežu, a to bijahu: zebe (tiuki) crvenorepke, sjenice, pogrmuške, puzavci i mlade selice; a što |