DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 — Da se u pogledu uzgoja i umnožavanja voćaka u vodnja cima kod imovnih obćina što prije cilj postigne, imale bi se za oto same imovne obćine zauzeti ; ja ću ovdje nastojati udio ničtvovati time, što ću navesti način, po kojem se mogu voć njaci bar po mom uvjerenju najshodnije osnovat i i vo ćarstvozapočeti. Ponajprije moram napomenuti, da će možda gdjekome šu maru biti zazorno, što se ovdje bavim voćarstvom, jer ne spada u šumarstvo, nu kad u kratko navedem srodnost ovih dvijuh grana, rado će se i mnogi šumar sa voćarstvom sprijateljiti. Naći voćku, koja je prelaz od voćarstva k šumarstvu ili bolje naći stablo, koje je prelaz od šumarstva k voćarstvu, nije težko, jer imademo stabala u šumi samoniklih, od kojeg plod uživamo za jelo, kao i plod sa koje pitome voćke. Poznato je stablo kesten, koji sačinjava i velike šume. Lieska je šumsko drvo takodjer, a rado se njezin plod uživa, kao i kestenov. Lieska se dapače ne samo radi štapova, već i radi ploda u francezkim šumama u veliko goji. U južnim predielima ima čitavih šuma od voćaka kao četruna, naranča, smokvenica, uljika, dapače ća oko Trapezunta bilo je cielih šuma divljih jabuka. Kod nas se može u šumi i u sklopu naći uz kesten i liesku jošte jabuka, kruška, šljiva, trešnja, mušmula, oskuruša, a mogao bi rasti i orah i dud, od kojeg je roda i smoka. Od jagodnog voća zastupana je dobro u šumi malina i jagoda. U umjerenim predjelima lakše jest osnivati voćnjake i voćke uzgajati, nu u hladnijim predjelima i na visočinama ide to težje. Uprav s toga, da se narodu i na visočinama uzgoji kakav plod, uzgajao se je već pred 80 godina gore spomenuto drvo oskoruša, naročito u Sudetima u obćinama Sporhan i Peterswald u Moravskoj, i to 700—-720 metara visoko nad morem, te onuda imade danas više čistih oskorušnjaka. U Moravskoj daju se podpore za uzgajanje ciepiljnjaka oskorušovih, tako da je od god. 1688.—1890. na jedanajst ta |